Ante Stamać

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ante Stamać (otok Molat, 9. listopada 1939. - Zagreb, 30. studenoga 2016.),[1][2] hrvatski pjesnik i akademik HAZU, teoretičar književnosti, bio je redovitim profesorom na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; esejist i prevoditelj. Bio je predsjednikom Društva hrvatskih književnika u dva mandata od 1995. do 1999. Od 2011. do 2014. bio je tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i član Predsjedništva HAZU. Glavnim je urednikom časopisa Republika od 2002.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se u obitelji gimnazijskih profesora. Djetinjstvo je proveo u Dubrovniku, Križevcima, Daruvaru, Molatu i Zadru. Gimnaziju i srednju glazbenu školu polazio je u Zadru i Zagrebu (s violinom kao glavnim predmetom). U gimnaziji je za školskoga kolegu imao kasnijega akademika, dirigenta i skladatelja Igora Kuljerića. Studirao je komparativnu književnost i engleski jezik, diplomiravši 1963. godine. Muzikologiju je studirao u Ljubljani. U Beču je studirao filozofiju i germanistiku. U Zagrebu je magistrirao 1970., a 1978. stekao doktorat. Bio je stipendistom dviju zaklada: Herderove u Beču i Humboldtove u Berlinu.

Književni rad[uredi VE | uredi]

Pisao je pjesme, eseje, sastavljao je zbirke i prevodio njemačke klasike (Goethea, Nietzschea, Rilkea, Hoffmanstahla), Joycea i ine. Napisao je i djela književnoznanstvene misli koja su znatno pridonijela oblikovanju hrvatske znanosti o knjževnosti (Hocke, Friedrich, Jakobson, Huizinga, Halle, Nietzsche, Noth, Hjelmslev, Steiger i dr.).

U jednom svom govoru je istaknuo da su na njegov književni rad utjecali Šime Dunatov, Marijan Matković i Jure Kaštelan.

Na hrvatski jezik prevodi i pjesme sa makedonskog jezika. Tako je preveo i neke pjesme makedonskog pjesnika Konstantina Miladinova [3].

Nagrade[uredi VE | uredi]

Djela[uredi VE | uredi]

Priredio je zajedno sa Ivom Sanaderom zbirku ratne lirike "U ovom strašnom času", prevedenu na mnoštvo jezika.

Pjesme:[uredi VE | uredi]

  • Rasap, 1962.
  • Sa svijetom jedno, 1965.
  • Doba prisjećanja, 1968.
  • Smjer, 1968.
  • Dešifriranje vage, 1972.
  • Odronske poredbe, 1982.
  • Žalostinke, 1991.
  • Crnerupe, mračni soneti, 1995.
  • Izabrane pjesme, 1997.
  • Zvonki moteti, 2004.
  • Molat (pjesnička monografija s Tomislavom Marijanom Bilosnićem), 2006.
  • "Vrijeme, vrijeme", 2006.

Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Znanstveni radovi iz područja književnosti:[uredi VE | uredi]

  • Ujević, 1971.
  • Slikovno i pojmovno pjesništvo, 1977.
  • Teorija metafore, 1978.
  • Kritika ili teorija?, 1983.
  • Passim, 1989.
  • Tema Mihalić, 1996.
  • Ranjivi opis sustava, 1996.
  • Rasprave i eseji o hrvatskoj književnosti, 1997.
  • Pogled unatrag, 1999.
  • Tema Kaštelan, 2003.

Eseji:[uredi VE | uredi]

  • Ogledi, 1980.
  • Književni život, 1993.
  • Na prijelazu, 1996.
  • Vrijednosti, 1998.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Miroslav Šicel (prireditelj), Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća, Dio 2.: Hrvatski književni esej 1950. – 2000. – (Biblioteka Četvrti zid; knj. 8.), Zagreb: Disput, 2002., ISBN 953-6770-27-X, ISBN 953-6770-25-3 (cjelina), str. 485.
  2. https://www.hina.hr/vijest/9368923 (pristupljeno 1. prosinca 2016.)
  3. Vjesnik, Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi, 1. srpnja 2001.
  4. DHK HB Uručenje Šimićeve nagrade Anti Stamaću, 14. studenoga 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]