Juraj Dobrila

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Monsinjor
Juraj Dobrila
Spomenik Jurju Dobrili u Tinjanu
Spomenik Jurju Dobrili u Tinjanu
Rođen 16. travnja 1812.
Veli Ježenj
Umro 13. siječnja 1882.
Trst
Svećenik 1837.
Biskup 21. prosinca 1857.
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 16. travnja 1812.Trst, 13. siječnja 1882.) bio je istaknuti biskup, tiskar i dobročinitelj iz Istre te preporoditelj istarskih Hrvata.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Mladost i obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Dobrila se rodio u selu Velom Ježenju, u području Tinjanštine u središnjoj Istri, koja je tada bila dio Ilirskih provincija, da bi ubrzo prešla u Habsburšku Monarhiju (a danas je u Hrvatskoj). Bio je iznadprosječno inteligentan, pa je prvo pohađao njemačku osnovnu školu u Tinjanu i Pazinu, a zatim gimnaziju u Gorici i Karlovcu, gdje je išao i u sjemenište.

Spomenik Jurju Dobrili u Puli

Zaredio se 1837. godine i službovao od 1837. do 1838. u Munama i Hrušićima. Od 1839. studirao je teologiju u bečkom Augustineumu i diplomirao 1842. Nakon studija je postao kapelan u Trstu i ravnatelj djevojačke škole.

Biskupska služba[uredi | uredi kôd]

U razdoblju 1857.1875. bio je biskup porečko-pulski, a od 1875. do smrti biskup tršćansko-koparski.

Dobrilin studijski kolega i prijatelj bio je Josip Juraj Strossmayer, najveći hrvatski biskup i dobročinitelj u 19. stoljeću. Dobrila je glasno zastupao prava Hrvata i Slovenaca i bio predvodnik Hrvatskoga narodnog preporoda u Istri.

Za vrijeme Revolucije 1848., Dobrila se učlanio u Slavjansko društvo u Trstu. Zalagao se za uvođenje slavenskih jezika u škole i u javni život, financirao školovanje djece u hrvatskom dijelu monarhije (u Rijeci i Kastvu) te je poticao hrvatske i slovenske seljake u Istri da čitaju knjige na materinskom jeziku i da ih ne tlače politički i kulturno snažniji Talijani.

Dobrila je 1854. tiskao molitvenik Oče, budi volja tvoja na hrvatskom i podupirao je izdavanje prvih hrvatskih novina u Istri, Naše sloge 1870. Također je objavio zbirku narodnih bajka i poslovica, Različno cvijeće. Njegov drugi molitvenik, Mladi bogoljub, objavljen je 1889.

Bio je član Regionalnog vijeća Poreča od osnutka vijeća 1861. i njegov predstavnik u bečkom parlamentu do 1867. Također je, po svojoj službi, bio zastupnik u Istarskom saboru. Sudjelovao je u Prvom vatikanskom saboru (1870.), gdje je podupirao Strossmayerove stavove o budućnosti Crkve. Dobrila je postumno darovao cijeli svoj posjed u dobrotvorne svrhe.

Pripadao je najznamenitijim Istranima svog vremena koji su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh za burnih vremena talijanizacije Istre. Karakteriziralo ih je da su bili članovima Matice hrvatske: Matko Brajša, Dinko Trinajstić, Viktor Car Emin, Ivan Cukon, Ivo Glavina, Antun Kalac, Luka Kirac, Eugen Kumičić, Šime Kurelić, Matko Laginja, Matko Mandić, Fran Matejčić, Ivan Rendić, Josip Ribarić, Vjekoslav Spinčić, Vinko Šepić, Tone Peruško, Zvane Črnja.[1] Dobrila ne samo da je bio član, nego je bio povjerenikom Matice hrvatske za Istru.[2]

Spomen[uredi | uredi kôd]

Na stotoj obljetnici (1912.) njegovog rođenja objavljena je spomen-knjiga kojoj je urednik bio hrvatski preporoditelj s Istre Antun Kalac.[3]

Juraj Dobrila na novčanici od 10 kuna

Njegova se slika nalazi na novčanici od 10 kuna. Po njemu se zovu dvije osnovne (u Rovinju i Puli) te dvije srednje škole (u Pazinu i Puli). Sveučilište u Puli također nosi njegovo ime.

Dani biskupa Jurja Dobrile[uredi | uredi kôd]

U njegovu rodnom mjestu od 2014. godine održavaju se Dani biskupa Jurja Dobrile. Organizatori manifestacije su župa sv. Lucije Pazinske i Bratovština Hrvatska Istra. Program manifestacije sastoji se od predavanja, svete mise zahvalnice, polaganja cvijeća i svijeća ispred Dobriline rodne kuće, te prigodnih recitacija i glazbenog programa.[4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Matica hrvatska Andrija Tunjić: Zrcalo hrvatstva u Istri, Vijenac broj 421, 22. travnja 2010.
    Novak.jpg  
    Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
    Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
    Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
  2. Matica hrvatska Branimir Crljenko: Kako je u prvoj regionalnoj Enciklopediji prešućena Matica hrvatska, Vijenac, Broj 333 – 335, 21. prosinca 2006.
  3. Grad Pula Nova Istra, časopis za književnost, kulturološke i društvene teme. Prilozi o zavičaju. Crkva sv. Nikole u Pazinu (I) – Pazinska prepozitura i prepoziti. Piše Josip Šiklić, Pazin.
  4. Održani 7. dani biskupa Jurja Dobrile i otvoren novi društveni dom s njegovim imenom, objavljeno 22. lipnja 2020. (Internet Archive), pristupljeno 23. travnja 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Mrežna mjesta