Seona (Donja Motičina)

Seona
Država	Hrvatska
Županija	Osječko-baranjska županija
Općina/grad	Donja Motičina
Površina	14 km2
Visina	160 mnm
Koordinate	45°30′04″N 18°01′28″E / 45.501158°N 18.024459°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	317
– gustoća	23 st./km2
Poštanski broj	31513 Donja Motičina
Pozivni broj	+385 (0)31
Autooznaka	NA (Našice)
	Seona Seona na zemljovidu Hrvatske

Seona je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavonija u Osječko-baranjskoj županiji i pripada općini Donjoj Motičini.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Seona se nalazi na 45° 28' 14" sjeverne zemljopisne širine i 18° 00' 44" istočne zemljopisne dužine te na 160 metara nadmorske visine i na sjevernim obroncima Krndije. Susjedna naselja: sjeverno Martin, istočno Zoljan, sjeverozapadno Donja Motičina a zapadno Gornja Motičina. Pripadajući poštanski broj je 31513 Donja Motičina, telefonski pozivni 031 i registarska pločica vozila NA (Našice). Površina katastarske jedinice naselja Seona je 14,09 km·10².

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselje Seona: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	249	285	292	333	378	452	478	610	568	599	609	575	473	483	488	405	317
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Prema prvim rezultatima Popisa stanovništva 2011. u Seoni je živjelo 430 stanovnika u 150 kućanstva.^[3]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Seona se nalazi na obroncima Krndije, sjeverozapadno od Našica. Za vrijeme osmanske vladavine (1532. – 1687.), Seona se spominje u poreznom popisu Požeškog sandžaka 1579. godine, pod nazivom Seline u kojem se nalazilo 7 kuća. U ratu za oslobođenje Slavonije Seona je, kao i mnoga slavonska sela napuštena. Krajem 1691. godine prestale su borbe i stanovništvo se počelo vraćati u svoja sela. Nakon odlaska Osmanlija iz Slavonije, 1698. godine napravljen je popis stanovništva i naselja. U tom popisu spominje se vojno selo Szeona (Seona) s 14 kućanstava u kojem je živjelo katoličko stanovništvo doseljeno pretežno iz Bosne. Tijekom 18. i 19. stoljeća njeno stanovništvo u stalnom porastu. Prvotno se, staro selo Seona nalazilo na zapadnom brežuljku iznad današnjeg sela. Tu se nalazilo i groblje, a na groblju kapela Sv. Mihovila arkanđela koja je izgorjela u požaru 1843. Kada je u prosincu 1787. godine započelo trasiranje ceste od Našica preko Seone u Kutjevo, stanovništvo se počelo naseljavati uz taj put. Ovdje je sagrađena i današnja crkva Sv. Mihovila 1854., a današnje groblje je na ulazu u selo s desne strane blagoslovljeno je 12. rujna 1897. U Seoni je 18. studenog 1906. otvoren našički vodovod, prvi u tadašnjoj Virovitičkoj županiji. Blagoslovu vrela na kojem se nalazio kip Sv. Ivana prisustvovao je hrvatski ban i grof Teodor Pejačević te razni dostojanstvenici kao i brojno građanstvo. Tijekom 1966. godine selo je dobilo i električnu struju, a kroz cijelo selo prolazi asfaltirana cesta. Jugoistočno od sela nalazi spomen područje Crni potok gdje su pobijeni tijekom lipnja 1945. zarobljenici vojske NDH, mnogi iz kolone Križnog puta, te civili iz našičkog kraja koji su bili protivnici novih vlasti.