Martin (Našice)
Martin (Našice) | |
---|---|
Martin (Našice) na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | ![]() |
Općina/Grad | ![]() |
Površina | 4,62 km² |
Nadmorska visina | 150 m |
Zemljopisne koordinate | 45°30′16″N 18°03′44″E / 45.5045°N 18.0623°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 1138[1] |
- Gustoća | 246,32 st./km² |
- Broj domaćinstava | 367[2] |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 1129[3]. |
- Gustoća | 244,37 st./km² |
- Broj domaćinstava | 368 |
Broj stanovnika Martin (Našice, Osječko-baranjska) [uredi] | |
2001. | |
2011. | 1077 |
2021. | |
Pošta | 31500 Našice |
Pozivni broj | +385 (0)31 695 |
Autooznaka | NA (Našice) |
Martin je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavonija u Osječko-baranjskoj županiji i pripada gradu Našice.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Nalazi se uz državnu cestu D2 (Podravsku magistralu), te na 150 metara nadmorske visine, a dio sela uz navedenu cestu na 130 metara nadmorske visine i na sjevernim obroncima Krndije. Istočno se nalazi grad Našice, južno Zoljan, sjeverno Brezik Našički, te jugozapadno Seona i zapadno Donja Motičina naselja u istoimenoj općini. Površina katastarske jedinice naselja Martin je 4,62 km·102.
Crkva[uredi | uredi kôd]
U selu se nalazi Rimokatolička crkva Sv. Martina koja pripada župi Sv. Antuna Padovanskog (Našice 1.) sa sjedištem u Našicama, te našičkom dekanatu Požeške biskupije. Crkveni god ili kirvaj (proštenje) slavi se 11. studenog. Crkva se nalazi na kraju sela, na brijegu povrh skretanja s državne ceste D2 prema Seoni. To je jednobrodna kasno romanička crkva kojoj su prvi vlasnici bili templari pred kraj 12. stoljeća. Pri obnovi crkve pronađeni su kameni templarski grb u obliku štita te kameni blokovi s natpisima na hrvatskoj ćirilici i latinici. U 14. stoljeću crkvu preuzima red ivanovaca koji je posjeduju do prvih prodora Turaka 1531. Nakon odlaska ivanovaca o crkvi se sve do današnjeg dana brinu franjevci iz crkve i samostana sv. Antuna Padovanskog u Našicama. Crkva je stradala u Domovinskom ratu 1991. kad ju s tri tenkovske granate pogađa Jugoslavenska armija a nakon trodnevnih borbi s hrvatskim snaga pri zauzimanju vojarne u Našicama. Najviše je stradao rano barokni oltar, iako je crkva bila propisno označena kao spomenik nulte kategorije.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Današnje naselje Martin u doba templara i ivanovaca nije postojalo. Naselje nastalo je sredinom 18. stoljeća, a prvi doseljenici bilu su iz Gorskog kotara. Krajem istog stoljeća zabilježeno je i doseljavanje obitelji iz Slovačke. Martinjanima se danas smatraju i stanovnici uz našičku zaobilaznicu i oni koji stanuju u ulici bana Josipa Jelačića uz državnu cestu na ulazu u Našice, 200- tinjak metara od martinske crkve sve do mosta pokraj našičke vojarne.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[4]

Šport[uredi | uredi kôd]
NK Martin natječe se u 3. ŽNL Osječko- baranjskoj NS Našice.
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjska poveznica[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Martin (Našice) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
.
|