Marulić (revija)

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Marulić
Slogan Hrvatska književna revija
Glavni urednik Stjepan Krčmar (od 1968. do 1975.), Radovan Grgec (od 1976. do 2007.)[1], Petar Grgec (v. d. gl. urednika, od 2008. do 2010.), Đuro Vidmarović (2011.), Jelka Pavišić (od 2013.)[nedostaje izvor]
Kategorija književni časopisi
Izlazi od 1968. do 1973. tromjesečnik, od 1974. dvomjesečnik
Izdavač Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima
Prvi broj 1968.
ISSN 0350-4220

Marulić je hrvatska književna revija.

O listu[uredi VE | uredi]

Ime je dobila po hrvatskom književniku, ocu hrvatske književnosti, Marku Maruliću.

ISSN broj joj je 0350-4220.

Prvi broj izišao je 1968.

Od 1968. do 1973. izlazila je četiri puta godišnje, a otada izlazi kao dvomjesečnik.

Nakladnik joj je Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima. [2] [3] Do 1975. časopis su uređivali Stjepan Krčmar (glavni i odgovorni urednik), Radovan Grgec i Ante Jakšić, od 1976. do 2007. glavni je i odgovorni urednik bio Radovan Grgec, a od 2008. uredništvo čine Mladen Jurčić, Jerko Grgec, Tvrtko Klarić i Petar Grgec. Potkraj 2010. nakladnik je za glavnog urednika (svih svojih izdanja, pa tako i "Marulića") izabrao Đuru Vidmarovića. On je bio glavni urednik časopisa od drugog do šestog broja 2011., nakon čega je uređivanje povjereno Tvrtku Klariću, Petru Grgecu i Jerku Grgecu.

Književnik Ante Stamać jednom je prigodom časopis "Marulić" s obzirom na njegovu poziciju među hrvatskim časopisima za književnost i kulturu prispodobio "desnom razbojniku", dok bi "lijevi razbojnik" bio "Gordogan", a u sredini bila bi "Republika". U svakom slučaju – taj "dobri razbojnik" dao je vrijednih prinosa hrvatskoj pisanoj riječi, kao što su, primjerice, uvodnici Radovana Grgeca, koji su, pod naslovom "Uz rub", izlazili redovito u "Maruliću" tri desetljeća (do 2007.), ili, u sedamdesetim i osamdesetim godinama 20. stoljeća, kazališnokritički i književnokritički članci Svevlada Slamniga, eseji i komentari Vojmila Rabadana o aktualnim kulturnim događajima (poglavito teatarskima) i kazališne kritike Mirka Petravića, koji je k tome osamdesetih godina na stranicama "Marulića" objavio tridesetak razgovora s hrvatskim kazališnim glumcima, pjevačima, režiserima... – prave "medaljone" iz našega teatarskoga života, kako ih je tada u dnevnom tisku nazvao Pavao Cindrić.

I u najnovije doba "Marulić" je u bitnome ostao vjeran svojim korijenima, ne odustajući ni od otvorenosti za različita uvjerenja i stavove, ali ni od jasne profiliranosti – kao kulturno-književni časopis katoličkoga usmjerenja. U tom razdoblju u časopisu surađuju, među ostalima, Josip Sanko Rabar, Božidar Prosenjak, Ljerka Schiffler, Vladimir Rem, Nikica Talan, Melanija Ivezić-Talan, Tomislav Maretić, Stjepan Babić, Vladimir Lončarević, Zdenko Kremer, Đuro Vidmarović, Rajko Glibo, Krešimir Veselić, Stjepan Kožul, Vladimir Devidé, Domagoj Grečl, Irena Lukšić, Mirko Tomasović, Mladen Jurčić, Jerko Grgec, Tvrtko Klarić, Davor Dijanović, Lojzo Buturac, u najnovije vrijeme Stjepan Razum, Agneza Szabo i Jelka Pavišić, a prijevodno su čitaocima predstavljeni zanimljivi suvremeni i stariji autori kao što su Evelyn Underhill, Giovanni Papini, Torquato Tasso, Ilja Stogoff, Joseph Ratzinger, Marcello Pera, Javier Sierra, Flannery O’Connor, Clive Staples Lewis, Silvano Borruso, James Como, Václav Klaus, Joseph César Alcala, César Vidal, William F. Buckley ml., Rafael Gambra-Ciudad, Pablo Molina, Edith Stein, John Henry Newman, Peter Schweizer, Jakob Böhme, Leonardo Castellani.

Godine 2013. Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima pod novom je upravom donijelo odluku da otpusti sve svoje urednike. Nakon četrdeset četiri godine redovitog izlaženja, 2013. do rujna nije objavljen ni jedan broj "Marulića". U listopadu je objavljen dvobroj (za mjesece od siječnja do travnja), koji je uredilo staro, u međuvremenu otpušteno uredništvo. Otada časopis uređuje, do zadnjeg broja 2016., Jelka Pavišić, lektorica "Tkalčića", godišnjaka Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, a tekst oblikuje i prelama te izdavača zastupa Stjepan Razum, svećenik i arhivist Zagrebačke nadbiskupije, glavni urednik "Tkalčića" i (od rujna 2012.) predsjednik HKD-a sv. Jeronima. U prosincu 2016. godine Upravni odbor HKD-a sv. Jeronima donosi odluku da se časopis "Marulić" od prvog broja 2017. objavljuje korijenskim pravopisom. Zbog toga se Jelka Pavišić zahvalila na daljnjem uređivanju. Uredništvo časopisa, na čelu sa Stjepanom Razumom i Antom Kraljevićem, ravnat će se ubuduće prema "Hrvatskom pravopisu" Franje Cipre i Bratoljuba Klaića iz 1944. godine. [4]

Urednici[uredi VE | uredi]

Poznati suradnici[uredi VE | uredi]

Svevlad Slamnig, Ante Jakšić, Radovan Grgec, Vojmil Rabadan, Mirko Petravić, Josip Sanko Rabar, Stjepan Babić, Vladimir Rem, Nikica Talan, Ljerka Schiffler, Krešimir Veselić, Mladen Jurčić, Tvrtko Klarić, Đuro Vidmarović, Mato Nedić, Ljerka Mikić, Mate Šimundić, Ivica Strikan Budulica, Juraj Lončarević, Živan Bezić, Kuzma Moskatelo[5],...

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Croatia.org Darko Žubrinić: Radovan Grgec, outstanding Croatian intellectual and humanist, passed away, 12. veljače 2007., pristupljeno 15. ožujka 2011.
  2. HKD Sv. Jeronim
  3. HKD Sv. Jeronim
  4. [1] "Marulić" na korijenskom pravopisu (pristupljeno 17. 1. 2017.)
  5. Katolički oblikovatelji kulture. Kuzma Moskatelo - tihi kulturni poslanik. Glas Koncila, br. 29, 20. srpnja 2014., str. 21

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]