Kalendar iz Colignyja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ponovno sastavljena tablica
Pojedinost sredine Samonios-a

Kalendar iz Coligny-ja je galski kalendar nađen u mjestu Coligny, u francuskom departmanu Ain (46°23′N, 5°21′E) kraj Liona 1897., pored glave brončane statue mlade muške figure. Radi se o lunisolarnom kalendaru.

Kalendar je ugraviran na brončanoj tablici, sačuvanoj u 73 fragmenta, prvobitno širokoj 148 cm i visokoj 90 cm (Lambert p. 111). Na osnovi stila slova i pratećih objekata, vjerojatno potječe s kraja 2. stoljeća (Lambert p. 111). Ispisan je latinskim kapitalima, korištenim za natpise, na galskom jeziku (Duval & Pinault). Obnovljena tablica sadrži šesnaest okomitih stupaca, sa 62 mjeseca raspoređenih u pet godina.

Francuski arheolog J. Monard je spekulirao da su ga zabilježili druidi, u želji da očuvaju svoju tradiciju bilježenja vremena udoba kada je julijanski kalendar bio nametnut diljem Rimskog Carstva. Ipak, opći oblik kalendara sugerira javni, tzv. klinasti, kalendar (parapegmata) koji se mogao naći diljem grčkog i rimskog svijeta (Lehoux pp. 63-65, vidjeti i atički kalendar).

Sličan kalendar, pronađen u obližnjoj Villards d'Heria-i (46°25′N, 5°44′E) je sačuvan samo u osam malih fragmenata. Sada se čuva u Musée d'Archéologie du Jura u Lons-le-Saunier.

Sustav[uredi VE | uredi]

Kontinentalni keltski kalendar, kakav je rekonstruiran na osnovi kalendara iz Colignyja i Villards d'Heriae ima iduća svojstva:

  • Bio je to lunisolarni kalendar, koji je pokušavao sinkronizirati solarnu godinu i lunarni mjesec.
  • Mjeseci su bili lunarni. Proučavatelji se ne slažu je li mjesec počinjao mladim ili punim Mjesecom, ili možda čak prvom četvrti (po Pliniju i Tacitu).
  • Obična lunarna godina je imala 354 ili 355 dana.
  • Kalendarska godina je počinjala Samonios-om, za koji se obično pretpostavlja da odgovara staroirskom Samhain-u, što bi značilo da je godina počinjala u jesen. Međutim, pošto Samon na galskom znači "ljeto" (Lambert str. 112), ova pretpostavka je osporena. Le Contel i Verdier (1997.) tvrde da je godina počinjala ljetnim solsticijem (dugodnevnicom). Monard (1999.) predlaže jesenju ravnodnevnicu kao početak. Bonsing (2007.) smatra da je početak bio u svibnju, dosljedno s irskim Beltaine-om (1. svibnja) i fenijskom literaturom, osobito Joyce (2000.).
  • Pod 17im Samoniosom je upisano TRINVX[tion] SAMO[nii] SINDIV - "tri-noći Samoniosa danas", što sugerira shvaćanje da festival Samhain traje tri noći.
  • Solarna godina je aproksimirana umetanjem trinaesttog, interkaliranog, mjeseca svake dvije i pol godine. Dodatni mjeseci umetani su prije Samonios-a u prvoj godini i između Cutios-a i Giamonios-a u trećoj godini. Ime prvog interkalarnog mjeseca nije sigurno poznato, jer je tekst fragmentaran; drugi takav mjesec je Ciallos bis Sonnocingos (Lambert p.116).
  • Mjeseci su bili podijeljeni u dvije polovine, početak druge polovine je bio nazvan Atenoux. Osnovna jedinica keltskog kalendara je tako bio polumjesec, ili dvotjednica, na što upućuju i tragovi u keltskom folkloru. Prva polovina je uvijek imala 15 dana, druga 14 ili 15 naizmjenično (slično Hindu kalendarima).
  • Mjeseci od 30 dana bili su označeni Mat(os), sretni, a oni od 29 dana Anm(atos), nesretni.
  • Običan petogodišnji ciklus ne bi bio dovoljno točan; redoslijed interkalarnih mjeseci se dovršava svakih trideset godina, tj. nakon pet ciklusa od 62 lunacije (s po dva interkalarna mjeseca) i jednog ciklusa od 61 lunacije (s jednim interkalarnim mjesecom), ili nakon ukupno 11 interkalarnih mjeseci. Ovim se pretpostavlja da 30 godina ima točno 371 lunaciju, što je točno do u jedan dan svakih 20 ili 21 godinu, prosječno. Ovo je manje točno od julijanskog kalendara, koji griješi jedan dan u 128 godina, ali koji ignorira lunarne mjesece. Može se pretpostaviti da "tridesetogodišnji ciklus" nije bio obvezatan i da bi mjesec viška bio izostavljan po potrebi (tj. nekih 300 godina nakon nastanka kalendara).

Tumačenje atenoux-a kao "noći u povratku" nije vjerojatno (Delamarre p.58), "obnavljanje" bi se doimalo vjerojatnije; tako bi mjesec počinjao mladim Mjesecom a atenoux bi ukazivalo na obnovu, tj. pun Mjesec.

Galski kalendar u povijesnim izvorima[uredi VE | uredi]

Plinije Stariji[uredi VE | uredi]

Prirodna povijest Plinija Starijeg tvrdi, raspravljajući o druidskom skupljanju imele (P.I. 16.95):

Imela se, međutim, tek rijetko nalazi na hrastu; i kada se nađe, skupljana je s obredima punim religijskog strahopoštivanja. Ovo se osobito radi šestog dana mjeseca, na dan koji je početak njihovih mjeseci i godina, kao i njihovih era, koje u njih imaju tek trideset godina. Ovaj dan oni biraju jer mjesec, iako još ne u sredini svog toka, već ima značajnu snagu i utjecaj; i zovu ga imenom koje označava, na njihovom jeziku, sve-iscjeliteljskog.

Ovaj komentar podržava grupisrnje petogodišnjih razdoblja kalendara u tridesetogodišnje ere, s izostavljanjem jednog umetnutog mjeseca po eri, radi preciznijeg usklađivanja solarnog i lunarnog ciklusa.

Julije Cezar[uredi VE | uredi]

Julije Cezar tvrdi u Galskim ratovima (Caesar, DBG 6.18) da dani, mjeseci i godine počinju tamnom polovinom, nakon koje slijedi svijetla polovina.

Svi Gali tvrde da potječu od boga Disa i kažu da su ovu tradiciju prenijeli Druidi. Iz tog razloga oni računaju odjeljke svakog doba, ne po danima, već po noćima; oni održavaju rođendane i početke mjeseci i godina u takvom poretku da dan slijedi iza noći.

Ovo je dosljedno s kalendarskim mjesecom koji počinje s tamnim Mjesecom, ili na šesti dan Mjeseca kao u Plinija; ne slaže se s početkom mjeseca na pun Mjesec, kako se spominje u mnogim neopoganskim raščlambama kalendara iz Colignyja.

Mjeseci[uredi VE | uredi]

Redoslijed imena mjeseci iz iduće tablice pretpostavlja da kalendar počinje s jesenjom ravnodnevnicom i potječe iz raščlambe Monard-a (1999) i dr.

# Imena mjeseci Julijanski mjeseci Primjedba
1. SAMON[IOS] (listopad/studeni) vidjeti Samhain za etimologiju
2. DVMANN[OSIOS] (studeni/prosinac) "tamni"?
3. RIVROS (prosinac/siječanj) up. irsko reo "mraz"
4. ANAGANTIO[S] (siječanj/veljača)  
5. OGRONIOS (veljača/ožujak)  
6. CVTIOS (ožujak/travanj) usporediti irsko cith/cioth "pljusak kiše"
  (SONNOCINGOS)   "početak proljeća"?
7. GIAMONIOS (travanj/svibanj) vidjeti etimološki dio Samhain-a, usporediti irsko geimhreadh "zima"
8. SIMIVISONNA[COS] (svibanj/lipanj) "sredina proljeća"?
9. EQVOS (lipanj/srpanj) "konj" ili "stoka"
10. ELEMBIV[IOS] (srpanj/kolovoz)  
11. EDRINI[OS] (kolovoz/rujan)  
12. CANTLOS (rujan/listopad)  

Za festivale Beltane (pun Mjesec Giamoniosa) i Lughnasadh (pun Mjesec Elembiviosa) tvrdilo se da su indicirani posebnim oznakama [1]. Nije indicirana korespondencija s Imbolc-om (pun Mjesec Anagantiosa).

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Bonsing, John (2007). The Celtic Calendar (available online).
  • Bostock, John and H.T. Riley (eds) (1855). Pliny the Elder, The Natural History Book 16, "the natural history of the forest trees". English translation (available online). Original Latin (also available). The Latin text of the specific passage is est autem id rarum admodum inventu et repertum magna religione petitur et ante omnia sexta luna, quae principia mensum annorumque his facit et saeculi post tricesimum annum, quia iam virium abunde habeat nec sit sui dimidia.
  • Julius Caesar, The Gallic Wars 6.18. English translation (available online). Original Latin (also available). The Latin text of the specific passage is Ob eam causam spatia omnis temporis non numero dierum sed noctium finiunt; dies natales et mensum et annorum initia sic observant ut noctem dies subsequatur.
  • Delamarre, Xavier (2003). Dictionnaire de la langue gauloise: une approche linguistique du vieux-celtique continental. 2nd edition, Paris, Editions Errance. ISBN 2-87772-237-6
  • Lambert, Pierre-Yves (2003). La langue gauloise. Paris, Editions Errance. 2nd edition. ISBN 2-87772-224-4. Chapter 9 is titled "Un calandrier gaulois".
  • Le Contel, Jean-Michel and Verdier, Paul (1997). Un calendrier celtique: le calendrier gaulois de Coligny. Paris, Editions Errance. ISBN 2-87772-136-1
  • Lehoux, D. R. Parapegmata: or Astrology, Weather, and Calendars in the Ancient World. PhD Dissertation, University of Toronto, 2000.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • Duval, Paul-Marie and Pinault, Georges (eds) (1986). Receuil des Inscriptions Gauloises (R.I.G.), Vol. 3: Les calendriers du Coligny (73 fragments) et Villards d'Heria (8 fragments). Paris, Editions du CNRS.
  • Hitz, Hans-Rudolf (1991). Der gallo-lateinische Mond- und Sonnen-Kalender von Coligny.
  • Joyce, P.W. (2000). "Old Celtic Romances". The pursuit of the Giolla Dacker and his horse. Wordsworth Editions Limited, London.
  • Laine-Kerjean, C. (1943). "Le Calendrier Celtique". Zeitschrift für Celtische Philologie, 23, pp.249-84.
  • McCluskey, Stephen C. (1990). "The Solar Year in the Calendar of Coligny". Études Celtiques, 27, pp. 163-74.
  • Mac Neill, Eóin (1928). "On the notation and chronology of the Calendar of Coligny". Ériu, X, pp.1-67.
  • Monard, Joseph (1996). About the Coligny Calendar. privately published monograph.
  • Monard, Joseph (1996). Découpage saisonnier de l'année celtique. privately published monograph.
  • Monard, Joseph (1999). Histoire du calendrier gaulois : le calendrier de Coligny. Paris, Burillier. ISBN 2-912616-01-8
  • Olmsted, Garrett (1992). The Gaulish calendar: a reconstruction from the bronze fragments from Coligny, with an analysis of its function as a highly accurate lunar-solar predictor, as well as an explanation of its terminology and development. Bonn: R. Habelt. ISBN 3-7749-2530-5
  • Parisot, Jean-Paul (1985). "Les Phases de la Lune et les Saisons dans le Calendrier de Coligny". Studies Indo-Européennes, 13, pp.1-18.
  • Pinault, J. (1951). "Notes sur le vocabulaire gaulois, I. Les noms des mois du Calendrier de Coligny". Ogam, XIII, pp. 143-154
  • Rhys, John (1909). "The Coligny Calendar". Proceedings of the British Academy, 4, pp.207-318.
  • Thurneysen, Rudolf (1899). "Der Kalendar von Coligny". Zeitschrift für celtishe Philologie, 2, pp.523-544

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

(na engleskom:)