Prijeđi na sadržaj

Zelovo (Sinj)

Koordinate: 43°45′07″N 16°33′04″E / 43.7519°N 16.5511°E / 43.7519; 16.5511
Izvor: Wikipedija
Zelovo
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradSinj

Površina11 km2[1]
Visinacca 800 mnm
Koordinate43°45′07″N 16°33′04″E / 43.7519°N 16.5511°E / 43.7519; 16.5511

Stanovništvo (2021.)
Ukupno122 [2]
– gustoća11 st./km2

Odredišna pošta21233 Hrvace [3]
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Zelovo na zemljovidu Hrvatske
Zelovo
Zelovo

Zelovo na zemljovidu Hrvatske

Zelovo je naselje Zagore u području Cetinske krajine, a u podnožju južnih padina planine Svilaje, koja je odredila položaj sela, ali i život njegovih stanovnika. Selo se nalazi u sastavu općine Sinj, udaljeno je 14 km od grada Sinja i 7 km od sela Hrvace, koje su ujedno najbliže veće naselje u blizini Zelova.

U okružju sela se nalaze planine Plišivica, Gradina i Orlove Stine (područje koje je dio planine Svilaje s velikim klisurama), koje su poznate po povremenoj naseobini bjeloglavih supova tijekom njihovih migracija prema otoku Cresu i prema Julijskim Alpama u Sloveniji.

U selu se nalazi i crkva Svetoga Vida, sveca koji je zaštitnik sela, a svečano slavlje u selu se odvija na dan Svetog Vida, 15. lipnja.

Selo je poznato po autohtonim zelovskim lulama. To su glinene lule koje su se proizvodile jedino na Zelovu i nigdje drugdje u Hrvatskoj.Osim lula Zelovljani su izrađivali i cigaršpice, drvene igračke, namještaj, predmete svakodnevne uporabe (grablje, vile), dekorativne predmete ukrašene duborezom, drveno posuđe, balote i glazbene instrumente (diple, dvojnice, gusle i svirale). Gotovo svako kućanstvo u Zelovu predstavljalo je proizvodni pogon za razne obrtničke predmete.Vrlo su rijetki seoski krajevi u Hrvatskoj koji su razvijali i njegovali obrtništvo.Ipak najpoznatiji proizvod su glasovite zelovske lule. Koliko se o tim lulama pročulo najbolje svjedoči podatak da su Nijemci u 2. svj. ratu po dolasku na Zelovo tražili tvornice lula kako bi strojeve koje su oni zamišljali da postoje, prilagodili vojnim potrebama. Počeci proizvodnje lula zabilježeni su u prvoj polovini 18. st. kada se u Zelovo doseljavaju obitelji s prezimenima Delaš, Domazet i Jukić koje pokreću izradu lula i cigaršpica[4] dok su se obitelji prezimenom Gabrić bavile njihovom prodajom i preprodajom.[5]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

U NOB-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 24 stanovnika.[6]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Naselje Zelovo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
313
239
329
422
381
451
423
608
439
383
324
312
266
181
181
122
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. podaci su sadržani u naselju Satrić, općina Hrvace. Do 1931. iskazivano je kao dio naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Zelovske glinene lule. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. siječnja 2016. Pristupljeno 14. kolovoza 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Daria Domazet. 22. srpnja 2015. Zelovski tip lule – autohtoni hrvatski proizvod. Muzej Cetinske krajine. Pristupljeno 15. siječnja 2021.
  6. Iz povijesti Dalmacije (str. 122) - Bernard Stulli ISBN 86-7397-073-3

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Zelovo (Sinj) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.