Moravice

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Moravice
Moravice na karti Hrvatska
Moravice
Moravice
Moravice na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Primorsko-goranska
Općina/Grad Vrbovsko
Najbliži (veći) grad Rijeka
Površina 3,629 km²
Nadmorska visina 422 m
Zemljopisne koordinate 45°15′11″N 15°00′14″E / 45.253°N 15.004°E / 45.253; 15.004Koordinate: 45°15′11″N 15°00′14″E / 45.253°N 15.004°E / 45.253; 15.004
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 664[1]
 - Gustoća 219,6 st./km²
 - Broj domaćinstava 565
Pošta 51325 Moravice
Pozivni broj +385(0)51 877-
Autooznaka RI
Moravice.jpg

Moravice (do 1919. Komorske Moravice, zatim Srpske Moravice do 1991. a u službenoj uporabi do 1996.[2]) naselje su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji. Administrativno pripadaju gradu Vrbovskome.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Moravice se nalaze na nadmorskoj visini od 422 metra. Naselje je raspoređeno u više sela koja se protežu na dva brijega između kojih protječe rijeka Dobra, a to su redom:

Komlenići, Radoševići, Mlinari, Tići, Žakule, Carevići, Vukšići, Matići, Petrovići, Donji Vučkovići i Gornji Vučkovići, Vučinići, Jakšići, Dokmanovići, Dragovići, Nikšići, Vukelići, Bunjevci, Mišljenovići, Tomići, Plandište, Radigojna, Topolovica i Međedi.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Moravice imaju 664 stanovnika. Na prethodnom popisu iz 2001. godine imale su 797 stanovnika,[3] što znači da se pučanstvo smanjilo za 16,7 %.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Početkom 16. stoljeća zbog turskog pustošenja Gorskim kotarom staro stanovništvo Gomirja, Vrbovskog i Moravica gotovo je nestalo. Vlasi su iz Like prelazili na kršćansku stranu, uslijed čega je general karlovački Josip Turn 1585. godine, predložio da se ti Vlasi nasele u Moravici, a zemljište da se kupi od knezova Zrinskih.[4] Radi obrane od Turaka krajiške vlasti od 1599. godine u nekoliko navrata iz Bosne, Like i Sjeverne Dalmacije dovode Vlahe, koji su na području Vojne granice bili toliko brojni da je Ferdinand II. 1630. godine donio Vlaške statute kojim je odobrio da Vlasi naseljeni u Križevačkoj, Koprivničkoj i Ivanićkoj kapetaniji zadržavaju povlastice, koje su imali u Osmanskom Carstvu.[5] U početku 17. stoljeća Moravice su naseljene i izbjeglim stanovništvom iz Pounja, koje je bilo pretežito pravoslavne vjeroispovijesti.[2] Naselje se počelo snažnije razvijati uslijed izgradnje željezničke pruge ZagrebRijeka preko Karlovca i Ogulina. Izgrađena je ložionica i druga željeznička postrojenja.[6]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

U gospodarstvu u Moravicama uvelike prevladava željeznica.

Obrazovanje i kultura[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola “I.G. Kovačić, Vrbovsko", Područna škola Nikole Tesle, Moravice
  • Željeznička tehnička škola Moravice
  • Učenički dom (110 učenika)
  • KUD »Željezničar«
  • Folklorna skupina Moravice[7]

Šport i rekreacija[uredi | uredi kôd]

  • NK Željezničar Moravice, nogometni klub
  • Kuglački klub »Željezničar«
  • Ženski kuglački klub »Željezničar«
  • Školski športski klub ŽTŠ Moravice
  • Planinarsko društvo »Željezničar«

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Znamenitosti i zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

  • Hram Sv. Velikomučenika Georgija

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. DSZ: Popis 2011.
  2. 2,0 2,1 Hrvatska enciklopedija on line
  3. DSZ: Popis 2001.
  4. Mužić, Ivan, Vlasi u straijoj hrvatskoj historiografiji, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2010., ISBN 978-953-6803-25-5, str. 47., pristupljeno 13. studenoga 2019. Page white acrobat.png(PDF)
  5. Neven Budak, Habsburzi i Hrvati, Kolo 3, 2002.
  6. Enciklopedija Jugoslavije, sv. 8, Zagreb: JLZ, 1971., str. 113.
  7. Folklorna skupina Moravice, pristupljeno 23. prosinca 2020.
  8. Danilo Jakšić

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Moravice koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.