Prijeđi na sadržaj

Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost

Izvor: Wikipedija
Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
Spomenik žrtvama pokolja u Teznom.
Ustanovljen 1996.[1]
Obilježava se u Republici Hrvatskoj
Nadnevak nedjelja najbliža 15. svibnju
Portal o Hrvatskoj

Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost spomendan je u Rebublici Hrvatskoj kojim se obilježava sjećanje na hrvatske žrtve represije i zločina partizanskog pokreta predvođenog Komunističkom partijom Jugoslavije nakon završetka Drugog svjetskog rata. Ustanovljen je 1996. godine i obilježava se u nedjelju najbližu 15. svibnju.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Spomenik žrtvama u Bleiburgu.
Spomenik žrtvama na zagrebačkom Mirogoju.

Postrojbe partizanskog pokreta predvođene Komunističkom partijom Jugoslavije nakon završetka Drugog svjetskog rata vršile su represiju i počinile zločine nad poraženim vojnim i političkim protivnicima, te nad onima koje je komunistička vlast smatrala stvarnom ili mogućom prijetnjom u ostvarenju potpune vlasti u novoj jugoslavenskoj državi.[2]

Obilježavanje

[uredi | uredi kôd]

Godišnja komemoracija održava se na Bleiburškom polju u Austriji, te na nekoliko mjesta u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. Od 2003. do 2020. godine euharistijsko slavlje na Bleiburškom polju predvodili su hrvatski biskupi.[3][4] Središnje euharistijsko slavlje 2020. godine predvodio je u sarajevskoj katedrali kardinal Vinko Puljić, a 2021. godine u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.[5][6]

Kontroverza oko "Dana spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost"

[uredi | uredi kôd]

Prema hrvatskom povjesničaru Hrvoju Klasiću, "Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost" je spomendan koji se u Hrvatskoj, a i šire, redovito obilježava na način da se i datumski i tematski povezuje isključivo s žrtvama Bleiburške tragedije 1945. godine. Klasić ističe da ovaj spomendan izaziva polemike zbog načina na koji se te žrtve tumače. Iako se u nazivu spomendana žrtve službeno proglašavaju borcima za slobodu i nezavisnost, prema Klasiću, veći dio tih žrtava bio je usko povezan s Nezavisnom Državom Hrvatskom, vjerujući u njezino vodstvo pod poglavnikom Antom Pavelićem te suradnju s nacističkom Njemačkom. Klasić naglašava da je takvo obilježavanje u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske, koji izričito odbacuje NDH, Pavelića i njegove pristaše.[7]

Povezano

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Zakon o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici HrvatskojArhivirana inačica izvorne stranice od 1. siječnja 2022. (Wayback Machine), Narodne novine 33/1996.
  2. Vladimir Geiger (priredio), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. : dokumenti : Slavonija, Srijem i BaranjaArhivirana inačica izvorne stranice od 3. siječnja 2022. (Wayback Machine), Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2006., ISBN 9536659298; str. 27
  3. Predsjednik Hrvatskoga sabora Jandroković u povodu 75. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta odao počast žrtvamaArhivirana inačica izvorne stranice od 3. siječnja 2022. (Wayback Machine), www.sabor.hr, objavljeno 16. svibnja 2020., arhivirano 28. prosinca 2020., pristupljeno 3. siječnja 2021.
  4. Bleiburg - poziv na dijalog i pomirenje : zbirka biskupskih propovijedi iz Bleiburga 2003. - 2020., Glas Koncila, Zagreb, 2021., ISBN 9789532416510
  5. Propovijed kardinala Puljića na 75. obljetnicu stradanja na Bleiburškom polju, Informativna katolička agencija, 16. svibnja 2020., arhivirano 8. kolovoza 2020., pristupljeno 3. siječnja 2011.
  6. Homilija biskupa Križića na Udbini na 76. obljetnicu Bleiburške tragedije, Informativna katolička agencija, objavljeno 15. svibnja 2021., arhivirano 21. svibnja 2021., pristupljeno 3. siječnja 2022.
  7. adminsabh. 15. svibnja 2021. ZNATE LI ŠTO SE DANAS OBILJEŽAVA? ‘Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost’. Ne misli se na Domovinski rat. Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske. Pristupljeno 26. lipnja 2024.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Mrežna mjesta