Moravice

Koordinate: 45°15′11″N 15°00′14″E / 45.253°N 15.004°E / 45.253; 15.004
Izvor: Wikipedija
Moravice
Moravice na karti Hrvatska
Moravice
Moravice
Moravice na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Primorsko-goranska
Općina/Grad Vrbovsko
Najbliži (veći) grad Rijeka
Površina 3,629 km²
Nadmorska visina 422 m
Zemljopisne koordinate 45°15′11″N 15°00′14″E / 45.253°N 15.004°E / 45.253; 15.004
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 664[1]
 - Gustoća 219,6 st./km²
 - Broj domaćinstava 565
Broj stanovnika
Moravice (Vrbovsko, Primorsko-goranska) [uredi]
2001.
2011. 664
2021. 509
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Pošta 51325 Moravice
Pozivni broj +385(0)51 877-
Autooznaka RI
Moravice.jpg

Moravice (do 1919. Komorske Moravice, zatim Srpske Moravice do 1991. a u službenoj uporabi do 1996.[2]) naselje su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji. Administrativno pripadaju gradu Vrbovskome.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Moravice se nalaze na nadmorskoj visini od 422 metra. Naselje je raspoređeno u više sela koja se protežu na dva brijega između kojih protječe rijeka Dobra, a to su redom:

Komlenići, Radoševići, Mlinari, Tići, Žakule, Carevići, Vukšići, Matići, Petrovići, Donji Vučkovići i Gornji Vučkovići, Vučinići, Jakšići, Dokmanovići, Dragovići, Nikšići, Vukelići, Bunjevci, Mišljenovići, Tomići, Plandište, Radigojna, Topolovica i Međedi.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Moravice imaju 664 stanovnika. Na prethodnom popisu iz 2001. godine imale su 797 stanovnika,[3] što znači da se pučanstvo smanjilo za 16,7 %.

Naselje Moravice: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
477
638
131
349
515
773
832
1241
734
974
916
956
814
841
797
664
509
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Iskazivano pod imenom Komorske Moravice u 1857., 1869. i 1910., Komorske Moravice Kolodvor od 1880. do 1900. i Srpske Moravice od 1921. do 1991. Sadrži podatke za naselja Bunjevci, Dokmanovići, Dragovići i Jakšići u 1857., 1869., 1880. i Nikšići i Vukelići u 1869. U 2001. povećano za dio područja naselja Dokmanovići i Žakule u kojima je sadržan dio podataka za navedeno razdoblje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest[uredi | uredi kôd]

Početkom 16. stoljeća zbog turskog pustošenja Gorskim kotarom staro stanovništvo Gomirja, Vrbovskog i Moravica gotovo je nestalo. Vlasi su iz Like prelazili na kršćansku stranu, zbog čega je general karlovački Josip Turn 1585. godine, predložio da se ti Vlasi nasele u Moravici, a zemljište da se kupi od knezova Zrinskih.[4] Radi obrane od Turaka krajiške vlasti od 1599. godine u nekoliko navrata iz Bosne, Like i Sjeverne Dalmacije dovode Vlahe, koji su na području Vojne granice bili toliko brojni da je Ferdinand II. 1630. godine donio Vlaške statute kojim je odobrio da Vlasi naseljeni u Križevačkoj, Koprivničkoj i Ivanićkoj kapetaniji zadržavaju povlastice, koje su imali u Osmanskom Carstvu.[5] U početku 17. stoljeća Moravice su naseljene i izbjeglim stanovništvom iz Pounja, koje je bilo pretežito pravoslavne vjeroispovijesti.[2] Naselje se počelo snažnije razvijati zbog izgradnje željezničke pruge Zagreb–Rijeka preko Karlovca i Ogulina. Izgrađena je ložionica i druga željeznička postrojenja.[6]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

U gospodarstvu u Moravicama uvelike prevladava željeznica.

Obrazovanje i kultura[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola “I.G. Kovačić, Vrbovsko", Područna škola Nikole Tesle, Moravice
  • Željeznička tehnička škola Moravice
  • Učenički dom (110 učenika)
  • KUD »Željezničar«
  • Folklorna skupina Moravice[7]

Šport i rekreacija[uredi | uredi kôd]

  • NK Željezničar Moravice, nogometni klub
  • Kuglački klub »Željezničar«
  • Ženski kuglački klub »Željezničar«
  • Školski športski klub ŽTŠ Moravice
  • Planinarsko društvo »Željezničar«

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Znamenitosti i zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

  • Hram Sv. Velikomučenika Georgija

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ DSZ: Popis 2011.[neaktivna poveznica]
  2. ↑ a b Hrvatska enciklopedija on line
  3. ↑ DSZ: Popis 2001.
  4. ↑  [https://web.archive.org/web/20150922005533/http://www.muzic-ivan.info/vlasi_u_starijoj_hrvatskoj_historiografiji.pdf Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2015.  Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2015.  Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2015.  Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2015.  Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2015.  Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2015. Mužić, Ivan, Vlasi u straijoj hrvatskoj historiografiji, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2010., ISBN 978-953-6803-25-5, str. 47.], pristupljeno 13. studenoga 2019. Page white acrobat.png(PDF)
  5. ↑ Neven Budak, Habsburzi i Hrvati, Kolo 3, 2002.
  6. ↑ Enciklopedija Jugoslavije, sv. 8, Zagreb: JLZ, 1971., str. 113.
  7. ↑ Folklorna skupina Moravice, pristupljeno 23. prosinca 2020.
  8. ↑ Danilo Jakšić. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2011. Pristupljeno 13. siječnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Moravice koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Moravice&oldid=6489454"