Josip Srebrnić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Monsinjor
Josip Srebrnić
Krčki biskup
Josip Srebrnić 1930-ih
Josip Srebrnić 1930-ih
FORTIS IN FIDE
Rođen 2. veljače 1876.
Solkan, Flag of Slovenia.svg Slovenija
Umro 21. lipnja 1966.
Krk, Flag of Croatia.svg Hrvatska
Svećenik 28. listopada 1906.
Biskup 15. rujna 1923.
Nacionalnost Flag of Slovenia.svg Slovenac
Služba Svećenik
Biskup
Portal: Kršćanstvo

Msgr. dr. Josip Srebrnić (2. veljače 1876. - 21. lipnja 1966.), hrvatski povjesničar, katolički svećenik i biskup Krčke biskupije.

Životopis[uredi VE | uredi]

Djetinjstvo, mladost, zaređenje[uredi VE | uredi]

Josip Srebrnić rođen je 2. veljače 1876. u slovenskom selu Solkanu blizu Nove Gorice kao prvorođenac od sedmoro djece u seljačkoj obitelji Jožefa i Terezije rođ. Šuligoj. Gimnaziju je pohađao u Novoj Gorici, a u Beču je studirao zemljopis i povijest i tamo doktorirao 1902., iste godine kad je odlučio postati katolički svećenik. Gorički nadbiskup Jordan poslao ga je u rimski zavod Germanicum, gdje je započeo studij na papinskom sveučilištu Gregorijani. Za svećenika je zaređen u Rimu 28. listopada 1906. Godinu kasnije ponovno je doktorirao, ovaj put u Rimu, iz skolastičke filozofije i bogoslovlja.[1]

Iz Slovenije u Hrvatsku[uredi VE | uredi]

Vrativši se u Sloveniju, djelovao je u matičnoj biskupiji dok ga nisu u jesen 1919. pozvali u Ljubljanu kao profesora povijesti na Bogoslovnom fakultetu. Iste godine u travnju se naglo razbolio tadašnji krčki biskup Antun Mahnić, koji je 1920. i umro u Zagrebu. Krčka biskupija otada čeka da se imenuje novi biskup, što se dogodilo tek 15. rujna 1923., kada je tu titulu dobio upravo Josip Srebrnić. Njega samoga ta vijest je zatekla dok se s grupom mladih vjernika nalazio na vrhovima Triglava, najveće slovenske planine. Jedan od njegovih prijatelja je u tome vidio providnosni, biblijski čin. Srebrnić se trebao spustiti s visina planine na nizinu otoka i poći na otok Krk među Hrvate, što je on sam prokomentirao riječima "odsada sam među Hrvatima Hrvat". On nije nalazio problem da kao rođeni Slovenac bude biskup među Hrvatima, jer njemu, kao ni biskupu Mahniću, pitanje narodnosti nije predstavljalo nikakvu prepreku pred duhovnim stvarnostima.[1]

Biskupsko djelovanje[uredi VE | uredi]

Kao krčki biskup, Josip Srebrnić se unutar Jugoslavenske biskupske konferencije uporno, neprestano i neumorno zalagao za slobodu i prava svih Hrvata i Slovenaca koji su živjeli pod okupacijom fašističke Italije. 1942. je u Rimu prosvjedovao zbog slovenskih logoraša na Rabu, a na Krku se kod talijanskih vlasti zauzimao za prava hrvatskog stanovništva na otoku.[2][3]

Međutim, iako je bio veliki borac za prava Hrvata i Slovenaca, te protivnik fašističkim i nacističkim okupatorima hrvatskog teritorija, biskup Srebrnić bio je i veliki protivnik NOP-a. Sam predsjednik AVNOJ-a, dr. Ivan Ribar, posjetio je Srebrnića dvaput tijekom ratnih zbivanja u Jugoslaviji, a drugi put pratio ga je i Svetozar Rittig. Ribar ga je pokušavao nagovoriti da pruži podršku NOP-u i pošalje nekoliko svojih svećenika za vjerske referente na oslobođeno područje. No, njegovi posjeti i nagovaranja nisu imali nikakvog učinka u biskupovu približavanju partizanima, upravo suprotno. 1944. biskup Srebrnić upućuje krčkim svećenicima okružnicu kojim oštro osuđuje NOP i zabranjuje svaku suradnju s njime. Pozivao se na encikliku Divini Redemptoris pape Pija XI. iz 1937., kojom je Katolička Crkva osudila komunizam.[4] Svoju okružnicu započinje ovim riječima:

Wikicitati „U posljednje vrijeme utvrđuje se opet i opet, da među krčkim svećenicima ima takvih, koji su dali svoje ime ili vijeću ili sekciji ili udruženju takozvanih partizana, odnosno takozvanog pokreta narodnog oslobođenja.”
(Poslanica biskupa Srebrnića krčkim svećenicima 1944., kojom osuđuje NOP i zabranjuje suradnju s njim[4])

Na njegovu okružnicu Rittig je odgovorio knjižicom na 14 stranica "Odgovor krčkom biskupu na njegovu osudu NOP-a", a jedan od njegovih glavnih argumenata su kako je sam partizanski poglavar Josip Broz Tito na svečanosti 30. studenog 1943. u Jajcu izjavio:

Wikicitati „NOP nije ostvarenje komunističkih, nego vjekovnih narodnih i političkih ideala južnih slavenskih naroda. Nova demokratska i federativna Jugoslavija po temeljnim načelima svojega ustava nije komunistička država.”
(Izjava Josipa Broza Tita u Jajcu 1943., koju je Rittig koristio u svojim napadima na biskupa Srebrnića[4])

Zatvaranje, kasne godine i smrt[uredi VE | uredi]

Po završetku Drugog svjetskog rata komunistički vrh na čelu s Titom prognao je Srebrnića u Sušak kao političkog zatočenika. 1949. imenovan je administratorom Riječke nadbiskupije, koja je tada bila podijeljena na hrvatski i slovenski dio. Umro je 21. lipnja 1966. u gradu Krku.[2]

Biskupski grb i geslo[uredi VE | uredi]

Srebrnićev biskupski grb odiše originalnošću i pomalo odudara od heraldičkih zakonitosti. Preko sredine grba s lijevog gornjeg ugla spušta se ukoso, u obliku dijagonale, vijugava zelena rijeka. Ona označava prolaznost ljudskog života i ispraznost vremenitih stvari. Na lijevoj strani grba nalazi se prepoznatljiv obris Triglava sa brdom Kredarica, gdje se nalaze planinski dom i crkvica. To je ujedno i simbol njegove domovine Slovenije i mjesto gdje ga je zateklo imenovanje za krčkog biskupa. Na desnoj strani pri dnu je valovito more, iznad kojega svijetli zvijezda Danica. Simbol je to i Zvijezde mora, Marije, ali i jutarnje zvijezde Danice, glasnice novog dana. Ta je zvijezda simbolizirala i katoličko akademsko društvo "Danica" u Ljubljani, koje je prvo pokrenulo đačko gibanje u Sloveniji, a kojeg je Srebrnić bio član, predsjednik i na kraju počasni član kao biskup.[1]

Kao geslo svoje nove biskupske službe uzeo je latinsku biblijsku izreku Fortis in fide (hrv. "(Budite) čvrsti u vjeri"), inače preporuku svetog Pavla. Biskup Srebrnić je to geslo posvjedočio svojim životom - bio je čvrst u katoličkoj vjeri.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Krčka biskupija: Povodom 50. obljetnice smrti krčkoga biskupa mons. dr. Josipa Srebrnića
  2. 2,0 2,1 Hrvatska enciklopedija: Josip Srebrnić
  3. Istrapedia: Josip Srebrnić
  4. 4,0 4,1 4,2 Specijal, Večernji list: Hrvati u partizanima: antifašistički ustanak od 1941. do 1945., Večernji list, Zagreb, srpanj 2019., str. 46.-47.