Slovenci

Slovenci
	France Prešeren, Ivan Cankar
Ukupno pripadnika
	2.5 milijuna
Značajna područja naseljavanja
	Slovenija 1,631,363 (2002.)
Jezik
	Slovenski
Vjera
	Predominantno Rimokatolici
Povezane etničke grupe
	ostali Slaveni, posebno Južni Slaveni (Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Bugari)

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji. Populacija im iznosi preko 2,100,000 (2006.), od čega 1,722,000 u Sloveniji, 100,000 u Italiji, 30,000 u Austriji (bez asimiliranih), a u prekomorskim zemljama najviše ih ima u SAD-u, 151,000.

Ime[uredi | uredi kôd]

Slovenci su uz Slovake i Slovince jedan od tri naroda koji su slavensko ime sačuvali kao svoje vlastito ime. U ranijim oblicima slavenski naziv javlja se u bizantskim izvorima kao Sclavi (Sklavi) a zemlje što su ih naseljavali Sclavinia (Sklavinije). Slavensko ime neki stručnjaci, na primjer profesorica povijesti Dr. Karen Carr (ekspertica za grčki i rimski svijet), smatraju ulazi u engleski jezik u obliku 'slave', odnosno 'rob'. Povijesnu podlogu nalaze u činjenici da je Karlo Veliki na prijelazu iz 700.-tih u 800.-te godine uhvatio tako mnogo slavenskih robova da je njihovo ime postao naziv za roba. Vidi još Slaveni, Slovaci i Slovinci.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Slovenci su potomci starih Karantanaca, dijelova Sklava koji se pod pritiskom Avara doseljavaju do kraja 6. stoljeća iz pradomovine iza Karpata, na područje gornjeg Podravlja i Posavlja, Posočju te u Donjoj Panoniji do Balatona. Oformirali su kneževinu Karantanija. U 8. stoljeću bore se protiv Avara i Franaka, ali Karantanija ipak pada pod franačku vlast.

Velik dio povijesti Slovenci su proveli pod vladavinom Habsburške monarhije, odnosno Austro-Ugarske. U 19. i 20. stoljeću Slovenski narod se definitivno oformirao, ali je jedan velik dio germaniziran na području Koruške i Štajerske.1918. Slovenija se pridužila Jugoslaviji, a 1991. g. je stekla neovisnost.

Povjesno, Slovenci su se uglavnom izdvajali od ostalih naroda Balkana. Ipak, jer su bili pod dugim uticajem Austro-Ugarskog Carstva, važili su za neke od najpismenijih i najobrazovanijih Slavena, slično Hrvatima iz Slavonije te Srbima u Vojvodini, čija zemlja je bila pod direktnom upravom Mađarske krune.

Etnografija[uredi | uredi kôd]

Slovenci uz još nekoliko susjednih skupina izvorno pripadaju alpskom kulturnom području, a regija koju naseljavaju, pretežno Slovenija i na sjever do Klagenfurta, šumoviti je planinski predio poznat po stočarstvu ali i očuvanim životinjskim svijetom: medvjed, vuk, kozorog, svizac i divokoza. Urbana kultura počela se razvijati u posljednja dva stoljeća, a od poznatih pionira moderne slovenske i europske arhitekture je Jože Plečnik (1872-1957) koji je djelovao na području Beča, Praga i Ljubljane. U području Idrije očuvala se poznata idrijska čipka koju izrađuju 'klekljarice' . Najstariji zapisi o idrijskom čipkarstvu potječu sa konca 17. stoljeća. Ovim poslom počele su se baviti žene kako bi nadoknadile tanka primanja svojih muževa-rudara. Čipkarstvo se razmahalo u 18. stoljeću, da bi na kraju 19. stoljeća doživjelo svoj vrhunac i upoznala ga cijela Europa, Sjeverna Amerika i Argentina.

Plesovi i narodna nošnja[uredi | uredi kôd]

Ovisno o kraju, Slovenci danas imaju očuvanih nekoliko nacionalnih nošnji koje možemo podijeliti na sljedeće: »gorenjska« u visokoj Sloveniji, »koroška« u Koruškoj, »notranjska« u unutrašnjosti, »primorska« ili litoralna, »dolenjska« ili nizinska Slovenija, »štajerska« u Štajerskoj i »prekmurje«. U većini ovih krajeva pleše se polka kao nacionalni ples. Na području današnje Slovenije plesalo se i sviralo od prastarih vremena. Godine 1995. slovenski arheolog Ivan Turk pronašao je na području arheološkog parka Divje Babe u dolini rijeke Idrijice, možda najstarije glazbalo na svijetu. Radi se o šupljoj kosti pećinskog medvjeda dužine nešto preko 10. centimetara (vidi) čija je starost procijenjena na 55,000 godina.

Kuhinja[uredi | uredi kôd]

Od poznatijih slovenskih jela, ima ih preko 1,200, su ajdovi žganci i kolač 'potica' , u susjednom Žumberku poznat kao povitica (žumberački kruh), napunjen kremom od oraha, sira ili drugog, zarolan i ispečen, poznaju ga i Slovaci. Pod utjecajem susjednih naroda prihvatili su i jela kao što su zavitek (savijača), dunajski zrezek (bečki odrezak), te mađarski paprikaš i bograč golaž koji se od govedine, svinjetine i krumpira uz dodatak feferona, papra i paprike na svinjskoj masti priprema u kotlu.

Populacija[uredi | uredi kôd]

Imaju oko 2.050.000 pripadnika 2002. u svijetu, od toga 1.631.363 u Sloveniji ( 83.1 % ukupnog stanovništva ), 176.691 u SAD-u ( ili 0.7 % stanovništva ), 13.173 u Hrvatskoj, 5.104 u Srbiji, 95.000 u Italiji, 24.855 u Austriji ( ili 0.3 % stanovništva ), 29.000 u Kanadi i drugdje.

Istaknuti Slovenci[uredi | uredi kôd]

Primož Trubar, protestantski reformator, autor prve slovenske tiskane knjige, 1508.-1586.
Ivan Vajkard Valvasor, plemić, školar i polihistor, 1641.-1693.
Sigmund Zois, kranjski plemić, prirodoslovac i mecena, 1747.-1819.
Jurij Vega, matematičar, fizičar, topnički časnik, 1754.–1802.
Anton Tomaž Linhart, pisac, dramatičar, povjesničar, 1756.-1795.
France Prešeren, pjesnik, 1800.-1849.
Ivana Kobilca, slikarica impresionizma i realizma, 1861.-1921.
Jože Plečnik, arhitekt, 1872.-1957.
Ivan Cankar, pisac, dramatičar, esejist, političar 1876.-1918.
Herman Potočnik, raketni inženjer i pionir kozmonautike, 1892.-1925.
Edvard Kocbek, pjesnik, pisac, esejist, partizanski borac, disident, 1904.-1981.
Ita Rina, filmska glumica, 1907.-1979.
George Dolenz, američki filmski glumac, 1908.-1969.
Edvard Kardelj, komunistički političar i vođa i kreator doktrine socialističkog samoupravljanja
Boris Pahor, pisac, nominiran za Nobelovu nagradu, 1913.-
France Bučar, političar, pravni stručnjak, autor, 1923.-
Slavko Avsenik, skladatelj i glazbenik, 1929.-
Jože Pučnik, intelektualac, sociolog, disident, političar, 1932.–2003.
Boris Podrecca, arhitekt, 1940.-
Tomaž Šalamun, pjesnik, 1941.-
Milan Kučan, političar i državnik, prvi predsjednik Slovenije, 1941.-
Micky Dolenz, američki glumac, glazbenik, televizijski redatelj, radijski djelatnik i kazališni redatelj, 1945.-
Drago Jančar, pisac, dramatičar, essejista, 1948.-
Slavoj Žižek, filozof, 1949.-
Janez Drnovšek, političar, predsjednik Predsjedništva Jugoslavije, premijer Slovenije i predsjednik Slovenije, 1950.-2008.
Danilo Türk, predsjednik Slovenije, 1952.-
Janez Potočnik, političar, 1958.-
Tomaž Pandur, kazališni redatelj, 1963.-
Jan Cvitkovič, filmski redatelj, 1966.-
Himzo Polovina, pjevač sevdalinke

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ [1]
↑ [2]
↑ ^3,0 ^3,1 Zupančič, Jernej (author), Orožen Adamič, Milan (photographer), Filipič, Hanzi (photographer): Slovenci po svetu. In publication: Nacionalni atlas Slovenije (Kartografsko gradivo) / Inštitut za geografijo, Geografski inštitut Antona Melika. Ljubljana: Rokus, 2001. COBISS 18593837
↑ [3]
↑ [4]
↑ [5]
↑ [6]
↑ [7]
↑ [8]
↑ [9]
↑ [10]
↑ ^12,0 ^12,1 ^12,2 ^12,3 ^12,4 ^12,5 ^12,6 ^12,7 ^12,8 Trebše-Štolfa, Milica, ed., Klemenčič, Matjaž, resp. ed.: Slovensko izseljenstvo: zbornik ob 50-letnici Slovenske izseljenske matice. Ljubljana: Združenje Slovenska izseljenska matica, 2001. COBISS 115722752
↑ [11]
↑ [12]
↑ [13]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

[1] [1]

[2] [2]

[atlas-3] 3,0 ^3,1 Zupančič, Jernej (author), Orožen Adamič, Milan (photographer), Filipič, Hanzi (photographer): Slovenci po svetu. In publication: Nacionalni atlas Slovenije (Kartografsko gradivo) / Inštitut za geografijo, Geografski inštitut Antona Melika. Ljubljana: Rokus, 2001. COBISS 18593837

[4] [3]

[5] [4]

[6] [5]

[7] [6]

[8] [7]

[9] [8]

[10] [9]

[11] [10]

[zbornik-12] 12,0 ^12,1 ^12,2 ^12,3 ^12,4 ^12,5 ^12,6 ^12,7 ^12,8 Trebše-Štolfa, Milica, ed., Klemenčič, Matjaž, resp. ed.: Slovensko izseljenstvo: zbornik ob 50-letnici Slovenske izseljenske matice. Ljubljana: Združenje Slovenska izseljenska matica, 2001. COBISS 115722752

[13] [11]

[14] [12]

[15] [13]

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]