Družba Kćeri Božje ljubavi

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Kćeri Božje ljubavi)
Jump to navigation Jump to search
Družba Kćeri Božje ljubavi
Congregatio Filiae Divinae Caritatis
Družba Kćeri Božje ljubavi - logo.jpg
Kratica naziva: FDC
Godina osnivanja: 1868.
Mjesto osnivanja: Beč
Utemeljitelj: Franziska Lechner
Sjedište: Beč, Austrija (do 1968.)
Grottaferrata, Italija

Družba Kćeri Božje ljubavi (lat. Congregatio Filiae Divinae Caritatis, kratica: FDC) je rimokatolička družba.

Povijest[uredi VE | uredi]

Osnovala ju je Majka Franziska Lechner. Družbu je osnovala u Beču 1868. godine. Želja osnivačice jest da članice Družbe trebaju biti službenice i oruđe neizmjerne Božje ljubavi. Lechner je uzela Pravilo sv. Augustina za svoju družbu i sama sastavila Konstitucije. Svrha Družbe bila je pružiti siromašnim djevojkama i kućnim pomoćnicama dom, odgoj i obrazovanje, a danas članice pomažu djevojkama iz malih sredina pri snalaženju kad dođu u veliki grad. Uz to, osnivačica je otvorila sirotišta, internate i škole za siromašnu djecu i neprestano poduzimala nešto novo.[1]

Majka Franziska se u radu bezgranično pouzdavala u Božju providnost. Pored duhovne strane, nije zanemarila ni svjetovnu i računala je na potporu službene Crkve i Carske kuće. Početci Franziskina djelovanja su u sjedištu Austro-Ugarske Monarhije, Beču. U glavnom je gradu podigla kuću Maticu iz koje su osnivani mnogi samostani, zavodi i internati diljem Monarhije. Generalna uprava Družbe boravila je u bečkoj matičnoj kući sve do 1. prosinca 1968. godine. Te godine središte Družbe preselilo se u Grottaferratu kod Rima u Italiju.[1]

Porazom raspadom Austro-Ugarske brojne ustanove i samostani kojima je upravljala Družba više nisu bili u istoj državi pa se nije moglo upravljati iz istog grada. Dugo se razgovaralo i na kraju se pristupilo osnivanju provincija radi lakšeg upravljanja zajednicama i lakše formacije te djelovanja sestara u novonastalim zemljama. Tako su već 11. listopada 1919. osnovane provincije s pripadajućim izabranim vodstvima u Češkoj, Mađarskoj, Jugoslaviji i Poljskoj. Vodstva je potvrdila prva nasljednica utemeljiteljice Franziske Lechner, s. M. Ignacija Egger.[1]

Širenje Družbe već je počelo 1913., kad je M. Ignacija poslala dvije časne sestre u Sjevernu Ameriku, 1920. prve su pripadnice Družbe u Južnoj Americi, u Brazilu kod njemačkih iseljenika. Već 1926. šire se dalje po Brazilu ka tropskim predjelima te Brazil dobija dvije provincije, Sjeverni i Južni Brazil. Poslije toga Družba se širila i na druge kontinente i u druge države.[1]

Nacionalizacijom u BiH, koja je bila Odlukom Odjeljenja za agrarnu reformu i kolonizaciju Ministarstva poljoprivrede i stočarstva NR BiH od 27. siječnja 1947., a na osnovi Saveznog zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji od 23. kolovoza 1945., eksproprijacijom je Družbi oduzeto zemljište u k.o. Koševo od 243.430 m2, u k.o. Pale 80.510 m2, u k.o. Hrasnica 18.743 m2, u k.o. Kolovrat 293.300 m2 sa svim zgradama i postrojenjima na tim zemljištima i sa cjelokupnim živim i mrtvim poljoprivrednim inventarom izuzev manjeg dijela živog inventara na Josipovcu.[2]

Hrvatska i Bosna i Hercegovina se nalaze u Provinciji Božje Providnosti, a u toj provinciji su još Albanija, Kosovo, Njemačka i Švicarska. Provincijalna kuća je u Zagrebu u Domu Gospe Lurdske u Zagrebu.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Družba Kćeri Božje ljubavi Osnivanje i širenje Družbe (pristupljeno 6. lipnja 2017.)
  2. (boš.) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom i Obrazloženje odluke, 5. studenoga 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)
  3. Družba Kćeri Božje ljubavi Naše zajednice (pristupljeno 6. lipnja 2017.)