Prijeđi na sadržaj

Ivan Perišić

Izvor: Wikipedija
Ivan Perišić

Perišić u dresu Hrvatske na Svjetskom nogometnom prvenstvu 2018.

Država Hrvatska
Osobni podatci
Puno ime Ivan Perišić[1]
Rođenje 2. veljače 1989. (37 god.)
Split, Hrvatska
Visina 186 cm
Klub
Trenutačni klub PSV Eindhoven
Broj 5
Pozicija krilo
Mlađi uzrasti
1998. – 2000.
2000. – 2006.
2006. – 2007.		 Dalmatinac Split
Hajduk Split
Sochaux
Igračka karijera*
Godina Klub Nast. (gol.)
2007. – 2009.
2009.
2009. – 2011.
2011. – 2013.
2013. – 2015.
2015. – 2022.
2019. – 2020.
2022. – 2024.
2024.
2024.
2024. – danas		 Sochaux B
→ Roeselare (posudba)
Club Brugge
Borussia Dortmund
Wolfsburg
Inter Milano
→ Bayern München (posudba)
Tottenham Hotspur
→ Hajduk Split (posudba)
Hajduk Split
PSV Eindhoven		 0036 000(8)
0018 000(5)
0070 00(31)
0042 000(9)
0070 00(18)
0208 00(49)
0022 000(4)
0039 000(1)
0007 000(1)
0001 000(0)
0052 00(14)
Reprezentativna karijera**
2005. – 2007.
2007. – 2009.
2009. – 2010.
2011. – danas		 Hrvatska do 17
Hrvatska do 19
Hrvatska do 21
Hrvatska 		0007 000(0)
0002 000(0)
0008 000(3)
0152 00(38)
Osvojene medalje
Nogomet
Svjetska prvenstva
srebroRusija 2018.
broncaKatar 2022.
UEFA Liga nacija
srebroNizozemska 2023.
Bilješke
* Nastupi i (golovi) u profesionalnim klubovima posljednji su put ažurirani 1. travnja 2026.
** Godine u reprezentaciji: prvi nastup – posljednji nastup.
Portal o životopisima
Portal o nogometu

Ivan Perišić (Split, 2. veljače 1989.) hrvatski je nogometaš koji igra na položaju lijevog krila. Trenutačno igra za nizozemski PSV Eindhoven.

Prvi je strani nogometaš u njemačkom nogometnom savezu koji je osvojio DFB-Pokal s trima različitim momčadima.[2]

Klupska karijera

[uredi | uredi kôd]

Kada je imao samo 17 godina bio je ponajbolji mladi igrač Hajduka i u Split su počeli stizati najpoznatiji europski klubovi poput PSV-a, Ajaxa, HSV-a i Anderlechta. U ljeto 2006. godine na zahtjev tadašnjeg trenera Sochauxa Alaina Perrina, bivši Hajdukov kadet potpisuje za taj francuski klub. Već s nepunih 18 godina odlazi u Sochaux, zbog čega je na koncu Hajduku isplaćena odšteta od 360 tisuća eura. U svojoj prvoj sezoni Perišić se nije naigrao, dapače nije upisao ni jednu službenu utakmicu, tek je dva puta bio na klupi. Odlaskom Perrina s klupe Sochauxa u ljeto 2007. godine, Ivan pada u drugi plan.

U zimskom prijelaznom roku 2008./09. odlazi u belgijskog prvoligaša Roeselarea na posudbu, 14. plasirani klub prošle sezone Jupiler lige. U nekim novinama naslovne stranice su nosile naslov "Novi Aljoša Asanović". Odmah po dolasku, Perišić je uspio izboriti mjesto prvotimca i u kratkom vremenu postaje najbolji igrač kluba. U Jupiler ligi upisao je četiri gola i dvije asistencije. Kada se tome pridoda i statistika iz belgijskog kupa, Perišić je u devet utakmica zabio sedam golova te dodao dvije asistencije. Na kraju sezone aktualizirala se priča gdje će Perišić završiti iduće sezone, u medijima je kružila priča da je već sve dogovoreno s Anderlechtom, ipak Perišić je na kraju potpisao trogodišnji ugovor za Club Brugge.[3][4]

Perišić u dresu njemačkog VfL Wolfsburga.

U sezoni 2010./11. Perišić je postigao 22 pogotka za Club Brugge u belgijskoj prvoj ligi, čime je osvojio titulu najboljeg strijelca lige.[5] Udruga profesionalnih nogometaša Belgije proglasila ga je igračem godine.[6]

Nakon završetka sezone prelazi u njemačkog prvaka Borussiju Dortmund.[7] s kojom osvaja prvenstvo 2012. postigavši pogodak u utakmici kojom su osigurali naslov prvaka (protiv imenjaka iz Mönchengladbacha). Za klub iz Dortmunda postigao je 12 pogodaka u 64 utakmice u svim natjecanjima. 6. siječnja 2013. godine Perišić je potpisao za Wolfsburg.

Nakon dvije i pol godine provedene u Wolfsburgu, Ivan prelazi u redove milanskog Intera.[8]

U susretu 15. kola talijanske lige 2017./18. zabio je tri pogotka u pobjedi (5:0) nad veronskim Chievom, a u istoj utakmicu asistenciju za drugi pogodak upisao je njegov momčadski kolega Marcelo Brozović.[9]

U kolovozu 2019. godine je Perišić poslan na posudbu u minhenski Bayern. 'Ivan je dugo bio na našem popisu i ja sam ga preporučio. Znamo kako je igrao u Njemačkoj i znam ga iz reprezentacije. On je top igrač. Znam što je Ivan sposoban napraviti. Znam koliko je važan hrvatskoj reprezentaciji. Tamo je jedan je od ključnih igrača, igra s obje noge, brz je i dobar s loptom', rekao je bivši izbornik Niko Kovač.[10] U prvoj utakmici sezone 2019./2020. Bundeslige je Perišić debitirao u 3:0 pobjedi protiv Schalke 04 kao zamjena. Protiv Mainza 05 je zajedno s Philippom Coutinhom po prvi put bio u početnoj postavi bavarskog diva, gdje je zabio prvijenac i jednom asistirao.[11]

U kolovozu 2020. godine, Perišić je s Bayernom osvojio najveće europsko klupsko natjecanje, Ligu prvaka.[12]

Svoj prvi trofej s milanskim Interom osvojio je u sezoni 2020./21., kada su prekinuli Juventusovu devetogodišnju dominaciju u Serie A, osvojivši naslov prvaka Italije.[13] U sezoni 2021./22., Perišić je u finalu talijanskog kupa postigao dva pogotka i osvojio drugi trofej u dresu Intera.[14]

Krajem svibnja 2022. godine, Perišić je kao slobodan igrač potpisao za engleski Tottenham Hotspur.[15] Prvi ligaški nastup upisao je 6. kolovoza 2022., ušavši s klupe u drugom poluvremenu, u pobjedi 4:1 nad Southamptonom.[16] Prvijenac za Tottenham postigao je u 28. kolu Premier lige, u utakmici protiv Southamptona, koja je završila rezultatom 3:3.[17]

U siječnju 2024. godine, Perišić je stigao na posudbu u splitski Hajduk.[18] Nakon isteka ugovora sa Tottenhamom, Perišić je odlučio potpisati jednogodišnji ugovor sa Hajdukom.[19] Krajem kolovoza 2024., Perišić i Hajduk su sporazumno raskinuli ugovor.[20]

U rujnu 2024. godine, Perišić je kao slobodan igrač potpisao jednogodišnji ugovor sa nizozemskim PSV-om.[21]

Reprezentativna karijera

[uredi | uredi kôd]
Ivan Perišić na utakmici protiv Portugala na EURO-u 2016.

Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju prvi put je bio pozvan za ogled s Češkom u Puli 9. veljače 2011. godine.[22]

Reprezentativni debi imao je u Tbilisiju protiv Gruzije ušavši u igru umjesto Ivana Rakitića u 61. minuti.[23]

Hrvatski nogometni izbornik Ante Čačić objavio je u svibnju 2016. godine popis reprezentativaca za nastup na Europskom prvenstvu u Francuskoj, na kojem je bio i Perišić.[24] U drugoj utakmici Hrvatske reprezentacije u skupini D na Europskom prvenstvu 2016. godine, Perišić je zabio prvi pogodak u remiju 2:2 s Češkom.[25] Istakao se kao ponajbolji hrvatski igrač na EURO-u 2016. godine.

Na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. godine, zabio je 3 pogotka u ukupno 7 utakmica. Također je proglašen za igrača one legendarne utakmice protiv engleske reprezentacije gdje je Hrvatska u epskoj borbi slavila s 2-1 i ušla u finale svjetskoga prvenstva.

Perišić je drugi najbolji strijelac na velikim natjecanjima, sa 7 golova, odmah nakon Davora Šukera koji je postigao 8 pogodaka, ali jedini Hrvat koji je zabijao na tri velika natjecanja za redom više od jednog pogotka.

Jubilarni 100. nastup u dresu reprezentacije upisao je 1. lipnja 2021. godine, u prijateljskoj utakmici s Armenijom. Na toj utakmici je i postigao pogodak u 24. minuti.[26]

Dana 9. studenoga 2022. izbornik Zlatko Dalić uvrstio je Perišića na popis igrača za Svjetsko prvenstvo 2022.[27] Na tom je Svjetskom prvenstvu 27. studenoga Perišić dvaput asistirao Andreju Kramariću za pogodak u utakmici protiv Kanade koja je završila 4:1.[28]

Pogodci za hrvatsku nogometnu reprezentaciju

[uredi | uredi kôd]
#DatumMjestoProtivnikPogodakRezultatNatjecanje
1.11. rujna 2012.Stadion kralja Baudouina, Bruxelles, Belgija Belgija 0:11:1kvalifikacije za SP 2014.
2.31. svibnja 2014.Stadion Gradski vrt, Osijek, Hrvatska Mali 1:02:1prijateljska utakmica
3.31. svibnja 2014.Stadion Gradski vrt, Osijek, Hrvatska Mali 2:02:1prijateljska utakmica
4.18. lipnja 2014.Arena Amazônia, Manaus, Brazil Kamerun 0:20:4SP 2014.
5.23. lipnja 2014.Itaipava Arena Pernambuco, Recife, Brazil Meksiko 1:31:3SP 2014.
6.13. listopada 2014.Stadion Gradski vrt, Osijek, Hrvatska Azerbajdžan 2:06:0Kvalifikacije za EP 2016.
7.13. listopada 2014.Stadion Gradski vrt, Osijek, Hrvatska Azerbajdžan 3:06:0Kvalifikacije za EP 2016.
8.16. studenoga 2014.Stadio Giuseppe Meazza, Milano, Italija Italija 1:11:1Kvalifikacije za EP 2016.
9.28. ožujka 2015.Stadion Maksimir, Zagreb, Hrvatska Norveška 2:05:1Kvalifikacije za EP 2016.
10.10. listopada 2015.Stadion Maksimir, Zagreb, Hrvatska Bugarska 1:03:0Kvalifikacije za EP 2016.
11.13. listopada 2015.Nacionalni stadion, Ta' Qali, Malta Malta 0:10:1Kvalifikacije za EP 2016.
12.23. ožujka 2016.Stadion Gradski vrt, Osijek, Hrvatska Izrael 1:02:1prijateljska utakmica
13.4. lipnja 2016.Stadion Rujevica, Rijeka, Hrvatska San Marino 6:010:0prijateljska utakmica
14.17. lipnja 2016.Stade Geoffroy-Guichard, Saint-Étienne, Francuska Češka 0:12:2EP 2016.
15.21. lipnja 2016.Nouveau Stade de Bordeaux, Bordeaux, Francuska Španjolska 2:12:1EP 2016.
16.6. listopada 2016.Stadion Loro Boriçi, Skadar, Albanija Kosovo 5:06:0Kvalifikacije za SP 2018.
17.9. studenoga 2017.Stadion Maksimir, Zagreb, Hrvatska Grčka 3:14:1Kvalifikacije za SP 2018.
18.8. lipnja 2018.Stadion Gradski vrt, Osijek, Hrvatska Senegal 1:12:1prijateljska utakmica
19.26. lipnja 2018.Rostov Arena, Rostov na Donu, Rusija Island 2:12:1SP 2018.
20.11. srpnja 2018.Stadion Lužnjiki, Moskva, Rusija Engleska 1:12:1Poluzavršnica, SP 2018.
21.15. srpnja 2018.Stadion Lužnjiki, Moskva, Rusija Francuska 1:12:4Završnica, SP 2018.
22.6. rujna 2018.Estadio Algarve, Faro/Loule, Portugal Portugal 0:11:1prijateljska utakmica
23.8. lipnja 2019.Stadion Gradski vrt, Osijek, Hrvatska Wales 2:02:1Kvalifikacije za EP 2020.
24.6. rujna 2019.City Arena Trnava, Trnava, Slovačka Slovačka 0:20:4Kvalifikacije za EP 2020.
25.16. studenoga 2019.Stadion Rujevica, Rijeka, Hrvatska Slovačka 3:13:1Kvalifikacije za EP 2020.
26.19. studenoga 2019.Stadion Aldo Drosina, Pula, Hrvatska Gruzija 2:12:1Kvalifikacije za EP 2020.
27.30. ožujka 2021.Stadion Rujevica, Rijeka, Hrvatska Malta 1:03:0Kvalifikacije za SP 2022.
28.1. lipnja 2021.Gradski stadion, Velika Gorica, Hrvatska Armenija 1:01:1prijateljska utakmica
29.18. lipnja 2021.Hampden Park, Glasgow, Škotska Češka 1:11:1EP 2020.
30.22. lipnja 2021.Hampden Park, Glasgow, Škotska Škotska 3:13:1EP 2020.
31.8. listopada 2021.AEK Arena – Georgios Karapatakis, Larnaka, Cipar Cipar 0:10:3Kvalifikacije za SP 2022.
32.11. studenoga 2021.Nacionalni stadion, Ta'Qali, Malta Malta 0:11:7Kvalifikacije za SP 2022.
33.5. prosinca 2022.Stadion Al Janoub, Al Wakrah, Katar Japan 1:11:1SP 2022.
34.20. ožujka 2025.Stadion Poljud, Split, Hrvatska Francuska 2:02:0UEFA Liga nacija 2024./25.
35.6. lipnja 2025.Stadion Algarve, Faro, Portugal Gibraltar 0:50:7Kvalifikacije za SP 2026.
36.9. lipnja 2025.Opus Arena, Osijek, Hrvatska Češka 3:15:1Kvalifikacije za SP 2026.

Osobni život

[uredi | uredi kôd]

Donacije

[uredi | uredi kôd]

U vrijeme Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020. Perišić je donirao novčana sredstva Hitnoj medicinskoj pomoći Omiš.[29][30][31]

Priznanja

[uredi | uredi kôd]

Individualna

[uredi | uredi kôd]
  • Vatrena krila za 2014. godinu, nagrada Kluba navijača hrvatske nogometne reprezentacije "Uvijek vjerni" za najsrčanijeg hrvatskog reprezentativca.
  • 2018.: Odlukom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović odlikovan je Redom kneza Branimira s ogrlicom, za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji.[32]
  • 2024. Odlukom predsjednik Republike Hrvatske Zorana Milanovića odlikovan je Poveljom Republike Hrvatske: "Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru" [33]

Klupska

[uredi | uredi kôd]

Borussia Dortmund

Wolfsburg

Bayern München

Inter Milano

PSV Eindhoven

Reprezentativna

[uredi | uredi kôd]

Hrvatska

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ FIFA World Cup Qatar 2022 – Squad list: Croatia (CRO) (PDF). FIFA. 15. studenoga 2022. str. 8. Pristupljeno 15. studenoga 2022.
  2. ↑ U društvu Nike Kovača: Ivan Perišić se upisao u povijest njemačkog nogometa, pristupljeno 15. srpnja 2020.
  3. ↑ Perišić na vratima Anderlechta, preuzeto 3. travnja 2009.
  4. ↑ Perišić potpisao za Club Brugge, preuzeto 26. kolovoza 2009.
  5. ↑ Prvi strijelac Belgijske lige, preuzeto 17. svibnja 2011.
  6. ↑ Perišić dobio naragdu za igrača godine, preuzeto 22. svibnja 2011.
  7. ↑ Perišić potpisao na pet godina s Borussiom, preuzeto 22. svibnja 2011.
  8. ↑ Perišić u Interu, preuzeto 1. rujna 2015.
  9. ↑ Kakva predstava Ivana Perišića; hat-trick za prvo mjesto Tportal, 3. prosinca 2017.
  10. ↑ (engl.) Ivan Perisic joins Bayern Munich from Inter Milan on season-long loan. skysports.com. 13. kolovoza 2019. Pristupljeno 11. rujna 2019.
  11. ↑ (engl.) Coutinho makes full Bayern Munich debut, Perisic also handed first start. sportskeeda.com. 31. kolovoza 2019. Pristupljeno 11. rujna 2019.
  12. ↑ Perišić 11. hrvatski nogometaš od neovisnosti koji je osvojio Ligu prvaka, preuzeto 24. kolovoza 2020.
  13. ↑ Ivan Perišić i Marcelo Brozović prvaci Italije, hns-cff.hr, 2. svibnja 2021., pristupljeno 7. lipnja 2021.
  14. ↑ Ivan Perišić odigrao najbolju utakmicu sezone i s dva gola odveo Inter do naslova u kupu. www.rtl.hr. RTL Hrvatska. 12. svibnja 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2022. Pristupljeno 12. svibnja 2022.
  15. ↑ Perišić službeno u Tottenhamu: Oduvijek sam želio igrati u Premier ligi. sport.hrt.hr. HRT Sport. 31. svibnja 2022. Pristupljeno 10. kolovoza 2025.
  16. ↑ Ivan Perišić debitirao za Tottenham, Spursi uvjerljivo slavili nad Southamptonom. novilist.hr. Novi list. 6. kolovoza 2022. Pristupljeno 10. kolovoza 2025.
  17. ↑ Ivan Perišić zabio prvijenac za Tottenham na gostovanju kod Southamptona. gol.dnevnik.hr. 18. ožujka 2023. Pristupljeno 10. kolovoza 2025.
  18. ↑ Ivan Perišić potpisao za Hajduk!. 24sata.hr. 24 sata. 19. siječnja 2024. Pristupljeno 10. kolovoza 2025.
  19. ↑ Ivan Perišić potpisao s Hajdukom novi ugovor na godinu dana, evo što se krije iza potpisa. slobodnadalmacija.hr. Slobodna Dalmacija. 4. srpnja 2024. Pristupljeno 10. kolovoza 2025.
  20. ↑ HNK Hajduk i Ivan Perišić sporazumno raskinuli ugovor. hajduk.hr. HNK Hajduk Split. 31. kolovoza 2024. Pristupljeno 10. kolovoza 2025.
  21. ↑ SLUŽBENO: Ivan Perišić novi je igrač PSV-a!. dalmatinskiportal.hr. 18. rujna 2024. Pristupljeno 10. kolovoza 2025.
  22. ↑ Perišić pozvan u A reprezentaciju, preuzeto 29. siječnja 2011.
  23. ↑ Poraz Vatrenih u Gruziji  Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. svibnja 2011. (Wayback Machine), preuzeto 26. ožujka 2011.
  24. ↑ (engl.) Euro 2016: Full squads for every country. bbc.com. 5. lipnja 2016. Pristupljeno 5. lipnja 2016.
  25. ↑ Remi Hrvatske i Češke nakon nereda na tribinama  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. srpnja 2018. (Wayback Machine), preuzeto 26. lipnja 2016.
  26. ↑ Perišić emotivno nakon 100. nastupa i gola: 'Ma sve bih mijenjao za pobjedu!', vecernji.hr, 1. lipnja 2021., pristupljeno 7. lipnja 2021.
  27. ↑ HINA, Josip Tolić, Dubravko Miličić, Dalićev popis: Nitko nema što ima on! A predstavljamo narod, ne sebe. Zato su neki otpali..., 24sata, objavljeno 9. studenoga 2022., pristupljeno 10. studenoga 2022.
  28. ↑ Tomislav Juranović, VIDEO: HRVATSKA NAPUNILA MREŽU KANADE, PRVI SMO U SKUPINI, VELIKA VEČER KRAMARIĆA!, Sportske novosti, objavljeno 27. studenoga 2022., pristupljeno 27. studenoga 2022.
  29. ↑ Perišić donirao sredstva Hitnoj medicinskoj pomoći u Omišu!. www.dalmacijanews.hr. Dalmacija News. 28. travnja 2020. Pristupljeno 30. travnja 2020.
  30. ↑ Perišić za rodni Omiš – donirao sredstva Hitnoj medicinskoj pomoći. sport.hrt.hr. HRT. 28. travnja 2020. Pristupljeno 30. travnja 2020.
  31. ↑ Omiš svom Perišiću: Ivane, od srca ti hvala što nam pomažeš!. www.24sata.hr. 24sata. 28. travnja 2020. Pristupljeno 30. travnja 2020.
  32. ↑ Odluka o dodjeli odlikovanja Reda kneza Branimira s ogrlicom za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije Narodne novine, 14. studenog 2018.
  33. ↑ narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja pristupljeno: 25. kolovoza 2024.
  34. ↑ McNulty, Phil. 15. srpnja 2018. France 4–2 Croatia. BBC. Pristupljeno 15. srpnja 2018.
  35. ↑ Smyth, Rob. 17. prosinca 2022. Croatia 2-1 Morocco: World Cup 2022 third-place playoff – as it happened. the Guardian. Pristupljeno 17. prosinca 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Ivan Perišić

Mrežna sjedišta

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Perišić&oldid=7421101"