Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
| Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost | |
 Spomenik žrtvama pokolja u Teznom. | |
| Ustanovljen | 1996.[1] |
|---|---|
| Obilježava se u | Republici Hrvatskoj |
| Nadnevak | nedjelja najbliža 15. svibnju |
| Portal o Hrvatskoj | |
Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost spomendan je u Rebublici Hrvatskoj kojim se obilježava sjećanje na hrvatske žrtve represije i zločina partizanskog pokreta predvođenog Komunističkom partijom Jugoslavije nakon završetka Drugog svjetskog rata. Ustanovljen je 1996. godine i obilježava se u nedjelju najbližu 15. svibnju.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članci o temama: Bleiburška tragedija i Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rataPostrojbe partizanskog pokreta predvođene Komunističkom partijom Jugoslavije nakon završetka Drugog svjetskog rata vršile su represiju i počinile zločine nad poraženim vojnim i političkim protivnicima, te nad onima koje je komunistička vlast smatrala stvarnom ili mogućom prijetnjom u ostvarenju potpune vlasti u novoj jugoslavenskoj državi.[2]
Obilježavanje[uredi | uredi kôd]
Godišnja komemoracija održava se na Bleiburškom polju u Austriji, te na nekoliko mjesta u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. Od 2003. do 2020. godine euharistijsko slavlje na Bleiburškom polju predvodili su hrvatski biskupi.[3][4] Središnje euharistijsko slavlje 2020. godine predvodio je u sarajevskoj katedrali kardinal Vinko Puljić, a 2021. godine u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.[5][6]
Kontroverza oko "Dana spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost"[uredi | uredi kôd]
Prema hrvatskom povjesničaru Hrvoju Klasiću, "Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost" je spomendan koji se u Hrvatskoj, a i šire, redovito obilježava na način da se i datumski i tematski povezuje isključivo s žrtvama Bleiburške tragedije 1945. godine. Klasić ističe da ovaj spomendan izaziva polemike zbog načina na koji se te žrtve tumače. Iako se u nazivu spomendana žrtve službeno proglašavaju borcima za slobodu i nezavisnost, prema Klasiću, veći dio tih žrtava bio je usko povezan s Nezavisnom Državom Hrvatskom, vjerujući u njezino vodstvo pod poglavnikom Antom Pavelićem te suradnju s nacističkom Njemačkom. Klasić naglašava da je takvo obilježavanje u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske, koji izričito odbacuje NDH, Pavelića i njegove pristaše.[7]
Povezano[uredi | uredi kôd]
- Spomen-crkva Muke Isusove u Donjem Macelju
- Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
- Počasni bleiburški vod
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Zakon o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Narodne novine 33/1996.
- ↑ Vladimir Geiger (priredio), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. : dokumenti : Slavonija, Srijem i Baranja, Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2006., ISBN 9536659298; str. 27
- ↑ Predsjednik Hrvatskoga sabora Jandroković u povodu 75. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta odao počast žrtvama, www.sabor.hr, objavljeno 16. svibnja 2020., arhivirano 28. prosinca 2020., pristupljeno 3. siječnja 2021.
- ↑ Bleiburg - poziv na dijalog i pomirenje : zbirka biskupskih propovijedi iz Bleiburga 2003. - 2020., Glas Koncila, Zagreb, 2021., ISBN 9789532416510
- ↑ Propovijed kardinala Puljića na 75. obljetnicu stradanja na Bleiburškom polju, Informativna katolička agencija, 16. svibnja 2020., arhivirano 8. kolovoza 2020., pristupljeno 3. siječnja 2011.
- ↑ Homilija biskupa Križića na Udbini na 76. obljetnicu Bleiburške tragedije, Informativna katolička agencija, objavljeno 15. svibnja 2021., arhivirano 21. svibnja 2021., pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ adminsabh. 15. svibnja 2021. ZNATE LI ŠTO SE DANAS OBILJEŽAVA? 'Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost'. Ne misli se na Domovinski rat. Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske. Pristupljeno 26. lipnja 2024.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- Josip Bozanić, Blajburški vapaj za istinom, homilija na Blajburškom polju 13. svibnja 2007., U: Istina u ljubavi, Glas Koncila i Školska knjiga, Zagreb, 2008., ISBN 9789530612563 (str. 11-37)
