Preveza

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Preveza
Πρέβεζα
Preveza
Osnovni podatci
Država Flag of Greece.svg Grčka
Periferija Epir
Prefektura Preveza
Stanovništvo 19.605 (2001)
Površina 66.8 km²
Visina 0 - 10 m
Koordinate 38°57′N 20°44′E / 38.95°N 20.733°E / 38.95; 20.733Koordinate: 38°57′N 20°44′E / 38.95°N 20.733°E / 38.95; 20.733
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 481 00
Pozivni broj 26820
Registarska oznaka ΡΖ
Službena stranica [1]
Karta
Preveza na karti Grčka
Preveza
Preveza

Položaj grada na karti Grčke


Preveza (grčki: Πρέβεζα) je grad na sjeverozapadu Grčke. Grad je smješten na ustima Ambracijskog zaljeva. Preveza je glavni grad prefekture Preveza, koja je dio Periferije Epir. Podmorski tunel povezuje mjesta Prevezu u Etoliji i Akcij u Akarniji.

  • Ostatci antičkog grada Nikopola nalaze se 5 km sjevernije od grada.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prevezu je osnovana, kao Berenikiju 290. pr. Kr. osnovao epirski kralj Pir.[1]

Pored grada odigrala se slavna Bitka kod Akcija, u kojoj je Oktavijanova vojska pobijedila združene snage Marka Antonija i Kleopatre. Grad Nikopol (na grčkom grad pobjede) podignut je u blizini da obilježi veliku Oktavijanovu pobjedu.

Grad je potom bio pod rimskom, pa bizantskom vlašću, a povremeno je na kraće vrijeme bio i pod bugarskom vlašću (920.-922., 977.-983., 996.-997.). Nakon 1204. godine podpao je pod vlast Epirske Despotovine (1204.-1230., 1241.-1338., 1356.-1358.), s prekidima u vladavini 1230. - 1241. godine kada je bio pod vlašću Drugog Bugarskog Carstva , te 1348. - 1356. godine kada je podpao pod Srpsko Carstvo. Nakon toga grad je pod vlašću Despocije Arta (1358 - 1401. godine), potom podpada pod vlast Mlečana sve do pada pod otomansku vlast 1499. godine.

Za turske vladavine grad se zvao Preveze, i bio je sjedište sandžaka Karlı İli koji se zapravo razvio iz ranijeg posjeda Carla Tocca-Despocije Epir, zato se tako zvao. Taj vilajet uključivao je u sebe gotovo iste teritorije kao i današnja Prefektura Etolija-Akarnija i bio je dio vilajeta Rumelija (1499. - 1670.) a poslije toga Vilajeta Janja (Janjina (Grčka)).

Velika pomorska Bitka kod Preveze odigrala se je pored obala Preveze 1538. godine, u toj bitci je osmanska flota turskog admirala Hajrudina Barbarose pobijedila ujedinjenu kršćansku mornaricu pod vodstvom genoveškog admirala Andreje Dorije.

Osmanska vladavina prekidana je je u dva navrata; prvi ju put je prekinula Mletačka Republika za vrijeme Morejskog rata (1684. - 1699.), te drugi put od 1717. do 1797. godine. Tada je na osnovu točaka Mira iz Campo Formija Preveza data na upravljanje Francuskoj, koja je vlast nad Prevezom prepustila paši od Janjine Ali Paši Tepaleniju 1798. godine.

Nakon toga Preveza je ostala pod turskom vlašću sve dok je nisu zauzele jedinice grčke vojske 3. studenog 1912. godine, za vrijeme Prvog Balkanskog rata.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Prevezu su zauzela Italija od 1941. do 1943. godine, te potom Treći Reich od 1943. do 1944. godine.

Kretanje stanovništva posljednjih desetljeća[uredi VE | uredi]

Godina Stanovništvo Promjena Stanovništvo općine Promjena Gustoća
1981 13,624 - - - -/km²
1991 13,341 -283/-21.21% 16,886 - 252.78/km²
2001 16,321 2,980/22.34% 19,605 2,719/16.1% 293/km²

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]