Mokoš
| Dodaj infookvir »božanstvo«. (Primjeri uporabe predloška) |
Mokoš je žensko božanstvo u slavenskoj mitologiji, boginja plodnosti, zaštitnica žena.
Mokoš predstavlja sredinu između Velesa i Peruna, vlažnu zemlju i žarko sunce, žensko božanstvo koje je oličenje majke prirode i njezine plodnosti. Mokoš je, kao mogući ostatak kulta božice majke, njegovanog u većine poljodjelskih društva, možda i mnogo drevnija od muških slavenskih bogova.
Mokoš također sudjeluje u božanskom sukobu. Izvorno je Perunova supruga, ali bi šest mjeseci svake godine odlazila kao ljubavnica u kraljevstvo mrtvih k njegovu suprotniku Velesu (simbolični prikaz kretanja sunca).
Bila je zaštitnicom žena, pogotovo onih u drugom stanju. Od nje su potekle ženske djelatnosti kao što su predenje i vezenje – u mnogih slavenskih naroda dugo poslije pokrštavanja preživio je običaj da joj se kao ponuda ostavi pramen vune kraj peći kako bi pomogla u ovim poslovima.[1] Njezin drveni idol postavio je knez Vladimir na brdu u Kijevu pored idola Peruna i ostalih bogova. Na sjeveru Rusije prikazuju je kao ženu velike glave i dugih noktiju.[2][3]
O štovanju svjedoče toponimi, poput naziva naselja Mokošica kraj Dubrovnika.[4] S imenom Mokoši u svezi je brdo Mošnica iznad Dugog Rata, koje se nalazi kraj brda Peruna.
- ↑ Belaj, Vitomir: "Hod kroz Godinu - Pokušaj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskoga svjetonazora", Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.
- ↑ Mokoš | Slavic Goddess, Fertility, Protection | Britannica. Encyclopedia Britannica (engleski). Pristupljeno 5. siječnja 2026.
- ↑ Publisher, Impuls. 5. veljače 2022. Slovenska mitologija: Bognja Mokoš. Impuls Portal (bošnjački). Pristupljeno 5. siječnja 2026.
- ↑ Mokoš. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 5. siječnja 2026.
