Zemljopis Grčke
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
 | |
| Kontinent | Europa |
| Regija | Južna Europa |
| Koordinate | |
| Površina | 131.340 km² |
| - kopno | 99,14 % |
| - voda | 0,86 % |
| Obalna crta | 13.676 |
| Granice | ukupno: 1228 km Bugarska 494 km, Albanija 282 km, (Sjeverna Makedonija) 246 km, Turska 206 km |
| Najviša točka | Olimp (2917 m) |
| Najniža točka | Sredozemno more,(0 m) |
| Najduža rijeka | Bistrica |
| Najveće jezero | Trichonida |
Grčka je država u Jugoistočnoj Europi. Nalazi na najjužnijem dijelu Balkanskog poluotoka, okružena je na sjeveru s Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Bugarskom, na istoku je Egejsko more i Turska, na jugu Mediteran, a na zapadu Jonsko more i Italija.
Većinom je smještena na kopnu i dva poluotoka: Halkidikija i Peloponeza; potonji je odvojen od kopna Korintskim kanalom. Grčka također ima veliki broj otoka raznih veličina. Najveći su Kreta, Eubeja, Rodos i Krf te otočne skupina kao što su Dodekanez i Cikladi.
Ukupna površina Grčke iznosi 131.957 km²,[1] od čega kopno čini 130.647 km², a 1310 km² unutarnje vode (jezera i rijeke). Granica s Albanijom duga je 212 km, sa Sjevernom Makedonijom 234 km, s Bugarskom 472 km i s Turskom 192 km, što je ukupno 1228 km. Od ukupnog teritorija zemlje 83,33% ili 110.496 km² jest kopneni teritorij, a 16,67% ili 21.461 km² jest otočni teritorij.[2] Grčka obala duga je 13.676 km.
Grčka je jedna od najbrdovitijih zemalja u Europi s čak 80% brdskih područja. Pindsko gorje se na sjeveru proteže do sljedećeg planinskog masiva Šar-planine i Koraba (neki geografi smatraju ovo gorje jedinstvenim i zovu Šarsko-Pindsko gorje), a na jugu do Parnasa i planina središnjeg Peloponeza. Čak i gorja na Jonskom otočju, poput Krfa ili Zakintosa, pripadaju ovom planinskom sustavu. Srednja i zapadna Grčka sadrže visoke i strme vrhove presječene mnogim kanjonima i drugim kraškim krajolicima. Olimp je najviša točka u Grčkoj s 2.919 m nadmorske visine. Rodopi čine granicu između Grčke i Bugarske, a to je područje pokriveno ogromnim i gustim šumama.
Nizine se nalaze u istočnoj Tesaliji, u središnjoj Makedoniji i Trakiji. Grčka ima vrlo velik broj otoka, većina njih je u Egejskom moru, a ostatak u Jonskom moru. Broj otoka je u rasponu od 1200 do 6000, ovisno o minimalnoj veličini uzetoj u obzir. Broj naseljenih otoka različito se navodi od 166 do 227.[3][4]
Klima[uredi | uredi kôd]
Grčka klima podijeljena je u tri glavne skupine:
- Mediteranska klima ima blage, vlažne zime i vruća, suha ljeta. Rijetko dolazi do temperaturnih krajnosti, iako se pojava snijega događaja povremeno i u Ateni, Cikladima ili Kreti tijekom zime.
- Planinska klima primarno se nalazi u zapadnoj Grčkoj (Epir, središnja Grčka, Tesaliji, zapadna Makedonija, kao i središnji dio Peloponeza.
- Umjerena klima nalazi se u srednjoj i istočnoj Makedoniji i dijelovima Trakije, uključujući Komotini, Ksanti i sjeverni Evros. Ovu klimu karakterizira hladna, vlažna zima te vruća i suha ljeta.
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ CIA World Fact Book, [1]
- ↑ Artificial Structures and Shorelines, [2]
- ↑ John S. Bowman,; Sherry Marker; Peter Kerasiotis; Heidi Sarna. 2010. Greece in depth. Frommer's Greece 7th izdanje. Wiley Publishing. Hoboken, NJ. str. 12. ISBN 978-0-470-52663-7CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
- ↑ Ellinikos Organismos Tourismou (EOT). Greek islands. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. lipnja 2012. Pristupljeno 29. travnja 2012.