Koordinate: 38°28′N 23°36′E / 38.467°N 23.600°E / 38.467; 23.600

Halkida

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Halkida
Χαλκίδα
Halkida
Osnovni podatci
Država Flag of Greece.svg Grčka
Periferija Središnja Grčka
Prefektura Eubeja
Stanovništvo 53.584 (2001)
Površina 30.8 km²
Visina 0, 5 m
Koordinate 38°28′N 23°36′E / 38.467°N 23.600°E / 38.467; 23.600
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 341 00
Pozivni broj 22210
Registarska oznaka ΧΑ
Službena stranica www.chalkida.gr
Karta
Halkida na karti Grčka
Halkida
Halkida

Položaj grada na karti Grčke


Halkida (grčki: Χαλκίδα ) prije zvana Halkis na (starogrčkom jeziku katarevusa: Χαλκίς) je najveći grad na grčkom otoku Eubeji i sjedište istoimene prefekture Eubeja. Grad se smjestio na najužem dijelu Euriposova kanala.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Halkida u antici[uredi | uredi kôd]

Prvi zapisi o Halkidi, tadašnjem Halkisu nalaze se u Ilijadi gdje se spominjenje kao rival susjednom otočkom gradu Eretriji. Arheološkim iskapanjima iz 1910. iskopane su mikenske grobnice na lokalitetima Tripa i Vromosa. Tijekom VIII i VII st. pr. Kr. kolonisti iz Halkisa osnovali su trinaest kolonija na poluotoku Halkidiki i nekoliko važnih gradova na Siciliji

Proizvodi Halkisa ( keramika, metalni predmeti) mogli su se naći po cijelom Sredozemlju.

Uz pomoć svojih saveznika Halkis je osnovao savez protiv svojeg riavlskog grada Eretrije u takozvanom Lelantinskom ratu, u kojem je osvojio najbolju otočku zemlju i tako postao najmoćniji otočki grad. Na početku VI st. pr. Kr. razvoj grada je stao zbog razornog rata s Atenom, koja je raselila lokalnu vladajuću aristokraciju i naselila svoje ljude. Odmah nakon toga Halkis je postao član Delskog saveza.

U helenističkom razdoblju Halkis je bio značajna utvrda preko koje su makedonski vladari kontrolirali središnju Grčku. Halkis je poslužio kraljevima Antiohu III. Sirijskom (192. pr. Kr.) i Mitradu VI. Pontskom (88. pr. Kr.) kao polazišno uporište za invaziju na Grčku.

Pod rimskom vlašću[uredi | uredi kôd]

Pod rimskom vlašću, Halkis se nastavio razvijati i to je trajalo sve do VI st. n. e., tad se vratila njegova uloga moćne utvrde za zaštitu središnje Grčke od prodora sa sjevera. Od 1209. godine Halkis je pod mletačkom vlašću, a od 1470. godine potpao je pod vlast Otomanskog carstva koja je u Halkidi smjestilo pašu. Utvrda Halkida izdržala je 1688. godine snažni mletački napad i opsadu.

Utvrda Halkida

Halkida u novom dobu[uredi | uredi kôd]

Moderni grad Halkida počeo se ubrzano razvijati nakon izgradnje željezničke pruge do Atene i Pireja 1904. Na početku XX st. grad je imao još jasno vidljiva dva dijela grada, stari dio okružen gradskim zidinama uz Euriposov kanal, zvan Castro (Utvrda ili Kara-Baba "Crni tata" na turskom), gdje su mahom obitavali Židovi i Turci. I novi moderni dio grada građen van zidina u kojem su se većinom nastanjivali Grci.

Dobar dio gradskih zidina, kao i dosta kuća srušen je za potresa 1894. godine. Dio kuća porušen je radi proširivanja Euriposova kanala.

Najljepši i najznačajniji objekti u gradu su crkva Sv. Paraskeva ( građena pod venecijanskim utjecajem na temeljima bizantske crkve) i stara gradska vijećnica građena u neoklasicističkom stilu krajem XIX st. Od 1899. godine Halkida je sjedište prefekture Eubeja.

Crkva Sv. Paraskeva

Na početku XXI st. Halkida s okolnim naseljima ima već gotovo 100 000 stanovnika. Od nekad velike židovske zajednice u Halkidi ostalo je vrlo malo, jer je dobar dio nastradao za holokausta.

Stara gradska vijećnica

Mostovi Halkide[uredi | uredi kôd]

Danas je Halkida a i čitav otok Eubeja povezana s dva mosta preko Euriposova kanala. Stariji most je pokretni i izgrađen je na najužem dijelu kanala u centru grada, a noviji je viseći most izvan grada. Prvi most preko Euriposova kanala izgrađen je još 411. pr. Kr. tadašnjim drvenim mostom. U vrijeme Justinijana most je promijenjen u pokretni, da bi mogao propuštati veće brodove. Turci su negdje oko 1453. godine promijenili konstrukciju mosta u statični most, taj je ponovno izmijenjen u željezni pokretni 1896. godine, a on je moderniziran 1962. u današnji oblik. Novi viseći most izvan grada izgrađen je 1993. godine.

Rast stanovništva posljednjih desetljeća[uredi | uredi kôd]

Godina Stanovništvo općine Promjene Šire stanovništvo grada
1981 44,847 - -
1991 51,646 +6,799/+15.16% 60,646
2001 53,584 +1,938/+3.75%

Poznati sugrađani[uredi | uredi kôd]

  • Aristotel (384-322 pr. Kr.) antički filozof proživio je posljednju godinu svog života u Halkidi (323-322 pr. Kr.)


Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]