Lovište

Koordinate: 43°01′19″N 17°01′59″E / 43.022°N 17.033°E / 43.022; 17.033
Izvor: Wikipedija
Lovište
Lovište na karti Hrvatska
Lovište
Lovište
Lovište na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Orebić
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Zemljopisne koordinate 43°01′19″N 17°01′59″E / 43.022°N 17.033°E / 43.022; 17.033
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 244
 - Broj domaćinstava 78
Broj stanovnika
Lovište (Orebić, Dubrovačko-neretvanska) [uredi]
2001. 244
2011. 228
2021. 187
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 20269 Lovište
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Lovište na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Lovište
Lovište
Lovište na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Panorama Lovišta1121182.JPG
Panorama Lovišta

Lovište je naselje na poluotoku Pelješcu u općini Orebić u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Lovište je krajnje pelješko naselje, smješteno u uvali na samom zapadu poluotoka. Područje Lovišta u odnosu na ostali dio Pelješca ima vrlo blagi reljef. Brda ne prelaze 200 m nadmorske visine i blagih su padina.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Spomen-ploča prvim doseljenicima

Iako je naselje nastalo u 19. stoljeću, ovaj prostor prvi se put spominje 15. veljače 1333. godine u dvije povelje bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića u kojem on ustupa Dubrovniku Rat[što?] i Prevlaku. Tom prilikom ban Stjepan daruje Dubrovniku »...sav Rat i Ston i Prevlaku i otoke koji su oko Rata, i sa svim što se nalazi unutar Rata i Prevlake - i gore i polja, dubrave, šume, trave, vode, sela, i sve što je od Prevlake do Loišta..."[1] U drugoj povelji, napisanoj pod Srebrenikom isti dan, bosanski ban Stjepan II. izvještava Dubrovčane da im dijeli i daruje cijeli Stonski rat s Prevlakom sve do rta Loišta (lat. Loyste).[2]

Lovište je kroz povijest bilježeno u raznim varijantama sadašnjeg naziva: na jednoj karti Anta Kapora (Stato di Ragusi, Bocca di fiume Narenta, isola di Lessina e Curzola, Venecija, 1690. godine) ovaj prostor ubilježen je pod nazivima Capo Louiscta i P. Louischia.[3] Lovište se, također kao rt, spominje i na jednoj karti Hercegovine koju je izradio neki natporučnik B. Vukasović 1788. godine u Beču.[4]

Sadašnje Lovište sredinom 19. stoljeća osnovali su doseljenici s otoka Hvara koji su umjesto iseljavanja u Ameriku izabrali odlazak na Pelješac. Tim stanovnicima poslije su se pridruživali doseljenici iz Nakovnja. Prvi doseljenik u Lovištu bio je 1878. godine Ante Visković iz hvarskog sela Gdinja.[5][potreban bolji izvor]

Prva crkva u Lovištu sagrađena je 1926. godine, a groblje 1935. Škola je osnovana 1928. godine i djeluje do danas, uz kraći prekid za vrijeme Drugog svjetskog rata. Naselje je struju dobilo 1963., a vodovod 1980. godine. Lovište je s kopna bilo izolirano sve do 1973. godine kada je izgrađena prva cesta; do tada se u selo moglo doći jedino morskim putem.[6]

Rt Lovište kraj naselja Lovište, najzapadniji dio Pelješca

Klima[uredi | uredi kôd]

Zahvaljujući zemljopisnom položaju i karakteristikama reljefa, na predjelu Lovišta padaline su rijetke, a broj sunčanih sati velik. Prema nekim izvorima taj broj se penje i do 3000 sunčanih sati godišnje, što je više čak i od najsunčanijeg otoka Hvara.[7]

Flora i fauna[uredi | uredi kôd]

Najzastupljenija je sredozemna flora, šikare i makije te primorske crnogorične šume hrasta crnike i bora.

U akvatoriju uz obalu Lovišta mogu se naći naselja morske trave posidonije i zaštićena vrsta školjke periske koju se može naći isključivo u čistom moru.

Na zapadnom djelu poluotoka Pelješca, u području Lovišta, do sada je zabilježeno preko 100 vrsta ptica. Od ostalih životinjskih vrsta najpoznatije su čagalj (lat. Canis aureus), indijski mali mungos (lat. Herpestes javanicus), sivi puh (lat. Myoxus glis), zec (lat. Lepus europaeus), divlja svinja (lat. Sus scrofa), blavor (lat. Pseudopus apus), crni kos (lat. Turdus merula), žaba zelena krastača (lat. Bufo viridis), sredozemni galeb (lat. Larus audouinii) te sova ušara (lat. Bubo bubo).

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Lovištu u 78 domaćinstava obitavaju 244 stanovnika,[8] uglavnom Hrvata katolika.

Naselje Lovište: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
12
9
109
216
184
193
208
187
196
242
244
228
187
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Iskazuje se od 1890., i to kao dio naselja od 1890. do 1910., a kao naselje 1921. i od 1948. nadalje. U 1931. podaci su sadržani u naselju Nakovanj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Zahvaljujući povoljnoj klimi i velikom broju sunčanih sati, Lovište ima dugačku tradiciju turizma koja datira još od 1935. godine kada su prvi turisti došli u ovaj kraj. U Lovištu se danas mogu naći brojni obiteljski pansioni, auto-kampovi, restorani, konobe i barovi.

Osim turizma, mještani se bave i ribarstvom te uzgojem maslina i proizvodnjom maslinovog ulja. Oko naselja postoje brojni maslinici s preko 10 000 stabala masline.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

S obzirom na to da u naselju trenutno obitava petnaestak djece predškolskog uzrasta, a zbog povećanog broja mladih se očekuje daljnji prirodni rast mjesta, u Lovištu je predviđena gradnja osnovne škole zbog čega su izrađeni idejni projekti.[9]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. L. Nakaš, D. Župarić, A. Lalić, Dž. Dautović, E. Kurtović, (2018), Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države, str. 80-83, Mladinska knjiga, Sarajevo
  2. L. Nakaš, D. Župarić, A. Lalić, Dž. Dautović, E. Kurtović, (2018), Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države, str. 84-86, Mladinska knjiga, Sarajevo
  3. Stato Di Ragusi Bocca del Fiume Narenta, Isole di Lesina e Curzola nella Dalmatia. raremaps.com (engleski). Pristupljeno 14. veljače 2022.
  4. Zijad Šehić, Ibrahim Tepić, (2002), Povijesni atlas Bosne i Hercegovine, str. 140-141, Izdavačko društvo Sejtarija
  5. Glamuzina, str. 163
  6. Šišmanović, Ljiljana; Borić, Davor. 2019. Loviške kronike: Zima. Emisija pučke i predajne kulture. Hrvatska radiotelevizija.
  7. Zemljopisni položaj i klima Lovišta. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. lipnja 2009. Pristupljeno 11. listopada 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. DZS - Popis stanovništva 2001. godine
  9. Plan i program održivog razvoja Lovišta. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. rujna 2008. Pristupljeno 11. listopada 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]