Brnaze

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Brnaze
Brnaze na karti Hrvatska
Brnaze
Brnaze
Brnaze na zemljovidu Hrvatske
Županija Flag of Split-Dalmatia County.svg Splitsko-dalmatinska
Općina/Grad Sinj
Najbliži (veći) grad Split
Zemljopisne koordinate 43°40′34″N 16°39′07″E / 43.676°N 16.652°E / 43.676; 16.652Koordinate: 43°40′34″N 16°39′07″E / 43.676°N 16.652°E / 43.676; 16.652
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 3223
Pozivni broj 021
Autooznaka ST

Brnaze su naselje u sastavu grada Sinja, u Cetinskoj krajini, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Po svom položaju, broju stanovnika i površini u cjelini su najsadržajnije naselje Grada Sinja, s 50-ak raznih zanatsko-uslužno-poslovnih, trgovinskih i ugostiteljskih djelatnosti, koje naselju daju djelomično gradske karakteristike.  

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Brnaze su po broju stanovnika - 3.184 (2011. godine) 3. naselje na području Grada Sinja i 4. po površini – 21.70 km2. Nalazi se južno od Sinja na 43° SZŠ i 16° IZD. U cjelini je smješteno po uzdužnoj osi od 75°, koja prati ceste D-1 i D-60. Poljski dio unutar i izvan hidromeliorativnog sustava je na visini od 296 do 320 mnm, odnosno do razdjelnice koju tvore D-1 od Sinja do križanja ceste Split-Trilj i D-60, od tog križanja do Turjaka. Viši osojni dio je na visini do 380 mnm, a najveći vrhovi (Gaj) su na 440 mnm. Postoji nekoliko estavela, od kojih su glavne Gorućica i Tomaškovac s nepoznatim podacima izvorišne protoke, koji teku samo za dugotrajnih kiša.

Na polovici dužine sela, južno od križanja ceste Sinj-Trilj-Split postoji brdski istak istočno, u pravcu polja dužine 1.000 i širine 500 m, 365 mnm – Brnaška glavica. Obilježava ju poluotočni izgled u ravnici Sinjskog polja, na kojoj su pronađeni povijesno-kršćanski, miholjski tragovi, ali i dva danas napuštena kamenoloma, koji su, obzirom na geološko obilježje i položaj te potrebe Sinja i melioracije Sinjskog polja, otvorena polovicom 20. stoljeća, a zatvorena su 1978. godine.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[1]

Prema popisu stanovnika 2011. godine, Brnaze imaju 3.184 stanovnika.

Povijest[uredi VE | uredi]

Brnaze, do 1890. iskazivano je pod imenom Brnace. Naselje Brnaze 1991. smanjeno je za dio naselja koji je pripojen naselju Sinj.

U prošlosti su se mještani uglavnom bavili poljoprivredom i stočarstvom.

Na Mioljači se nalaze ostatci starohrvatske crkve sv. Mihovila sa šest apsida iz IX. ili X. st., sagrađene vjerojatno na temeljima crkve iz ranokršćanskoga doba. Pronađeni su ulomci crkvenoga kamenog namještaja iz starohrvatskoga doba, dio ranokršćanske oltarne pregrade i nekoliko antičkih spomenika. U crkvi i oko nje otkriveni su kasnosrednjovjekovni grobovi s različitim prilozima (prstenje, naušnice, ostruge, novac). Izvor:Opća hrvatska enciklopedija

U NOB-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 262 stanovnika.[2]

Stanovnici Brnaza sudjelovali su u Domovinskom ratu.

Šesterolisna crkva[uredi VE | uredi]

Na lokalitetu Mijoljača nalazila se arheološki istražena crkva šesterolisnog tlocrta sagrađena u 9. stolječu, posvećena Sv. Mihovilu Arkanđelu. Crkvu je istraživao Stjepan Gunjača u 1947.- 48. i rezultati istraživanja publicirao 1955.[3] Temelji crkve su danas potpuno uništeni, zbog otvaranja kamenoloma, tzv. Kave. Crkva na Mijoljači bila je jedna u skupini nekoliko šesterolisnih dalmatinskih crkava, koje možemo naći u Hrvatskoj u Kašiću, Škabrnji, Trogiru, Splitu, Pridrazi i Zadru te u Rogačićima u Bosni. Ove crkve predstavljaju izraziti regionalni građevinski tip predromaničke sakralne arhitekture u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji.

Lokalizacija lokalitetu: 43°40´45.21´´ N 16°40´00.44´´ E

Crkva[uredi VE | uredi]

Stara Crkva sv. Nikole Tavelića u Brnazama sagrađena je godine 1972., prema nacrtu arh. Ante Baraća. To je bila jednostavna betonska građevina s lađom i apsidom te natkrivenim ulazom, koja je na vrhu pročelja imala križ. Crkva je ujedno služila i za održavanje vjeronauka. U rujnu 2018. godine Crkva je srušena, a na istom mjestu 11. studenoga 2018. blagoslovljen je i postavljen kamen temeljac nove Crkve svetoga Nikole Tavelića.

Dana 9. lipnja 2020. godine, održano je svečano slavlje blagoslova križa i zvona za zvonik Crkve Sv. Nikole Tavelića u izgradnji. Na zvonik, koji je visok 40,50 metara, podignuta su četiri zvona i križ. Najveće zvono posvećeno je Blaženoj Djevici Mariji, Čudotvornoj Gospi Sinjskoj, zaštitnici Župe, Sinja i Cetinskog kraja: Ton FA (F), promjer 107 cm, težina 740 kg. Drugo zvono posvećeno je sv. Nikoli Taveliću, naslovniku crkve i zaštitniku Brnaza: Ton SOL (G), promjer 95 cm, težina 540 kg. Treće zvono, posvećeno je sv. Franji Asiškom utemeljitelju franjevačkog reda: Ton LA (A), promjer 85 cm, težina 360 kg. Četvrto zvono, posvećeno je sv. Anti Padovanskom, omiljenom franjevačkom svecu: Ton SI (H), promjer 75 cm, težina 250 kg.

Filijalna zajednica Župe Čudotvorne Gospe Sinjske u Brnazama osnovana je 1972. godine, a blagdan svetoga Nikole Tavelića u Brnazama je prvi put proslavljen 1969. godine.

Šport[uredi VE | uredi]

  • NK Brnaze - Nogomet
  • MNK Brnaze - Mali Nogomet
  • KK Sokol - Brnaze - Konjički Klub
  • KK Alamo - Konjički Klub

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  2. Iz povijesti Dalmacije (str. 122) - Bernard Stulli ISBN 86-7397-073-3
  3. Gunjača, Stipe, Starohrvatska crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod Sinja. In Starohrvatska prosvjeta III, 4, 1955, s. 85-134.


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Brnaze koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.