Botanički vrt ljekovitoga bilja "Fran Kušan"

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ulaz u Botanički vrt iz Šrotove ulice

Botanički vrt ljekovitoga bilja "Fran Kušan" je botanički vrt u Zagrebu. Osnovao ga je Fran Kušan.

Nalazi se iznad Gupčeve zvijezde i Rockfelerove ulice na kraju slijepe Šrotove ulice u Zagrebu i zapadno od Alagovićeve ulice koja vodi skoro do južne granice zagrebačkoga groblja Mirogoja. Prostire se na nekoliko hektara blago položenog zemljišta.

Botanički vrt je u sastavu Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon smrti prof. dr. sc. Frana Kušana 1972. godine, Zlatan Martinis preuzeo je dužnost predstojnika Zavoda za farmaceutsku botaniku Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a time i brigu o održavanju, razvitku i dobrobiti Botaničkoga vrta.

U vrtu raste više stotina različitih vrsta ljekovitog bilja koje su sa svojih istraživačkih putovanja donosili suradnici Zavoda, prvenstveno Fran Kušan i Zlatan Martinis. Dio biljaka zasađen je iz sjemena koje su ostavljali i poklanjali ili slali inozemni prijatelji, suradnici i poznanici.

Ovaj vrt ne treba miješati s botaničkim vrtom smještenim u središtu Zagreba između željezničke pruge, zgrade Ministarstva kulture u Runjaninovoj ulici, Mihanovićeve ulice i Miramarske ceste, a u sastavu je Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. U Botaničkome vrtu ljekovitoga bilja "Fran Kušan" nalaziimo samo ljekovito bilje koje služi studentima i profesorima u nastavi i na vježbama iz nekoliko farmaceutskih, botaničkih i drugih sličnih kolegija.

Zlatan Martinis je u više navrata svojim svesrdnim zalaganjem i borbom uspio spriječiti nasrtaje i uništenje Botaničkoga vrta ljekovitoga bilja onih koji su ga htjeli spojiti s Botaničkim vrtom PMF-a u Zagrebu kao i onih koji su tu vidjelu prostrano građevinsko zemljište na jednom od najljepših zagrebačkih brežuljaka, izdvojenog u tišini i zelenilu, za ekskluzivne zagrebačke tzv. urbane vile, čime bi se uništio trud generacija biologa, botaničara i šumara da studenti Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta pa i drugih fakulteta i ustanova, kao i znanstvenici koji proučavaju ljekovitost bilja, tu imaju svoje mjesto za znanstveni, stručni i obrazovni rad.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • Kušan F., Martinis Z., Poje S. (1962): Saussurea discolor (Willd. ) DG a litle known and rare plant in Croatian flora, Informationes l, s. 12-15.
  • Kušan F., Martinis Z. (1964): Das Verbreitungszentrum von Ephedra nebrodensis Tin. in Kroatien. Informationes botanicae, 3, s. 10-16
  • Martinis Z. (1973): Taxa nova et combinationes novae generis Helleborus L. in flora Jugoslaviae. Suppl. Fl. Anal. Jugosl. 1: s. 13- 16.
  • Martinis Z. (1973): Fran Kusan - in memoriam. Acta Bor. Croat. 32, s. 9-18.
  • Martinis Z. (1974): Oblici i razvoj trihoma i trihomoidnih tvorevina na listovima nekih vrsta roda Helleborus i njihovo znacenje za taksonomiju roda. Acta Bot. Croat. 33, s. 93-109
  • Martinis Z., Lovašen-Eberhardt Ž.(1986): Melititofloristička analiza dijela vegetacije istočne Slavonije. Zbornik radova sa naučnog skupa "Čovek i biljka", Matica Srpska, Novi Sad, s. 624-631
  • Lovašen-Eberhardt Ž., Martinis Z., Tudja M (1986): Primjena SEM-a u fitotaksonomiji. Zbornik radova petog Jugoslavenskog simpozija iz elektronske mikroskopije. Sekcija za elektronsku mikroskopiju Hrvatskog prirodoslovnog društva, Plitvička jezera, s. 195-196.
  • Brkić D., Martinis Z. (1986): Botanička gradina na lekoviti rastenija "Fran Kušan" vo Zagreb. Hortus 2, Hortikulturno zdrunije na Makedonija, Skopje, s. 6-9.
  • Martinis Z., Lovašen-Eberhardt Ž., Tudja M. (1987): Trihomografske i palinomorfološke karakteristike hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u odnosu na druge hrastove u Jugoslnviji. Glasnik za šumske pokuse, posebno izd. 3., Zagreb, s. 347-355.
  • Lovašen-Eberhardt Ž., Martinis Z., Trinajstić I., Tudja M. (1987): Mikrofenotaksonomske karakteristike crnike (Quercus ilex L.). Acta Bot. Croat. 46, Zagreb, s. 207-211
  • Martinis Z. (1987): Životni oblici. Šumarska enciklopedija (II izd.), Svezak 3. Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, s.658-659
  • Brkić D., Martinis Z. (1987): Novi prilozi poznavanju flore otoka Visa s farmakoflorističkog gledišta. Zbornik sažetaka priopćenja Trećeg kongresa biologa Hrvatske, Mali Lošinj, s. 110.
  • Lovašen-Eberhardt Ž., Martinis Z. (1989): Palinomorfološki nizovi nekih vrsta-roda Paeonia L. Zbornik radova 6. YUSEMA, Sarajevo - Igman 1989.
  • Martinis Z., Lovašen-Eberhardt Ž.; Brkić D.; Šegulja N. (1989): Resources of some-Alkaloid plants in Croatia. Acta Horticulturae Wageningen (Holland), s. l09-120.
  • Kuštrak D., Martinis Z., Kuftinec J., Blažević N. (1990): Composition of Essential Oils of some Thymus and Thymbra Species. Flavour and Fragrance Journal, Vol. 5: s. 227- 231
  • Martinis Z. (1994): Helleborus atrorubens Waldst. et Kit. in Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske (ed. I. Sugar) s. 235-236. Zagreb 1994
  • Martinis Z. (1994): Helleborus hercegovinus in Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske (ed. I. Sugar) s. 237-238. Zagreb 1994.
  • Martinis Z. (1994): Helleborus niger L. var. macranthus (Freyn) Schiffner in: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske (ed. I. Sugar) s. 241-243.
  • Šugar I., Kamenarović M., Marković Lj., Martinis Z., Regula-BEVILACQUA LJ., Trinajstić L. & Draganović E. (1994): Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske., Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša (Zavod za zaštitu prirode), Zagreb.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]