Prijeđi na sadržaj

Chapada dos Veadeiros

Koordinate: 14°05′S 47°40′W / 14.083°S 47.667°W / -14.083; -47.667
Izvor: Wikipedija
Dodaj infookvir "visoravan".
(Primjeri uporabe predloška)
Zaštićena područja cerrada: Nacionalni parkovi Chapada dos Veadeiros i Emas
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Brazil
Godina uvrštenja2001. (25. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloix, x
Ugroženost-
PoveznicaUNESCO:1035
Koordinate14°05′S 47°40′W / 14.083°S 47.667°W / -14.083; -47.667
Chapada dos Veadeiros na zemljovidu Brazila
Chapada dos Veadeiros
Chapada dos Veadeiros
Lokacija NP Chapada dos Veadeiros u Brazilu

Chapada dos Veadeiros je najviša srednjo-brazilska visoravan (cerrado) čija se starost procjenjuje na 1,8 milijardi godina.[1]

Satelitski snimak NP Chapada dos Veadeiros

Nacionalni park Chapada dos Veadeiros u središnjoj brazilskoj saveznoj državi Goias je osnovao brazilski predsjednik Juscelino Kubitschek 1961. godine i ima površinu od 655,14 km². Njegovi raznoliki tropski ekosustavi su jedni od najstarijih na svijetu. Milijunima godina cerrado je služio kao sklonište (refugij) mnogim vrstama tijekom razdoblja klimatskih promjena, kada je bio presudan i za održavanje iznimne bioraznolikosti. Zbog toga je, zajedno s Nacionalnim parkom Emas, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2001. godine pod nazivom "Zaštićena područja cerrada".[2]

Odlike

[uredi | uredi kôd]
Dolina rijeke Rio Preto
Slapovi rijeke Preto

Chapada dos Veadeiros je najviši cerrado (portugalski za "zatvoreno"), prosječne nadmorske visine od 600-1.650 m, s najvišom točkom u planini Serra da Santana (1.691 m) koja je i najviša točka države Goiás. To je područje iznimne ljepote koje se sastoji od nekoliko širokih visoravni sa slapovima (kao što je slap Rio Preto visine 120 m) i kristalno bistrim potocima koji dijelom prolaze kroz duboke klance i uske doline. Glavni vodeni put je sliv rijeke Rio Preto koja teče na sjeverozapad i jugozapad, dok krajnji sjeverni kraj parka predstavljaju ušća rijeka Santana i Bartolomeu.

Unutar parka se razlikuje nekoliko pejzaža:

  • dolina rijeke Rio Claro je nizina s relativno ravnim, brežuljkastim terenom;
  • područje grebena (okomitih stijena i do 40 m visine) se nalazi na srednjem-sjevernom dijelu parka i u njemu se nalaze rijeke Rio Preto, Santana i Capim Branco, te planine na jugu;
  • gorsko područje se prostire u središnjem dijelu parka i odlikuje se ravničarskim reljefom s pojedinačnim plošnim brdima koji su raštrkani cijelim područjem.

Klima je prosječne temperature od 24-26°C, minimalnih temperatura od 4-8°C i najvišima od 40-42°C.

Stijene cerrada (kvarc s tragovima kristala) su neke od najstarijih na svijetu i jako su cijenjene u industriji i terapijama kristalima.

Vegetacija parka je izrazito raznolika sa savanama koje su ispresijecane sitnim šumama, palmama i grmovima. Tu se može naći 60% svih biljnih vrsta cerrada, kao što je 25 vrsta orhideja, palme babassu i jubaea chilensis, te copaíba i tahebo.

Od životinja u parku obitava 80% životinja cerrada kao što su mnoge ugrožene vrste: pampaški jelen (Ozotoceros bezoarticus), močvarni jelen (Blastocerus dichotomus), grivasti vuk (Chrysocyon brachyurus), šumski pas (Speothos venaticus) i jaguar; te druge vrste: divovski pasanac (Priodontes maximus), divovski mravojed (Myrmecophaga tridactyla), kapibara i tapiri.

Od ptica tu se mogu pronaći mnoge savanske vrste kao što su ugrožene vrste: manji tinamu, patuljasti tinamu, žutoglava papiga (Alipiopsitta xanthops) i brazilski merganser (Mergus octosetaceus); te druge vrste: nandu, seriema, tapeti, zelenokljuni tukan (Ramphastos sulfuratus), crni jastreb (Spizaetus tyrannus), crni strvinar (Coragyps atratus) i kraljevski strvinar (Sarcoramphus papa).

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Chapada dos Veadeiros
  1. Fernanda Iema Pinto, Chapada dos Veadeiros, na Folha Online (port.) Preuzeto 20. veljače 2012.
  2. World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on Heritage List. UNESCO. Pristupljeno 13. prosinca 2012.

Vajske poveznice

[uredi | uredi kôd]