Volos (Grčka)

Volos ; Βόλος
Osnovni podatci
Država	Grčka
Periferija	Tesalija
Prefektura	Magnezija
Stanovništvo	82.439 (2001)
Površina	27.678 km²
Gustoća stanovništva	1507/km²
Visina	5 m
Koordinate	39°22′N 22°56′E / 39.367°N 22.933°E
Vremenska zona	Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
- Ljeto (DST)	Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj	38x xx
Pozivni broj	24210
Registarska oznaka	ΒΟ
Gradonačelnik	Achileas Beos
Službena stranica	www.volos-city.gr
Karta
	; Volos ; Položaj grada na karti Grčke

Volos (grčki: Βόλος) je lučki grad, smješten u sredini Grčke, udaljen oko 326 km sjeverno od Atena i 215 km južno od Soluna.

Grad je sjedište prefekture Magnezija.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Za antičkih vremena[uredi | uredi kôd]

Današnji grad Volos, smješten je na ozemlju u kojem su antici bila čak tri poznata naselja; Demetrias, Pagasa i Jolk. Demetrias je osnovao Demetrije I. Poliorket, kralj Makedonije. Jolk, ili Jolkos, bio je dom mitološkog junaka Jazona, koji je bio vođa Argonauta .

Zapadno od grada Volosa nalazi se ostatci neolitskog naselja Dimini, s ostatcima akropole, zidina, i dvaju grobnica, datiranih u 4000-1200 pr. Kr., iz takozvane kulture Sesklo. Ostatci akropole su najstariji u cijeloj Grčkoj (datirani su u 6000 pr. Kr.), na nalazištu su vidljivi temelji palača i zgrada iz neolita.

U vrijeme Bizanta[uredi | uredi kôd]

Po bizantskim povjesničarima, Volos se u XIX st. zvao, Golos.

Većina stručnjaka drži da je to ime izvedenica od strarijeg imena Jolkos, da je od tog nastao Golkos pa Golos, te zatim Volos. Ima međutim i onih koji misle da je ime došlo od Folos, koji je po legendama bio srednjovjekovni feudalni veleposjednik iz ovog kraja.

Grad Volos u novoj eri[uredi | uredi kôd]

Volos je novi grad, njegov rast počeo je tek početkom XIX st., kad se iz malog turskog sela preobrazio u grad.

Još 1858. god. naselje je imalo samo 80 kuća, poredanih uz obalu.

Nakon priključenja grada Grčkoj 1881., grad je imao svega 4 900 stanovnika, ali je u sljedećim dekadama počeo ubrzano rasti kao trgovačko obrtničko središte tog dijela Grčke. Od 1920. grad je naglo porastao zbog velikog broja novih stanovnika, - izbjeglica nakon Grčko-Turskog rata koji su dolazili iz Male Azije, Ponta, Kapadocije i Istočne Tračke.

Zbog toga je grad naglo narastao, 1920. imao je 30 046 stanovnika, ali je već 1928. godine imao već 47 892.

Grad je osjetno ojačao nakon proširenja luke, izgradnje velikih industrijskih postrojenja teške industrije i razvojem turizma. Volos je sjedište rivijere Magnezija i odredišna luka za otoke Sjevernih Sporada. Blizu grada nalazi se planina Pelion, dom kentaura Hirona, - danas je to značajno turističko odredište.

Volos je bio jedan od centara borbe za narodni grčki jezik - Katarevusa i to u vremenu kad je on bio zabranjen, na početku XX st., lider tog pokreta bio je Delmouzos.

Panoramski pogled na Volos iz 2004.godine

Zemljopisne karakteristike[uredi | uredi kôd]

Volos se nalazi u vrhu Pagazetičkog zaljeva, iznad grada diže se planina Pelion. Kroz grad prolaze tri planinske rječice: Anavros, Krausidonas i Xirias (sve tri s izvorima na planini Pelion 1651 m.)

Zapadno od grada u okrugu Neapoli, nalazi se močvara Bourboulithra, koja je od velike važnosti za biološku raznolikost čitavog kraja, i kojoj se u novije vrijeme daje dužna pažnja u cilju njene zaštite, i zaštite njezina ekosustava.

Prirodne katastrofe[uredi | uredi kôd]

Kako se čitava Grčka nalazi na trusnom području, ni Volos nije prošao bez oštećenja. Najpoznatiji i najrazorniji potresi desili su se između 1954. – 1955., kada je porušen gotovo cijeli grad i sve njegove povijesne neoklasične građevine. Ono što nije uništio potres, dokrajčila je katastrofalna poplava te iste godine. Grad je pogodila još jedna katastrofalna poplava 10. listopada 2006., tad se srušio i željeznički most na pruzi Volos - Larisa.

Arhitektura grada[uredi | uredi kôd]

Volos je kao novi grad, vrlo pomno planiran još iz 1882., tako da ima vrlo pravilan raspored ulica, trgova i parkova. Po nekim je najljepše planiran i izvedeni Grčki grad.

Rast stanovništva[uredi | uredi kôd]

Godina	Stanovništvo	Promjene	Šire gradsko stanovništvo
1981	71,378	-	103,000
1991	77,192	+5,814/+8.14%	120,000
2001	82,439	+5,247/+6.79%	150,000

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Volos je jedan od najjačih industrijskih centara Grčke. Ima osobito dobro razvijanu tešku industriju; čeličane (SIDENOR i Hellenic Steel industry, Ελληνική Χαλυβουργία) i cementaru AGET - Hraklis, jednu od najvećih na svijetu koja proizvodi više od 7.000.000 tn.^[1]) Velliki značaj ima i luka, koja je treća po značaju u Grčkoj.

Strani konzulati[uredi | uredi kôd]

Obzirom na značaj Volosa kao sjedišta, gospodarstva, financija, transporta i administrativnog sjedišta tog dijela Tesalije i Grčke, u gradu djeluju sljedeći konzulati;

Kultura[uredi | uredi kôd]

Poznati sugrađani[uredi | uredi kôd]

Jazon mitološki junak
Pelej mitološki junak
Giorgio de Chirico (1888-1978) talijanski futuristički slikar
Vangelis (1943) skladatelj

Šport[uredi | uredi kôd]

Profesionalni klubovi[uredi | uredi kôd]

Α.Σ. ΕΡΜΗΣ Inačica izvorne stranice arhivirana 14. travnja 2009.
Olympiakos Volou FC
Niki Volou FC

Atrakcije u gradu i oko njega[uredi | uredi kôd]

Arheološko nalazište Sesklo Inačica izvorne stranice arhivirana 14. svibnja 2008.
Arheološko nalazište Demetrias
Arheološko nalazište Demetrias Inačica izvorne stranice arhivirana 18. veljače 2009..
Arheološko nalazište Brdo Goritsa Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016.
Rekonstrukcija antičkog broda ARGO Inačica izvorne stranice arhivirana 30. siječnja 2009.
Park skulptura Anavros Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2010.

Muzeji i galerije[uredi | uredi kôd]

Arheološki muzej Volos
Muzej novije povijesti grada Volosa Inačica izvorne stranice arhivirana 1. srpnja 2007.[1] Inačica izvorne stranice arhivirana 30. siječnja 2009.
Nacionalni želježnički muzej Grčke Inačica izvorne stranice arhivirana 30. siječnja 2009., na željezničkoj stanici Volos
Muzej svile Inačica izvorne stranice arhivirana 22. studenoga 2009.

Pogled s mora na luku Volos

Prijevoz[uredi | uredi kôd]

Pored grada Volosa, nalazi se međunarodna zračna luka (International Airport of Central Greece, Nea Anchialos) s dobrim vezama prema važnijim europskim destinacijama. Pomorska luka Volos, povezuje trajektima obližnje otoke Sporade.

Auto ceste[uredi | uredi kôd]

Volos je povezan s autocestom E75 sa sjevernom i južnom Grčkom. Iz grada vodi i magistrala E65 za zapadnu Grčku (za luku Igumenica, koja bi trebala postati autocesta punog profila do 2012.

Željeznica[uredi | uredi kôd]

Željeznička stanica Volos

Željezničku stanicu Volos, podigao je talijanski graditelj Evaristo De Chirico, odmah po oslobođenju centralne Grčke 1884. godine. Danas taj dio stanice služi kao sjedište uprave lokalne željeznice Tesalije.