Muzej Albertina u Beču

ALBERTINA
Osnovan	1805.
Lokacija	Albertinaplatz, 1010, Beč, Austrija
Koordinate	48°12′17″N 16°22′06″E
Vrsta	Umjetnički muzej
Broj posjetitelja	610.000 (2012.)
Ravnatelj	Dr. Klaus Albrecht Schröder
Pristup javnim prijevozom	U1, U2, U4 (Karlsplatz)
Službena stranica	albertina.at
Normativni nadzor wikipodatci wikislike wikigalerija VIAF

Albertina je bečki muzej u kojem se čuva jedna od najvećih i najpoznatijih grafičkih zbirki na svijetu s oko 65.000 crteža i preko milijun grafika. Muzej je smješten u palači svog osnivača, nadvojvode Alberta Kasimira von Sachsen-Teschena, po kojemu je dobio i ime. Nalazi se u samom središtu Beča u neposrednoj blizini čuvene Bečke državne opere i Hotela Sacher.

Fotografija Albrechtsplatza s Albertinom iza palače nadvojvode Friedricha i Mozartovog spomenika 1920. god.

Povijest

Nadvojvoda Albert postavio je grafičku zbirku sedamdesetih godina 18. stoljeća u dvorcu Pressburg, u kojem je obitavao kao guverner Kraljevine Ugarske od 1765. do 1781. godine. Na današnjem mjestu u bečkoj palači Nadvojvode Albrechta, Albertina se nalazi od 1795. godine, a za javnost je prvi put otvorena 1822. godine. Po Albertovoj smrti zbirka i sama palača pripali su njegovim nasljednicima - nadvojvodama Karlu te kasnije Albrechtu i Friedrichu, koji su nastavili s obogaćivanjem grafičke zbirke.

Od 1919. godine zbirka je u posjedu Republike Austrije, te se 1920. spaja sa zbirkom grafika bivše Carske dvorske biblioteke. Zbirka i palača u kojoj je smještena nose od 1921. godine današnji naziv Albertina.

Kolekcija

U muzeju se između ostalih čuvaju i djela Leonarda da Vincija, Michelangela, Raffaela, Peter Paul Rubensa, Oskara Kokoschke, Rembrandta, Albrechta Dürera, Gustava Klimta i Egona Schielea.

• 
  Leonardo da Vinci, Skica za Posljednju večeru, oko 1494.
• 
  Albrecht Dürer, Zec, 1502., 25 x 23 cm
• 
  Rafael, Gospa od nara, oko 1504.
• 
  Hieronymus Bosch, Čovjek-drvo, bakropis, oko 1505.
• 
  Michelangelo Buonarroti, Pieta, oko 1530.
• 
  Lucas Cranach Stariji, Otac Martina Lutera
• 
  Pieter Bruegel Stariji, Velika riba jede male ribe, oko 1556.
• 
  Hans Holbein mlađi, Loš rat, bakropis
• 
  Peter Paul Rubens, Portret sina Nicolaasa, oko 1626.
• 
  Rembrandt, Slon, 1637.
• 
  Jean-Antoine Watteau, Dijana na kupanju, oko 1715.
• 
  Giovanni Battista Tiepolo, Gospa s Djetetom i svecom, oko 1755.
• 
  Jean-Honoré Fragonard, Djevojka sa svizcem, pastel
• 
  Alexander Roslin, Nadvojvoda Albert von Sachsen-Teschen, 1777.
• 
  Alexander Roslin, Nadvojvotkinja Marija Kristina Lubimirska, 1778.
• 
  John Henry Fuseli, Terezije proriče Odiseju, oko 1783.
• 
  Francisco de Goya, Slijepi radnik, oko 1818.
• 
  Caspar David Friedrich, Arkona u zalasku, crtež
• 
  Jakob Alt, Veliki trg sa Šibenskom katedralom, 1841.
• 
  Rudolf von Alt, Katedralni trg u Splitu, 1841.
• 
  Alfred Sisley, Obale rijeke Loing, 1877.
• 
  Henri de Toulouse-Lautrec, Bijeli konj Gazelle, 1881.
• 
  Paul Cézanne, Farma u Normandiji, oko 1885.
• 
  Gustav Klimt, Dama u ogrtaču, oko 1897.
• 
  Pierre-Auguste Renoir, Portret djevojčice
• 
  Edgar Degas, Dvije plesačice, oko 1905.
• 
  Edvard Munch, Zimski krajolik
• 
  Egon Schiele, Akt
• 
  Ernst Ludwig Kirchner, Ženski akt (dodo)
• 
  Paul Signac, Venecija, ružićasti oblak, 1909.
• 
  Alexei Jawlensky, Djevojka s cvjetnim šeširom, 1910.
• 
  August Macke, Obojena kompozicija oblika, 1914.
• 
  Claude Monet, Jezero s lopočima, oko 1918.
• 
  Amedeo Modigliani, Djevojka u košulji, oko 1918.
• 
  Kazimir Maljevič, Čovjek u suprematističkom krajoliku
• 
  Chaim Soutine, Fazan, oko 1924.

Vanjske poveznice

• www.albertina.at
• Pohrana umjetničkih djela