Kantrida

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Kantrida. Za stadion pogledajte Stadion Kantrida.
Mjesni odbor Grada Rijeke
Kantrida
Pogled na Kantridu iz Opatije
Osnovni podatci
Površina 362,22 ha
Stanovništvo (2001.) 6702
Osnutak 1991.
Naselja Donja Kantrida, Gornja Kantrida, Šparići, Marčeljeva draga, Costabela, Preluk, Turan
Vijeće Mjesnog odbora
Predsjednik Adolf Krbavac (SDP-HNS)
Broj članova 5
Sjedište Lovranska 10, Rijeka

Kantrida (Cantrida - Borgomarina tal.) je kvart na zapadu Rijeke, a pod Mjesnom zajednicom (odbor) s imanom Kantrida obuhvaća se i Kostabela - (Costabella) i Marčeljeva Draga (te neki manji lokaliteti) s 6004 stanovnika (2011.)

Kantrida (stolica) je dobila ime po kavi (kamenolomu za izgradnju riječke luke) koja podsjeća na divovsku stolicu.[nedostaje izvor]

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Mjesni odbor obuhvaća područje od brodogradilišta "3. Maj" na istoku do Preluke na zapadu, a sjever je omeđen željezničkom prugom Rijeka - Pivka. Tu se nalaze još i naselja: Šparići, Bivio i Turan. Proteže se područjem od 3,7 km2.[1]

Područje Kostabele je u socijalizmu bila zaštićena zelena zona, a u neovisnoj Hrvatskoj se na njoj grade privatne kuće (tzv. mješovita zona od Bivia prema zapadu).

Povijest[uredi | uredi kôd]

Povijest Kantride usko je vezana uz povijest Rijeke, a od dodjeljivanja Rijeci statusa Corpusa separatuma 1779. do 1943. Kantrida je, uz kraće prekide, zapadna granica Rijeke, najprje prema Austriji, tj. prema unutaraustrijskim državama poput Kraljevine Ilirije. Za vrijeme Jelačićeve okupacije Rijeke (1848-1868.) Kantrida postaje granica između Hrvatske i Slavonije i Austrijskog primorja.

Kada Kraljevina Italija (prema Londonskom ugovoru) 1918. okupira Austrijsko primorje (Julijska krajina) na Kantridi je granica između Italije i savezničke uprave nad Rijekom, a od 1919. Italije s D'Annunzijevom okupiranom Rijekom te njegovom tzv. Talijanskom upravom Kvarnera.

Na Krvavi Božić 1920. Kantrida je poprište ratnih sukoba između D'Annunzijevih legionara (koji su ovdje podigli barikade i iskopali rovove) i talijanske vojske. Rapalskim ugovorom 1920. i formiranjem Slobodne države Rijeke Kantrida prestaje biti granica jer područje Riječke države se širi na čitavu Kostabelu te se granica seli na Preluku. Nakon aneksije Rijeke Italiji (Rimskom ugovorom 1924.) Rijeka postaje porto franco (bescarinska zona), a Borgomarina (Kantrida) je opet granica - tj. carinski prelaz do 1943. i meta krijumčarskih putova (kopnenih i morskih).

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Na području mjesnog odbora Kantrida obitava oko 7000 stanovnika od čega je 5700 glasača.[2]

Vijeće mjesnog odbora[uredi | uredi kôd]

Vijeće mjesnog odbora sastoji se od pet članova s predsjednikom Adolfom Krbavcem (SDP - HNS).[3] Mjesni je odbor Kantrida formiran 1991. godine spajanjem dviju Mjesnih zajednica - Kantrida i Costabela.[4]

Privreda[uredi | uredi kôd]

Brodogradilište "3. Maj"
  • Brodogradilište "3. Maj"
  • brodogradilište Kantrida
  • Riječka industrija odjeće[5]
Lungomare na Costabelli

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Stadon Kantrida proglašen među najatraktivnij stadione na svijetu
  • Porat s ribarskim kućicama na Kantridi
  • Lungomare Costabella

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • O.Š. Kantrida
  • Centar za profesionalnu rehabilitaciju

Kultura[uredi | uredi kôd]

Sport[uredi | uredi kôd]

Bazen Kantrida

Kantrida je najpoznatija po sportskim objektima. Tu su:

  • Na prostoru kave (kamenoloma) je od 1911. smješten atletski i nogometni stadion Kantrida gdje je svoje uspjehe nizao Atletico Fiumano, Fiumana, Kvarner-Quarnero i NK Rijeka i AK Kvarner.
  • Atletska dvorana Kantrida nalazi se ponad stadiona i služi za trening AK Kvarner.
  • Kompleks bazena na Costabelli
  • Sportska dvorana '3.maja' na Rivijeri
  • R.D.S.A.M. (Radničko društvo za sportke aktivnosti na moru) na Rivijeri
  • Ribarski porat ('Portić') na Katridi

Izvori[uredi | uredi kôd]

Zastava Grad Rijeka.jpeg  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Grada Rijeke (http://www.rijeka.hr/Default.aspx). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Grad Rijeka.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Zastava Grad Rijeka.jpeg  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Moja Rijeka (http://www.mojarijeka.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Grad Rijeka.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
  1. http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=15505[neaktivna poveznica] (pristupljeno 21. kolovoza 2012.)
  2. http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=15505[neaktivna poveznica] (pristupljeno 21. kolovoza 2012.)
  3. http://www.rijeka.hr/VijecenbspMOKantrida[neaktivna poveznica] Napomena: pripadnost kandidacijskoj listi na dan izbora 30.05.2010. (pristupljeno 21. kolovoza 2012.)
  4. http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=15505[neaktivna poveznica] (pristupljeno 21. kolovoza 2012.)
  5. http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=15505[neaktivna poveznica] (pristupljeno 21. kolovoza 2012.)


Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]