Independence Hall

Koordinate: 39°56′56″N 75°09′0″W / 39.94889°N 75.15000°W / 39.94889; -75.15000
Izvor: Wikipedija
Independence Hall
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Independence Hall Clocktower in Philadelphia.jpg
Flag of the United States.svg SAD
Godina uvrštenja1979. (3. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjerilovi
Ugroženost-
PoveznicaUNESCO:78
Koordinate39°56′56″N 75°09′0″W / 39.94889°N 75.15000°W / 39.94889; -75.15000
Independence Hall na karti SAD
Independence Hall
Independence Hall
Lokacija Dvorane neovisnosti u SAD-u

Independence Hall (en. za „Dvoranu neovisnosti”) je zgrada u Philadelphiji (Pennsylvania, SAD) koja je najpoznatija je kao „rodno mjesto Sjedinjenih Američkih Država” jer je u njoj donesena Američka deklaracija o neovisnosti 1776. i Ustav Sjedinjenih Američkih Država 1787. godine. Jedinstvena načela slobode i demokracije koja su ustanovljena ovim dokumentima su postala presudna u povijesti SAD-a i imala su snažan utjecaj na zakonodavce širom svijeta. Zbog toga je Independence Hall upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi još 1979. godine.[1]

Pročelje Independence Halla početkom 20. st.
Tlocrt prizemlja Dvorane neovisnosti: lijevo - saborna dvorana, gore - stubište tornja, sredina - haustor, desno - soba vrhovnog suda.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Skromna neoklasicistička građevina sagrađena je od 1732. – 53. godine kao kolonijalno zakonodavno središte Britanskog Carstva u Sjevernoj Americi, a kasnije je postala zgrada Pennsylvanijske vlade od 1732. – 99.[2] Tijekom razdoblja kada je Philadelphia bila glavnim gradom SAD-a, od 1790. – 1800. god., zgrada je nastavila biti pozornicom mmnogih važnih povijesnih događaja.

U njegovoj sabornoj dvorani zasjedao je Drugi Kontinentalni kongres 13 američkih kolonija od 1775. do 1783. godine, tijekom kojega je potpisana 1776. i ratificirana 1781. godine Američka deklaracija o neovisnosti. U njoj je održana i Ustavna konvencija od svibnja do rujna 1787. godine, kojom je predsjedavao George Washington i prilikom koje je donesen Ustav SAD-a, temelj pravnog sustava SAD-a sve do danas.

Zgrada je pretrpjela mnoge obnove, tako ju je neogrčki historicizam Johna Havilanda 1830. godine potpuno promijenio, ali je Uprava nacionalnog parka 1950. godine vratila u izvorni izgled.

Odlike[uredi | uredi kôd]

Izgled Dvorane 1752. godine

Dvorana je sagrađena u georgijanskom neoklasicističkom stilu od crvene opeke sa središnjom zgradom od tri prostorije i pripojenim zvonikom. S njom su simetrično spojene dvije manje građevine s obje strane dvorane, Stara gradska vijećnica na istoku i Kongresna dvorana na zapadu. One zajedno tvore jednu stranu gradske četvrti poznate kao „Trg neovisnosti”, na kojemu se nalazi i Dvorana filozofa i Trgovački centar Independence Mall iz sredine 20. stoljeća, u kojemu se nalazi originalno „Zvono slobode” (Liberty Bell). Zvono slobode je simbolična ikona američke borbe za neovisnost jer je služilo da se pozivaju zakonodavci tijekom sjednica u Dvorani neovisnosti, ali i za pozivanje puka na javne skupove i proglase, pa tako i čitanje Američke deklaracije o neovisnosti 8. srpnja 1776. godine. Teško 943 kg i napuklo, danas stoji na posebnom mjestu nasuprot Dvorane, a u tornju je njegova kopija. Kopiju je na dvjestogodišnjicu neovisnosti, 1976. god., poklonila britanska kraljica Elizabeta II., a izliveno je u istoj radionici u Londonu u kojoj je bilo napravljeno i originalno zvono.

Na 18 ha Parka neovisnosti nalazi se 20 povijesnih građevina od kojih i dom Benjamina Franklina, koji je danas muzej posvećen njegovom životu i dostignućima.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Independence Hall
  1. Independence Hall na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 27. rujna 2012.
  2. Povijest Dvorane neovisnosti na službenim stranicama (engl.) Preuzeto 27. rujna 2012.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]