Austrijsko primorje

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Austrijsko Primorje
Österreichisches Küstenland
Litorale Austriaco
Avstrijsko primorje
Krunska zemlja Austro-Ugarske Monarhije
CoA of Kingdom of Illyria.svg
1849.1918. Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg
 
Flag of Italy (1861–1946).svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Carevka (Gott erhalte Franz den Kaiser)
Lokacija Markrofovije Istre
Zemljovid Austrijskog primorja (1897.)
Glavni grad Trst
Jezik/ci hrvatski, slovenski, njemački, talijanski
Religija Katolička Crkva
Vlada monarhija
Kralj
 - 1849. – 1916. Franjo Josip I.
 - 1916.-1918. Karlo I.
guverner
 - 1849. - 1850. Johann von Grimschitz
 - 1850 - 1854 Franz Graf Wimpffen
 - 1867 - 1868 Eduard von Bach
 - 1915 - 1918 Alfred von Fries-Skene
Povijest
 - Oktroirani ustav 4. ožujka 1849.
 - raspad Austro-Ugarske 1918.
Površina
 - 1910 7.967 km²
Stanovništvo
 - 1910 894.287 
     Gustoća 112,2 st/km² 
Valuta Kruna

Austrijsko Primorje (njem. Österreichisches Küstenland, tal. Litorale Austriaco, slo. Avstrijsko primorje) ili Küstenland (Litorale, Primorska), krunska zemlja (Kronland) unutar Austrijskog Carstva (kasnije Austro-Ugarske) od 1813. to 1918.

Austrijsko Primorje je uključivalo Slobodni carski grad Trst i njegova predgrađa, Markgrofoviju Istru i Kneževsku grofoviju Goricu i Gradišku, od kojih je svatko imao nezavisnu upravu, ali su svi bili podređeni carskom guverneru u Trstu, glavnom gradu Primorja. Trst je imao stratešku važnost kao austrougarska glavna morska luka, a obala Primorja je bila turističko odredište poznato kao Austrijska rivijera. Regija je bila višenacionalna uključujući Hrvate, Talijane, Slovence, Nijemce, Furlane i Istriote. Godine 1910. Austrijsko primorje zauzimalo je površinu od 7.969 km² na kojem je živjelo 894.287 stanovnika.

Područje slične površine pod nazivom Jadransko Primorje (Adriatisches Küstenland) bilo je glavna operativna zona njemačkih snaga tijekom 2. svjetskog rata nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. pa sve do kraja rata.

Površina i stanovništvo[uredi VE | uredi]

Površina:

  • Gorica i Gradiška: 2918 km²
  • Istra: 4956 km²
  • Trst: 95 km²

Stanovništvo (popis iz 1910.):

  • Gorica i Gradiška: 260,721 - 89.3 st/km²
  • Istra: 403,566 - 81.4 st/km²
  • Trst: 230,000 - 2414.8 st/km²

Etničke skupine[uredi VE | uredi]

Ukupno:

  • Talijani : 356,676 (uključujući 60,000-75,000 Furlana) (40 %)
  • Slovenci : 276,398 (31 %)
  • Hrvati : 172,784 (19 %)
  • Ostali: 88,424 (10 %)

Gorica i Gradiška:

Istra:

  • Hrvati: 168,184 (43.5 %)
  • Talijani: 147,417 (38.1 %)
  • Slovenci: 55,134 (14.3 %)
  • Nijemci: 12,735 (3.3 %)

Distrikti[uredi VE | uredi]

Gorica i Gradiška:

Istra:

Više informacija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]