Mustafa Hilmi Hadžiomerović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović (Kulen Vakuf, 1816. - 10. veljače 1895.), visoki bh. muslimanski vjerski dužnosnik

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se je u Kulen Vakufu 1816. godine. Osnovno vjersko i opće obrazovanje stekao je u rodnom mjestu. Kraće vrijeme učio je medresu u Prijedoru, a zatim došao u Gazi Husrevbegov hanikah 1833. godine. U Hanikahu u Kuršumliji medresi učio je pred znamenitim muderisom Mehmed ef. Kučukom, a potom je pohađao predavanja sarajevskog muftije Muhameda Sakir ef. Muidovića i Muhamed ef. Telalagića.

Godine 1837. otišao je u Carigrad u medresu Hekim Čelebi i nastavio nauke pred najpoznatijim alimima (vjerskim naučnicima) tog vremena, Vidinlijom i Denizlijom. Nakon 15 godina naukovanja u Istambulu, te kratkog muderiziranja u Bosanskom Novom, prihvaća mjesto muderisa Kuršumli medrese u Sarajevu, a godinu dana poslije biva imenovan za imama Arebi-atik džamije.

Iako je 1856. godine postavljen za sarajevskog muftiju, Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović nije prekidao muderisku službu, kao sto će i kao reis-ul-ulema nastaviti držati predavanja sve do 1888. godine. Vršeći muftijsku službu, izdao je veliki broj fetvi. Okupacijska austro-ugarska uprava u jesen 1882. godine, imenovala ga je za prvog reis-ul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o čemu je car donio odluku 17. listopada 1882. godine, dok je svečano ustoličenje obavljeno u Konaku 15. prosinca 1882. godine.

Iscrpljen dugogodišnjim radom, Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović podnio je ostavku na položaj reis-ul-uleme 1893. godine, a umro je 10. veljače 1895. godine.