Zemljopis Grčke

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zemljopis Grčka
Greece topo.jpg
Kontinent Europa
Regija Južna Europa
Koordinate 39°00′N, 22°00′E
Površina 131.340 km²
 - kopno 99,14 %
 - voda 0,86 %
Obalna crta 13.676
Granice ukupno: 1228 km
Bugarska 494 km, Albanija 282 km, (Sjeverna Makedonija) 246 km, Turska 206 km
Najviša točka Olimp (2917 m)
Najniža točka Sredozemno more,(0 m)
Najduža rijeka Bistrica
Najveće jezero Trichonida

Grčka je država u Jugoistočnoj Europi. Nalazi na najjužnijem dijelu Balkanskog poluotoka, okružena je na sjeveru s Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Bugarskom, na istoku je Egejsko more i Turska, na jugu Mediteran, a na zapadu Jonsko more i Italija.

Većinom je smještena na kopnu i dva poluotoka: Halkidikija i Peloponeza; potonji je odvojen od kopna Korintskim kanalom. Grčka također ima veliki broj otoka raznih veličina. Najveći su Kreta, Eubeja, Rodos i Krf te otočne skupina kao što su Dodekanez i Cikladi.

Ukupna površina Grčke iznosi 131.957 km²,[1] od čega kopno čini 130.647 km², a 1310 km² unutarnje vode (jezera i rijeke). Granica s Albanijom duga je 212 km, sa Sjevernom Makedonijom 234 km, s Bugarskom 472 km i s Turskom 192 km, što je ukupno 1228 km. Od ukupnog teritorija zemlje 83,33% ili 110.496 km² jest kopneni teritorij, a 16,67% ili 21.461 km² jest otočni teritorij.[2] Grčka obala duga je 13.676 km.

Vulkanski krater na Santoriniju
Nacionalni park Vikos–Aoös

Grčka je jedna od najbrdovitijih zemalja u Europi s čak 80% brdskih područja. Pindsko gorje se na sjeveru proteže do sljedećeg planinskog masiva Šar-planine i Koraba (neki geografi smatraju ovo gorje jedinstvenim i zovu Šarsko-Pindsko gorje), a na jugu do Parnasa i planina središnjeg Peloponeza. Čak i gorja na Jonskom otočju, poput Krfa ili Zakintosa, pripadaju ovom planinskom sustavu. Srednja i zapadna Grčka sadrže visoke i strme vrhove presječene mnogim kanjonima i drugim kraškim krajolicima. Olimp je najviša točka u Grčkoj s 2.919 m nadmorske visine. Rodopi čine granicu između Grčke i Bugarske, a to je područje pokriveno ogromnim i gustim šumama.

Nizine se nalaze u istočnoj Tesaliji, u središnjoj Makedoniji i Trakiji. Grčka ima vrlo velik broj otoka, većina njih je u Egejskom moru, a ostatak u Jonskom moru. Broj otoka je u rasponu od 1200 do 6000, ovisno o minimalnoj veličini uzetoj u obzir. Broj naseljenih otoka različito se navodi od 166 do 227.[3][4]

Klima[uredi | uredi kôd]

Grčka klima podijeljena je u tri glavne skupine:

  • Mediteranska klima ima blage, vlažne zime i vruća, suha ljeta. Rijetko dolazi do temperaturnih krajnosti, iako se pojava snijega događaja povremeno i u Ateni, Cikladima ili Kreti tijekom zime.
  • Planinska klima primarno se nalazi u zapadnoj Grčkoj (Epir, središnja Grčka, Tesaliji, zapadna Makedonija, kao i središnji dio Peloponeza.
  • Umjerena klima nalazi se u srednjoj i istočnoj Makedoniji i dijelovima Trakije, uključujući Komotini, Ksanti i sjeverni Evros. Ovu klimu karakterizira hladna, vlažna zima te vruća i suha ljeta.

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. CIA World Fact Book, [1]
  2. Artificial Structures and Shorelines, [2]
  3. John S. Bowman,; Sherry Marker; Peter Kerasiotis; Heidi Sarna. 2010. Greece in depth. Frommer's Greece 7th izdanje. Wiley Publishing. Hoboken, NJ. str. 12. ISBN 978-0-470-52663-7CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  4. Ellinikos Organismos Tourismou (EOT). Greek islands. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. lipnja 2012. Pristupljeno 29. travnja 2012.