Banovci (Bebrina)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Banovci.
Banovci
Banovci na karti Hrvatska
Banovci
Banovci
Banovci na zemljovidu Hrvatske
Županija Zastava brodsko posavske zupanije.gif Brodsko-posavska županija
Općina/Grad Bebrina
Površina 9,69 km²
Zemljopisne koordinate 45°04′44″N 17°49′52″E / 45.079°N 17.831°E / 45.079; 17.831Koordinate: 45°04′44″N 17°49′52″E / 45.079°N 17.831°E / 45.079; 17.831
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 357
Pošta 35254 Bebrina
Pozivni broj +385(0)35
Autooznaka SB
Banovci na karti Brodsko-posavska županija
Banovci
Banovci
Banovci na zemljovidu Brodsko-posavske županije
Banovci-Centar.JPG
Centar Banovaca (Donji kraj)

Banovci su posavsko selo smješteno 18 km jugozapadno od Slavonskoga Broda i dva kilometra od rijeke Save u posavskoj ravnici. Nalazi se na cesti Brodski Stupnik-Slavonski Brod. Susjedna sela su Šumeće, Dubočac, Bebrina i Slavonski Kobaš.

Naziv[uredi VE | uredi]

Gašpar Vinjalić je dao moguće objašnjenje naziva raznih mjesta sa imenom Banovci: "Izvor dobi ime Banovača, jer su Hrvati upravitelje utvrda zvali banovima, a da bi ih razlikovali od bana pokrajine upotrebljavali su umanjenicu "banovci"." Banovac je bio i novac u Slavoniji i Erdelju.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Većina stanovništva su Hrvati većinom Šokci a ima i Bosanaca, Ličana (podrijetlom iz Općine Lovinac iz sela Smokrić) i Zagoraca. Ostali stanovnici su Ukrajinci (poznati pod nazivom Galcijani) doseljeni u Banovce oko 1900. godine te Srbi. Također ima stanovnika koji su podrijetlom Rusi, Nijemci i Poljaci iako se tako neizjašnjavaju jer se se asimilirali.

Banovci danas[uredi VE | uredi]

U centru sela nalaze se zgrada područne osnovne škole Antuna Matije Relkovića, crkva, mjesni dom u čijim se prostorijama nalazi trgovina i spremište DVD Banovci, te park koji je zasađen od članova DVD Banovci 1968. godine u čijem sklopu je i arteški bunar izgrađen 60-tih godina.Dijelovi sela su gornji kraj, donji kraj, sokak i zaloji. U selu se nalazi katolička crkva Preobraženja Gospodinova, a ulazi u sastav požeške Biskupije. Kirvaj je svake godine 6. kolovoza na blagdan Preobraženja Gospodinova u Banovcima poznato kao Priobraženje. Na seoskom groblju se nalazi katolička kapelica, te pravoslavna kapela Svetog Proroka Ilije .[1]. Cijelo područje sela nalazi se unutar Značajnog krajobraza Jelas polja zaštićenog područja u kategoriji značajnog krajobraza 1995. godine.[2] Svake godine uoči blagdana Tijelova na nogometnom igralištu se održava malonogometni noćni turnir. Na Tijelovo se formira procesija iz banovačke crkve koja ide do bebrinske te se pjeva na čast tijela Isusova.

Banovci su jedno od 14 endemskih sela zapadne Brodske Posavine u kojima je zabilježena bolest endemska nefropatija. Endemska nefropatija (EN) kronična je bubrežna bolest s velikom učestalosti karcinoma gornjih dijelova mokraćnog sustava.[3]

Povijest[uredi VE | uredi]

Središnji dio Donjeg kraja

Selo se spominju 1451. godine kao vlasništvo jednog od potomaka plemićke obitelji Jakuša (Jakuševića). Godine 1699. Müller ga je ucrtao u topografsku kartu pod imenom Banovac, iz karte se vidi da je okolica sela obrasla šumom.[4] Prema izvoru kanonske vizitacije 1730. selo je imalo 40 kuća, novu drvenu kapelu s slikom Preobraženja Gospodnjeg te groblje četvrt sata udaljeno od sela, te je bilo u sastavu župe Kobaš. Godine 1746. u Banovcima su bile 33 kuće i 54 obitelji. U izviješću 1758. se napominje da je drvena kapela 4x3 m4[5] dotrajala, i da su mještani željni graditi novu ali to još nije moguće zbog obaveza i velikih nameta. Pored ulaza u kapelu bilo je postavljeno zvono teško 40 kg.

Godine 1760. Banovci su imali 36 kuća, 52 obitelji i 319 katolika. Te godine zabilježena su prezimena Alavanić, Ćosić, Karalić, Pavić, Bazadžić, Kolić, Filaković, Stivić, Petković, Grgašević, Olojević, Kobašić, Orozović, Tadianović, Bošnjaćić, Mikajević, Boić i Petrić.[6]

Na istoku sela kod groblja postoji nalazište gline. U prošlosti je postojala i ciglana u vlasništvu požeške obitelji Prpić. Koliko je ciglana bila važna obitelji Prpić pokazuje i to da su se njezini članovi do kraja Drugog svjetskog rata ukapali na banovačkom groblju udaljenom tek 50-tak metara od ciglane. Veliki nadgrobni spomenici obitelji Prpić i danas su očuvani na groblju. Na mjestu gdje je iskapana glina izrasla je šuma, ali su ostale udubine duboke i pet metara. Taj dio sela se zove iskop ili ciglana. Prije komesacije koje je započela 1958. godina, oko sela su se prostirala tri pašnjaka zvana urije. Jedan se prostirao južno od sela prema šumi Frast i rijeci Savi, drugi je bio sjeveroistočno prema Bebrini i Kaniži, a treći prema Slavonskom Kobašu i dijelu Bebrine zvanom Kačanik. Na tim pašnjacima obitavalo je stotine krava, konja, svinja, gusaka i ovaca.

Drugi svjetski rat[uredi VE | uredi]

Ulica Sokak

Kroz Banovce je 3. studenog 1943. prošla partizanska 12. Slavonska NOU brigada na putu za Središnju Bosnu gdje se išla boriti protiv četnika. Brigada je krenula iz Odvoraca (Grgurevića) u 22 sata 2. studenog 1943. i kretala se pravcem Grgurevići - Kaniža - Bebrina - Banovci - Slavonski Dubočac gdje je došla 3. studenog u 3 sata. Četvri bataljon brigade dobio je zadatak da utabori položaj za odbranu 1 km uzvodno od Slavonskog Dubočca prema Slavonskom Kobašu i Banovcima. [7] Poslije i za vrijeme Drugog svjetskog rata partizani su bez suđenja mučki u samom selu i na drugim mjestima ubili nekoliko banovčana iz obitelji Hanula (živio u Stupničkim Kutima majka iz banovačke obitelji Banach partizani ga uhvatili u kući tetka Nikole Vološčuka i ubili stotinjak metara dalje u centru Banovaca), Banach, Gađi, Petrić (maloljetnik), Kolundžić, Olujević i Daskijević (skrivao se kod sestrine obitelji Brelis, kada su ga partizani okružili izvršio samoubojstvo). Također 20-ak stanovnika je bilo na Križnom putu i zatvoru.

Domovinski rat[uredi VE | uredi]

Crkva u Banovcima.

Domovinski rat u Banovcima počinje kasnije nego u ostalim krajevima Hrvatske tek 1992. početkom rata u Bosanskoj Posavini. Iako je još 1991. u centru sela ubijene četiri osobe hrvatske nacionalnosti, a jedna srpske teško ranjena, zločin je imao nacionalni preznak (iako na ovom području su sva sela bila većinsko hrvatska), dogodio se lokalu kojeg je vlasnik bio Srbin. U ratno vrijeme nekoliko kuća u vlasništvu Srba je minirano i propucano, požari s podmetnuti i kod Hrvata. Prvi napadi na selo počeli su u proljeće 1992. godine kada su granate s brda u Bosanskoj Posavini počele padati na selo. Selo je trpilo svakodnevne topničke napade iz Bosne s planine Motajice s koje je i granatiran i Slavonski Brod. Djeca su bila evakuirana iz sela na Bjelolasicu gdje je bila izmještene i škola. U napadima je poginula Mara Mostovi rođena 1917. godine, a mnoge kuće i gospodarski objekti su srušeni i oštećeni. Napadi su trajali do početka jeseni 1992. kada su padom prvo Dervente a kasnije i Bosanskoga Broda prestali. Padom Bosanskoga Broda banovčani su primili izbjeglice Hrvate i Muslimane iz Bosanskog Brod te sela Sijekovac, Donje Kolibe i dr.

Zima u Banovcima 2009. godina (Donji kraj)
Krave na ispaši

Školstvo[uredi VE | uredi]

Niža pučka škola u Banovcima osnovana je 1830. godine. Pučka škola u Banovcima je sagrađena, prema podacima u školskoj spomenici 1867. godine. Škola ima školsku sobu, kuhinju, dvije prostorije i dva hodnika. Niža pučka škola radi od 1830. do 1929. godine. Od 5. rujna 1914. sve škole, pa tako i škola u Banovcima, morale su koristiti naziv: opća niža pučka škola. Nakon Prvog svjetskog rata mijenja se struktura stanovnika po vjeri, tako da se upisuje i pravoslavna i grkokatolička vjera (grkokatolici se javljaju još na početku 1890-tih). Državna osnovna škola radi od 1932. do 1935, a zatim državna narodna škola (1935. - 1941.). Državna mješovita pučka škola radi od 1941. do 1946, a narodna osnovna škola Banovci od 1946. do 1957. Narodni odbor općine Slavonski Brod 1957., određuje da je škola u Banovcima četverogodišnja koja pripada centru u Bebrini.

Osnovna četverogodišnja škola radi od 1957. sve do 1960. Škola je postojala i dalje, ali ne samostalno, nego kao dio osnovne škole Bebrina, pod tim nazivom sve do 1976. kada mijenja naziv u Područna škola Banovci Osnovne škole „Franjo Marinić“ Bebrina.)[8]

Udruge[uredi VE | uredi]

Važan čimbenik sela su NK Mladost 1977 Banovci, lovna udruga Srna i Dobrovoljno Vatrogasno Društvo Banovci. Dobrovoljno vatrogasno društvo Banovci (DVD Banovci) osnovano je 1950. godine. Danas DVD Banovci ima nešto manje od 100 članova. U Banovcima je sredinom 20. stoljeća postojalo i kulturno umjetničko društvo.

Stanovništvo Banovaca od 1910. do 2011.[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[9][10]


Objašnjenje[uredi VE | uredi]

Popis stanovništva naselja Banovci 1910. godine.[uredi VE | uredi]

Broj stanovnika 485.

  • Hrvati - 368
  • Rusini - 23
  • Mađari - 14
  • Nijemci - 12
  • Srbi - 6
  • ostali - 62

Vjeroispovijest:

  • katolici - 405
  • grkokatolici - 74
  • pravoslavci - 6

Banovci su tada pripadali pod brodski kotar, u okviru Požeške županije.

  • godina
  • 1961. - Banovci su bili u okviru općine Oriovac i imali su 494 stanovnika.
  • 1971. - selo je bilo u okviru općine Slavonski Brod te su imali 443 stanovnika.
  • 1981. - selo je bilo u okviru općine Slavonski Brod broj stanovnika je bio najmanji od 1910. te je selo imalo 372 stanovnika.
  • 1991. - selo je bilo u okviru velike prije ratne općine Slavonski Brod broj stanovnika je porastao s 372 na 399.
  • 2001. - prema popisu stanovništva 2001. broj se nije mnogo mijenjao te je narastao na 400 stanovnika.

Sport[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Slavonska Eparhija
  2. unesco.vusb.hr
  3. Endemska nefropatija u jedinom hrvatskom žarištu - zapadnoj Brodskoj Posavini, preuzeto 4. prosinca 2014.
  4. Usp.Csánki Dezső, Maygarorszag fortebelmi a Hunyadiak koraban, Budapest, 1894, 339 /kratica: Csánki (1894); Bösendorfer (1994), 182; Marković (1994), 74. U izvorima stoji Banovcz (1451) Banovczy (1730)
  5. Dimenzije se bilježe u orgijama. Orgija, hvat (duljina obje raširene ruke).
  6. [Andrija Zidrum, Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698. -1991. Slavonski Brod 2001. str. 33. – 34.]
  7. [Arhiv VII, f. NOP-a, k-472-A reg. br. 1-72/19.]
  8. Osnovna škola Banovci, preuzeto 27. listopada 2014.
  9. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  10. Popis stanovništva Republike Hrvatske 2011., www.dzs.hr