Hrvatska kuna

Ovo je izdvojeni članak – lipanj 2014. Kliknite ovdje za više informacija.
Ovo je članak tjedna  – 52. tjedan 2022. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Kuna (novac))

Hrvatska kuna
»kn« – oznaka za kunu
»kn« – oznaka za kunu
ISO 4217 kôd HRK
Korisnik Flag of Croatia at the UN.svg Hrvatska
(do 14. siječnja 2023.)[1]
Inflacija 1,4 % godišnje travanj 2018./2019.
Izvor: Državni zavod za statistiku
Najmanja jedinica
(1/100)
lipa
Oznaka kn
Kovanice 5, 10, 20, 50 lp; 1, 2, 5 kn
rijetko rabljeno: 1 i 2 lp, 25 kn
Novčanice 10, 20, 50, 100, 200 kn
rijetko rabljeno: 5, 500, 1000 kn
Nacionalna banka Hrvatska narodna banka
Web stranica: www.hnb.hr
Tiskara Giesecke & Devrient
Web stranica: www.gi-de.com
Kovnica Hrvatska kovnica novca
Web stranica: www.croatianmint.hr
Tečaj Hrvatska kuna

Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa. Kuna je bila konvertibilna i smatrala se stabilnom valutom. Novac je izdavala Hrvatska narodna banka, a kovanice je kovala Hrvatska kovnica novca.

Naziv potječe od srednjovjekovne uporabe kuninih krzna za trgovinu i plaćanje carina u hrvatskim pokrajinama Slavoniji i Primorju (današnji Kvarner i Istra). Taj se krzneni novac prvi put spominje 1018. u creskom gradu Osoru kao sredstvo plaćanja Hrvata. Novac od krzna mogao se upotrebljavati za plaćanje carina i poreza.[2] Danas na to podsjeća mali spomenik u obliku kune. Iz toga se razvio banovac (množina banovci; lat.: Denarius Banalis) kao hrvatski srebrni novac stabilne vrijednosti koji su u Slavoniji kovali hrvatski banovi od sredine 13. do kraja 14. stoljeća.[3] Kao podsjetnik na krzneni novac Banovac na kovanicama prikazuje kunu[2] koja se razvila u važan heraldički simbol hrvatskih zemalja (i danas je na grbu Slavonije u kruni grba Republike Hrvatske).

Tijekom Drugoga svjetskoga rata valuta Nezavisne Države Hrvatske (1941. – 1945.) također se zvala kuna, no njezina najmanja jedinica bila je banica (1 kuna = 100 banica),[2] s obzirom na dizajn kovanog novca i naziv banovac. Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska ulazi u sastav SFR Jugoslavije i jugoslavenski dinar (YUD) postaje službena valuta sve do hrvatskoga osamostaljenja.

Za vrijeme raspada Jugoslavije i demokratskih promjena monetarno osamostaljivanje Hrvatske postaje jednim od glavnih ciljeva samostalne Hrvatske. Nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske te za vrijeme Domovinskoga rata u upotrebi je bio hrvatski dinar (HRD),[2] koji je služio kao privremeni novac prije uvođenja konačne hrvatske valute, koja je trebala biti »hrvatska kruna« podijeljena na 100 banica.[4] Međutim, Sabor je u srpnju 1993. odlučio kako će hrvatska valuta ipak biti hrvatska kuna.[5] Kuna je službeno uvedena 30. svibnja 1994.,[2][6] na Dan državnosti u Hrvatskoj, i time je zamijenjen dotadašnji hrvatski dinar (HRD). Dana 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Hrvatskoj i nakon 29 godina zamjenjuje kunu.[7]

Ime[uredi | uredi kôd]

Ime kune potječe od kuninih koža i krzna, koja su upotrebljavali srednjovjekovni Slaveni kao novčano sredstvo. Kuna je također jedna od najstarijih ruskih novčanih jedinica, 1/25 grivne.[8] »Kunom« se nazivao i srebrni novac u Kijevskoj Rus'.[9]

U srednjovjekovnoj Hrvatskoj kunsko je krzno bilo sredstvo za plaćanje poreza koji se nazivao »kunovinom«, odnosno marturina na latinskom.[8]

Ime hrvatske kune nije povezano s nazivima raznih europskih valuta zvanim »krunama«.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Srednji vijek: Kuna na ranom novcu Hrvata[uredi | uredi kôd]

Prvi hrvatski kovani novac sa likom kune bio je banovac (lat. denarius banalis) iz razdoblja od 1235. do 1384. godine. Taj su novac kovali hrvatski banovi i hercezi u 13. stoljeću, a kovnica novca nalazila se u Pakracu.[10]

Na banovcu naslikana je bila kuna, jer je kunsko krzno zbog svoje vrijednosti služilo kao sredstvo plaćanja u hrvatskim regijama Slavoniji, Dalmaciji i u Hrvatskom primorju.

Međuratno razdoblje: Ideja o kuni kao paralelnoj valuti[uredi | uredi kôd]

Godine 1918. proglašena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca koja je kasnije promijenila ime u Kraljevina Jugoslavija. U toj je državi novac izdavala Narodna banka sa sjedištem u Beogradu. Novčanice jedinice su se zvale dinar i para. Ideja o kuni ponovno se pojavljuje 1939. godine, kada je Banovina Hrvatska, autonomna pokrajina u sastavu Kraljevine Jugoslavije, planirala izdavati vlastiti novac, paralelno uz jugoslavenski dinar.[11][12] Međutim, planovi nisu ostvareni zbog izbijanja Drugog svjetskog rata i Osovinske invazije na Jugoslaviju, koja je dovela do raspada te države.

U hrvatskom iseljeništvu kružila je tridesetih god. 20. st. simbolička srebrena kovanica u vrijednosti od 5 kuna.[13][14] Taj je srebrnjak kovan i izdan na inicijativu Ustaškoga pokreta.

Drugi svjetski rat: Kuna NDH[uredi | uredi kôd]

Novačnica od 100 kuna iz 1941.

Dana 10. travnja 1941. pukovnik Slavko Kvaternik proglasio je Nezavisnu Državu Hrvatsku (skraćeno NDH ili ND Hrvatska) preko Hrvatskoga krugovala. Ubrzo nakon toga je, na prijedlog ministra narodnoga gospodarstva, uspostavljena Hrvatska državna banka, a zatim je uvedena hrvatska kuna (skraćeno: Kn – veliko slovo »K« za razliku od suvremene kratice) kao službeno sredstvo plaćanja. Dijelila se na 100 banica.[2] U promet je puštena 8. srpnja 1941. i time je zamijenjen jugoslavenski kraljevski dinar, koji je i nakon raspada Kraljevine Jugoslavije bio u upotrebi, što je novouspostavljenoj NDH nanijelo veliku financijsku štetu jer se zbog poroznosti granice sa Srbijom nije mogla nadzirati i utvrditi točna količina gotovine koja je ulazila u državu.

Godine 1941. izdane su novčanice prvoga niza od 10, 20, 50, 100, 500 i 1000 kuna. Godine 1942. slijedile su novčanice u vrijednosti od 50 banica te 1 i 2 kune, a 1943. novčanica od 5000 kn. Zbog utjecaja Nacističke Njemačke i Kraljevine Italije na NDH, Drugog svjetskog rata i s njim povezanim stanjem u zemlji, država se našla u gospodarskoj krizi. Kuna ND Hrvatske patila je od devalvacije i novac je stalno gubio vrijednost. Zbog hiperinflacije koja nije pratila porast primanja izrađeni su i nacrti za novčanice od 10 000 i 50 000 kuna, ali nisu tiskane.

U područjima NDH koja su pala pod kontrolu partizana u vodstvu Zemaljskoga antifašističkoga vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) također su tiskane novčanice s nominalama u kunama (uz dinare i/ili lire).[2]

Iz optjecaja povučena je 1945. godine, nakon pada NDH.

Hladni rat: Novac u Socijalističkoj Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]

Dubrovnik na inflacijskoj novčanici od 50.000 dinara iz 1988. godine

Završetkom Drugoga svjetskog rata i pada NDH, Hrvatska postaje socijalistička republika u sastavu SFR Jugoslavije. Jugoslavenski dinar ponovo postaje službeno platežno sredstvo na području Hrvatske, sve do osamostaljenja 1991.

Dinar je više puta redenominiran, a apoeni su se više puta mijenjali kroz povijest, između ostaloga zbog inflacije.

Hrvatska samostalnost: Uvođenje konačnog hrvatskog novca[uredi | uredi kôd]

Jugoslavenski dinar zamijenjen je 23. prosinca 1991. hrvatskim dinarom (HRD) u omjeru 1:1. Hrvatski dinar naslijedio je jugoslavenski dinar i služio je kao privremena valuta u prvim godinama hrvatske samostalnosti i Domovinskoga rata, dok se Hrvatska borila za međunarodno priznanje i tražila obustavu velikosrpske agresije. Hrvatski dinar nije imao kovanice, a na licu svake novčanice naslikan je bio Ruđer Bošković, hrvatski astronom, matematičar i isusovac.

Hrvatskog dinara trebala je zamijeniti »hrvatska kruna«, podijeljena na 100 »banica«, koja je prema Uredbi o Narodnoj banci Hrvatske u Narodnim novinama br. 71 od 23. prosinca 1991., trebala biti konačna valuta Republike Hrvatske. Toj se odluci protivio prvi predsjednik Franjo Tuđman, koji je zastupao stav da se konačni hrvatski novac ne treba zvati kao onaj iz povijesnog razdoblja Austro-Ugarske, kada je Hrvatska bila u podređenom položaju.[15]

Prijedlog da se hrvatska novčana jedinica zove kuna, izazvao je velike rasprave. Neki su se oporbeni političari protivili kuni i ukazivali na to da je naziv istovjetan onome koji se koristio i za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, što bi novorođenoj hrvatskoj državi moglo naštetiti na svjetskoj pozornosti i dovesti do podjela u narodu.[15] Međutim, kuna je izabrana zbog svoje tisućljetne tradicije u hrvatskoj novčanoj povijesti, ali i u grboslovlju. Lik kune još se pojavljuje na srebrnomu slavonskom banovcu (banskom denaru), koji je kovan u Pakracu sredinom 13. stoljeća u prvoj hrvatskoj kovnici novca.[16][17] Sabor je u srpnju 1993. odlučio da će hrvatski novac biti kuna, koja se dijeli na sto lipa.[15]

Dana 30. svibnja 1994., na četvrtu godišnjicu obnove hrvatske državnosti, uvedena je hrvatska kuna (HRK) kao stalna valuta, te je zamijenjen hrvatski dinar u omjeru 1000 dinara za jednu kunu. Uvođenje hrvatske kune osiguralo je monetarnu samostalnost i financijsku stabilnost u Hrvatskoj, te je riješen problem hiperinflacije. Kovanice hrvatske kune i lipe kovane su u Hrvatskoj kovnici novca, koju je Hrvatska narodna banka osnovala 23. travnja 1993. pod nazivom »Hrvatski novčarski zavod«. Novčanice kune tiskane su u Njemačkoj, a od 2011. i u Austriji.[18]

Zamjena eurom[uredi | uredi kôd]

Kuna zlatica na hrvatskoj inačici kovanice od 1 eura[19]

Ulaskom u Europsku uniju 2013. Hrvatska se obavezala uvesti euro čim ispuni konvergencijske kriterije. Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), izjavio je još 2013. godine da očekuje uvođenje eura što je prije moguće.[20] Ulazak Hrvatske u »Europski tečajni mehanizam« (ERM II) 2020. bio je odlučujući službeni korak u postupku uvođenja eura.

Dana 13. svibnja 2022. Sabor je usvojio Zakon o uvođenju eura.

U Svetoj Nedelji, u Zagrebačkoj županiji je 18. srpnja 2022. započela proizvodnja hrvatskih eurokovanica.[21]

Dana 5. rujna 2022. započelo je obavezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Ta zakonska obaveza traje do 31. prosinca 2023. i jedna je od mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura.

Sredinom listopada 2022. započela je edukativna putujuća izložba »Euro na kotačima«. Ta je izložba održana u 27 gradova sa ciljem da informira građane o uvođenju eura. Započela je 19. listopada u Vukovaru, a završila u Zadru 17. prosinca 2022.[22]

Referendumska inicijativa: »Zaštitimo hrvatsku kunu«[uredi | uredi kôd]

U lipnju 2021. premijer Andrej Plenković (HDZ) izjavljuje da očekuje ulazak Hrvatske u europodručje početkom 2023. godine.[23][24] Na to su Hrvatski suverenisti (HS) reagirali s pokretanjem referendumske inicijative pod nazivom »Zaštitimo hrvatsku kunu«,[25] skraćeno »ZHK«, s namjerom prikupiti dovoljno potpisa za referendum na kojem bi građani Republike Hrvatske odlučili o monetarnoj budućnosti Hrvatske, odnosno o uvođenju eura ili zaštiti i očuvanju hrvatske valute.

Hrvoje Zekanović, koji je u to vrijeme obnašao dužnost predsjednika Hrvatskih suverenista, naglasio je da nijedan građanin Republike Hrvatske od dvije trećine koje su glasale za EU nije znao da smo se obvezali da će u nekom roku uvesti euro odnosno ući u eurozonu.[26] Marijan Pavliček argumentirao je u govoru u Saboru da: »O ovako bitnoj temi gdje se gubi dio suvereniteta, u ovom slučaju monetarnog suvereniteta, ne mogu odlučivati pojedinci u svojim uredima nakon dogovora sa briselskim moćnicima. O ovakvoj temi može isključivo odlučiti hrvatski narod putem referendumu.«[27]

Toj su referendumskoj inicijativi potporu pružile i druge političke stranke poput Hrvatske stranke prava (HSP),[28] Generacija obnove (GO) i Neovisni za Hrvatsku (NZH).[25]

Inicijativa »Zaštitimo hrvatsku kunu« u dva je tjedna prikupila 334.582 potpisa, što nije bilo dovoljno za raspisivanje referenduma. Nedostajalo je 34.285 potpisa građana.

Javno mnijenje[uredi | uredi kôd]

Potpora javnosti uvođenju eura[29]

Suvremena hrvatska valuta[uredi | uredi kôd]

Dizajneri novčanica su Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak, a autor kovanica je kipar Kuzma Kovačić.

Novčanice[uredi | uredi kôd]

Novčanice hrvatske kune[30]
Slika Vrijednost novčanice Dimenzije Osnovna boja[a] Opis Nadnevak
lice naličje u kunama (kn) preračunato
u eure ()
avers revers tiskanja izdavanja
5k-2izdanje-lice.jpg 5k-2izdanje-nalicje.jpg 5 kuna 0,66 € 122 × 61 mm[31] zelena[31] Fran Krsto Frankapan
i Petar Zrinski
Tvrđava i tlocrt Staroga grada u Varaždinu. 7. ožujka 2001. 9. srpnja 2001.
10k-3izdanje-lice.jpg 10k-obljetnica-nalicje.jpg 10 kuna 1,33 € 126 × 63 mm[32] siva[32] biskup Juraj Dobrila Pulska arena i tlocrt grada Motovuna. 7. ožujka 2001.
9. srpnja 2012.
18. lipnja 2001.
18. ožujka 2013.
20k-2izdanje-lice.jpg 20k-stara-nalicje.jpg 20 kuna 2,65 € 130 × 65 mm[33] crvena[33] ban Josip Jelačić Dvorac Eltz u Vukovaru i Vučedolska golubica. 7. ožujka 2001.
9. srpnja 2012.
16. kolovoza 2001.
18. ožujka 2013.
50k-2izdanje-lice.jpg 50k-2izdanje-nalicje.jpg 50 kuna 6,64 € 134 × 67 mm[34] plava[34] Ivan Gundulić Starogradska jezgra Dubrovnika i pročelje Kneževa dvora. 7. ožujka 2002.
9. srpnja 2012.
25. studenoga 2002.
25. rujna 2017.
100k-2izdanje-lice.jpg 100k-stara-nalicje.jpg 100 kuna 13,27 € 138 × 69 mm[35] crvenkastosmeđa[35] ban Ivan Mažuranić
i fragment Bašćanske ploče
Slika i trocrt katedrale sv. Vida u Rijeci. 7. ožujka 2002.
9. srpnja 2012.
3. lipnja 2002.
1. srpnja 2013.
200k-2izdanje-lice.jpg 200k-stara-nalicje.jpg 200 kuna 26,54 € 142 × 71 mm[36] smeđa[36] Stjepan Radić Zgrada glavnog zapovjedništva i tlocrt stare tvrđe u Osijeku. 7. ožujka 2002.
9. srpnja 2012.
12. kolovoza 2002.
1. srpnja 2013.
500k-stara-lice.jpg 500k-stara-nalicje.jpg 500 kuna 66,36 € 146 × 73 mm[37] maslinastozelena[37] Marko Marulić Dioklecijanova palača u Splitu i lik hrvatskog vladara iz 11. stoljeća. 31. listopada 1993. 30. svibnja 1994.
1000k-stara-lice.jpg 1000k-stara-nalicje.jpg 1000 kuna 132,72 € 150 × 75 mm[38] plavkastosiva[38] Ante Starčević Spomenik kralju Tomislavu i pročelje Zagrebačke katedrale. 31. listopada 1993. 30. svibnja 1994.

Kovanice[uredi | uredi kôd]

Godine 1994. izdane su kovanice u denominacijama od 1, 2, 5, 10, 20, 50 lipa te od 1, 2, 5 kuna. Sve te kovanice na licu imaju državni grb i natpis »Republika Hrvatska«, uz oznaku za vrijednost. Na naličjima nalaze se biljke ili/i životinje. Kovanice izdane neparnih godina imaju nazive biljaka i životinja na hrvatskome jeziku, a kovanice izdane parnih godina znanstvene nazive na latinskom jeziku.

Godine 1997. kovana je prva kovanica od 25 kuna povodom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja. Kovanice od 25 kuna imaju različite motive na naličju.

Zbog svoje niske vrijednosti, više se ne izdaju kovanice od 1 i 2 lp.[39] Iako se od 2009. više ne puštaju u optjecaj i dalje su zakonsko sredstvo plaćanja.[39]

Kovanice hrvatske kune[40]
Na svakom licu kovanice naslikan je grb, službeni naziv države i oznaka vrijednosti.
Slika Vrijednost kovanice Tehnički parametri Opis Nadnevak prvih
izdanja
u kunama
(kn)
preračunato
u eure ()
Promjer Masa Sastav kovine Rub Naličje Prvotno
kovanje
1lipa lice.gif 1lipa nalicje.gif 1 lp
(0,01 kn)
0,0013296 € 17,0 mm 0,70 g Slitina aluminija i magnezija glatak slika kukuruza, »KUKURUZ« ili »ZEA MAYS«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
2lipe lice.gif 2lipe nalicje.gif 2 lp
(0,02 kn)
0,0026592 € 19,0 mm 0,92 g Slitina aluminija i magnezija glatak slika vinove loze, »VINOVA LOZA« ili »VITIS VINIFERA«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
5lipa lice.gif 5lipa nalicje.gif 5 lp
(0,05 kn)
0,006648 € 18,0 mm 2,50 g Čelična jezgra obložena broncom glatak slika hrastove grane, »HRAST LUŽNJAK« ili »QUERCUS ROBUR«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
10lipa lice.gif 10lipa nalicje.gif 10 lp
(0,10 kn)
0,013 € 20,0 mm 3,25 g Čelična jezgra obložena broncom glatak slika duhana, »DUHAN« ili »NICOTIANA TABACUM«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
20lipa lice.gif 20lipa nalicje.gif 20 lp
(0,20 kn)
0,03 € 18,5 mm 2,90 g Čelična jezgra obložena niklom glatak slika maslinove grančice, »MASLINA« ili »OLEA EUROPAEA«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
50lipa lice.gif 50lipa nalicje.gif 50 lp
(0,50 kn)
0,70 € 20,5 mm 3,65 g Čelična jezgra obložena niklom glatak slika degenije, »VELEBITSKA DEGENIJA« ili »DEGENIA VELEBITICA«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
1kuna lice.gif 1kuna nalicje.gif 1 kn 0,13 € 22,5 mm 5,00 g Slitina bakra, nikla i cinka mljeven slika slavuja, »SLAVUJ« ili »LUSCINIA MEGARHYNCHOS«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
2kune lice.gif 2kune nalicje.gif 2 kn 0,27 € 24,5 mm 6,20 g Slitina bakra, nikla i cinka mljeven slika tunja, »TUNJ« ili »THUNNUS THYNNUS«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
5kuna lice.gif 5kuna nalicje.gif 5 kn 0,66 € 26,5 mm 7,45 g Slitina bakra, nikla i cinka mljeven slika smeđeg medvjeda, »MRKI MEDVJED« ili »URSUS ARCTOS«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
25kuna-lice.jpg 25 kn 3,31 € 32 mm 12,75 g Slitina bakra, nikla i aluminija razno 1997. 28. svibnja 1997.

Prigodni novac[uredi | uredi kôd]

Prigodne novčanice[uredi | uredi kôd]

Izdane su prigodne novčanice od 10 i 20 kn, povodom 10. i 20. obljetnice kune.

Izgled
(revers)
Iznos Dimenzije Povod Godina
izdavanja
10k-3izdanje-lice.jpg 10 kuna 126 × 63 mm 10. obljetnica uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske 30. svibnja 2004.
Slika nije dostupna.svg 20 kuna 130 × 65 mm 20. obljetnica uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske 30. svibnja 2014.

Prigodne kovanice[uredi | uredi kôd]

Prigodno se izdaju i kovanice s različitim drugim motivima na naličju.[41]

10 lipa[uredi | uredi kôd]

Izgled
(revers)
Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
10 lipa oun.png 10 lipa 20 mm 3,25 g čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka 50 g. organizacije Ujedinjenih naroda 1995.

50 lipa[uredi | uredi kôd]

Izgled
(revers)
Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
50 lipa UEFA 1996.png 50 lipa 20,5 mm 3,65 g čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla Europsko prvenstvo u nogometu 1996. 1996.

1 kuna, 5 i 2 lipe[uredi | uredi kôd]

Izgled
(revers)
Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
1 kuna OI 1996.png 1 kuna 22,5 mm 5 g slitina bakra, nikla i cinka XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. 1995.
2 lipe OI 1996.png 2 lipe 19 mm 0,92 g slitina aluminija i magnezija XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. 1995.
5 lipa OI 1996.png 5 lipa 18 mm 2,5 g čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. 1995.

2 kune, 20 i 1 lipa[uredi | uredi kôd]

Izgled
(revers)
Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
2 kune FAO.png 2 kune 24,5 mm 6,2 g slitina bakra, nikla i cinka 50 g. UN-ove organizacije FAO 1995.
20 lipa FAO.png 20 lipa 18,5 mm 2,9 g čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla 50 g. UN-ove organizacije FAO 1995.
1 lipa FAO.png 1 lipa 17 mm 0,7 g slitina aluminija i magnezija 50 g. UN-ove organizacije FAO 1995.

5 kuna[uredi | uredi kôd]

Izgled
(revers)
Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
lice nalićje
5 kuna glagolski misal lice.png 5 kuna glagolski misal nalicje.png 5 kuna 26,5 mm 7,45 g slitina bakra, nikla i cinka 500. obljetnica tiskanja senjskoga glagoljskog misala 1995.


25 kuna[uredi | uredi kôd]

Izgled
(revers)
Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
lice nalićje
25kuna-lice.jpg 25-mir podunavlje.jpg 25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Hrvatsko Podunavlje 1997.
25-esperanto.jpg prvi kongres hrvatskih esperantista 1997.
25-oun.jpg 5 g. primanja Republike Hrvatske u UN 1997.
25-expo.jpg Expo Lisabon 1998. 1998.
25-uvodjenje eura.jpg uvođenje eura u Eurozoni 1999.
25-fetus 2000.jpg godina 2000. – novo tisućljeće 2000.
25-10g RH.jpg 10 g. međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 2002.
25-rh-za-eu.jpg kandidatura za članstvo u Europskoj uniji 2004.
25-skupstina-ebor.jpg godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj 2010.
25-ugovor-rh-eu.jpg Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 2012.
25-rh-eu-2013.jpg Republika Hrvatska članica Europske unije 2013.
25 25g.neovisnosti RH lice.png 25 25g.neovisnosti RH nalicje.png 25. obljetnica neovisnosti Republike Hrvatske 2016.
25 25.oun lice.png 25 25.oun nalicje.png 25. obljetnica primanja Republike Hrvatske u UN 2017.
25 25g kune lice.png 25 25g kune nalicje.png 25. obljetnica uvođenje kune 2019.
25 350g sz lice.jpg 25 350g sz nalicje.jpg 350. obljetnica osnivanja Sveučilišta u Zagrebu 2019.
25 HR predsjedanje EU lice.jpg 25 HR predsjedanje EU nalicje.jpg Predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske Unije 2020. 2020.
25 75g HZTK lice.jpg 25 75g HZTK nalicje.jpg 75. obljetnica osnivanja Hrvatske zajednice tehničke kulture 2021.
25 dan djeteta lice.jpg 25 dan djeteta nalicje.jpg Međunarodni dan djeteta 2021.
25 peljeski most lice.jpg 25 peljeski most nalicje.jpg Pelješki most 2022.

Kretanje tečaja[uredi | uredi kôd]

Tečaj

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Nazivi osnovnih boja prema podacima na mrežnim stranicama Hrvatske narodne banke.[31][32][33][34][35][36][37][38] Boje prikazane u okvirima ove tablice isključivo su ilustracijske prirode. Radi se o optički sličnim, a ne potpuno istim, nijansama kao na novčanicama.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Plaćanje kunama i eurima – dvojni optjecaj. euro.hr. 12. prosinca 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. siječnja 2023. Pristupljeno 14. siječnja 2023.
  2. a b c d e f g Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. 2021. kuna. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.
  3. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 4. listopada 2013. banovac. Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 23. siječnja 2023.
  4. Uredba o Narodnoj banci Hrvatske. narodne-novine.nn.hr. Narodne novine. 20. prosinca 1991. Članak 34. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.. Novčana jedinica Republike Hrvatske je "HRVATSKA KRUNA", koja se dijeli na sto "BANICA".
  5. Žarko Ivković. 30. svibnja 2019. Zašto Tuđman nije htio krunu i banicu nego kunu i lipu. vecernji.hr. Večernji list. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.
  6. Novčanice. hnb.hr. Hrvatska narodna banka. 1. veljače 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. listopada 2016. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.. Kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, uvedena je 30. svibnja 1994.
  7. Europska središnja banka. 12. srpnja 2022. Hrvatska ulazi u europodručje 1. siječnja 2023. ecb.europa.eu. Pristupljeno 26. kolovoza 2022.
  8. a b Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 22. lipnja 2012. kuna. proleksis.lzmk.hr. Proleksis enciklopedija, LZMK. Pristupljeno 30. listopada 2022.
  9. Zvarich V. V., ur. 1980. Kuna. Numizmatichesky Slovar' Нумизматический словарь (ruski). Lavov
  10. Banovac, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, enciklopedija.hr, pristupljeno 6. prosinca 2022.
  11. Prvi novac - Povijest hrvatskog novca - Kraljevina SHS i Nezavisna Država Hrvatska. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. travnja 2003. Pristupljeno 10. listopada 2022.
  12. Granic 2008, str. 100.
  13. Irislav Dolenec: Hrvatska Numismatika: od početaka do danas. Prvi hrvatski bankovni muzej Privredne banke Zagreb, Zagreb 1993, S. 87.
  14. Dragutin Oparić: Kroatien: Exil-Ausgaben 1934–1992. Selbstverlag, Varaždin 2002, S. 1.
  15. a b c Žarko Ivković. 25. lipnja 2021. Povijest hrvatske valute: Oporba je umjesto kune htjela krunu, a dio HDZ-a umjesto lipe banicu. vecernji.hr. Večernji list. Pristupljeno 5. prosinca 2022.
  16. Jutarnji.hr. 8. veljače 2022. Kuna se prvi put pojavila u Pakracu na kovanici iz 13. stoljeća. I jedna je od najljepših u Europi. jutarnji.hr. Jutarnji list. Pristupljeno 5. prosinca 2022.
  17. Sandra Veljković; Vedran Balen. 10. veljače 2022. Na kovanici u Pakracu kuna je 'živjela' već u 13. stoljeću. vecernji.hr. Večernji list. Pristupljeno 5. prosinca 2022.
  18. Nikola Sučec. 3. travnja 2018. Znate li tko tiska novčanice kuna i koliko ih se svake godine uništi?. tportal.hr. tportal. Pristupljeno 5. prosinca 2022.
  19. Odluka o konačnom odabiru najuspješnijega likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu od 1 eura s motivom životinje kune sa šahovnicom u pozadini. hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Pristupljeno 1. prosinca 2022.
  20. Thomson, Ainsley. 6. lipnja 2013. Croatia Aims for Speedy Adoption of Euro. Wall Street Journal. Pristupljeno 17. prosinca 2022.
  21. Početak proizvodnje hrvatskih eurokovanica. hnb.hr. Hrvatska narodna banka. 18. srpnja 2022. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.
  22. Putujuća izložba "Euro na kotačima". euro.hr. 17. listopada 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. studenoga 2022. Pristupljeno 17. studenoga 2022.
  23. Hina. 25. lipnja 2021. Plenković očekuje ulazak u eurozonu početkom 2023. godine. index.hr. Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  24. M. Šu./Hina. 25. lipnja 2021. Plenković očekuje ulazak u eurozonu početkom 2023. tportal.hr. Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  25. a b Branko Lozančić. 27. rujna 2021. Sovereignists begin collecting signatures for a referendum on the euro on October 24th. glashrvatske.hrt.hr (engleski). Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  26. Hina. 8. srpnja 2021. Zekanović: Pokrećemo referendum o uvođenju eura, narod se mora izjasniti. index.hr. Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  27. Zaštitimo hrvatsku kunu. suverenisti.hr. 12. srpnja 2021. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. listopada 2021. Pristupljeno 9. studenoga 2022.. o ovako bitnoj temi gdje se gubi dio suvereniteta, u ovom slučaju monetarnog suvereniteta, ne mogu odlučivati pojedinci u svojim uredima nakon dogovora sa briselskim moćnicima. O ovakvoj temi može isključivo odlučiti hrvatski narod putem referendumu
  28. Hrvatska radiotelevizija. 1. rujna 2021. HSP se pridružio inicijativi Hrvatskih suverenista – Zaštitimo hrvatsku kunu. vijesti.hrt.hr. Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  29. Public Opinion 1999–2020. Europska komisija. Pristupljeno 11. srpnja 2020.
  30. HRVATSKA NARODNA BANKA: Novčanice i kovanice. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2013. Pristupljeno 5. srpnja 2013.
  31. a b c 5 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  32. a b c 10 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  33. a b c 20 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  34. a b c 50 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  35. a b c 100 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  36. a b c 200 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  37. a b c 500 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. travnja 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  38. a b c 1000 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  39. a b Jolanda Rak Šajn. 20. travnja 2015. Otkrivamo: Trgovci zarade 2 milijuna kn godišnje ne vraćajući 1 lipu. Večernji list. Pristupljeno 23. siječnja 2023.
  40. Kune i lipe, kovani novac Republike Hrvatske. Croatian National Bank. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. siječnja 2012. Pristupljeno 12. siječnja 2012.
  41. Prigodni optjecajni kovani novac. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. prosinca 2022. Pristupljeno 5. prosinca 2022.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Novac u Hrvatskoj
Trenutačni valutni tečaj HRK
Yahoo! Finance: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD
XE.com: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD