Prijeđi na sadržaj

Nikica Gabrić

Izvor: Wikipedija
Nikica Gabrić
Rođenje 24. svibnja 1961.
Metković
Prebivalište Metković, Zagreb
Narodnost Hrvat
Polje oftalmologija
Institucija Medicinski fakultet u Rijeci
Alma mater Sveučilište u Zagrebu: Medicinski
Poznat po vlasnik Klinike Svjetlost u Zagrebu, mason
Portal o životopisima

Nikica Gabrić (Metković, 24. svibnja 1961.) hrvatski je liječnik i oftalmolog, osnivač, ravnatelj i vlasnik Klinike Svjetlost.

Medicina

[uredi | uredi kôd]

Cijelo djetinjstvo, osnovnu i srednju školu završio je u Metkoviću. Diplomirao je na studiju medicine u Zagrebu 1984. na temu "Topografski odnosi očne arterije koji su klinički posebno važni", a dvije godine kasnije započinje svoju uspješnu karijeru kao znanstveni pripravnik Medicinskog fakulteta na Klinici za očne bolesti KBC Zagreb. Još za vrijeme studija obavljao je humanitarne poslove u savjetovalištu za mlade, vodio je sekciju za borbu protiv ovisnosti o drogama te radio na reformi studija na Medicinskom fakultetu.[1]:188.

Magistrirao je 1988. godine na temu "Kompjutersko praćenje postoperativnih komplikacija nakon operacije katarakte", a 1990. prelazi na Zavod za oftalmologiju Opće bolnice "Sveti Duh" gdje je nastavio svoju karijeru kao liječnik specijalist.[2]

Jedan je od osnivača očne banke Lions Hrvatska, a nakon pet godina uspješnog rada izabran je za njenog ravnatelja. Doktorirao je 1997. godine pod mentorstvom Ljerke Henč-Petrinović na temu "Usporedna analiza pohranjivanja transplantata rožnice kod kunića i čovjeka – prilog formiranju prve hrvatske očne banke" te 2000. godine stekao znanstveno-nastavno zvanje docenta na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, gdje danas ima status redovitog profesora. Iste je godine postao član Hrvatske akademije medicinskih znanosti, a potom i predstojnik Zavoda za oftalmologiju na Svetom Duhu.

Specijaliziran je za kirurgiju prednjeg očnog segmenta, s više od 50.000 operacija iza sebe. Operirao je u više od 17 država diljem svijeta, u više od 50 operacijskih dvorana, uključujući i prestižni Fjodorovljev Institut u Rusiji. Gabrić prvi je u regiji izveo lasersku korekciju dioptrije (PRK metodom).

Osnivač je vlasnik i ravnatelj Klinike Svjetost, koja je počela raditi 1998. u Zagrebu s dva liječnika i tri medicinske sestre, danas posluje na sedam lokacija u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Riječ je o specijalnoj bolnici i klinici u Zagrebu s poslovnom jedinicom u Splitu te klinikama u Sarajevu, Banjaluci, Budvi te franšizi u Skoplju. Godišnji ukupni prihod od 15 milijuna eura ostvari 220 zaposlenih, od toga 60 liječnika.[3]

Njegovi sinovi Ivan i Krešo također su oftalmolozi.

Radovi i angažman

[uredi | uredi kôd]

Do sada je održao stotinjak predavanja na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. Autor pet knjiga te više od 400 znanstvenih članaka u nacionalnim i internacionalnim časopisima. Također, gostujući je urednik prestižnog znanstvenog časopisa Clinical Medicine, Royal College of Physicians. Kao član uprave sudjelovao je u radu najprestižnijih međunarodnih udruženja oftalmologa: Europskog društva oftalmologa (SOE), Europskog društva za kataraktu i refraktivnu kirurgiju (ESCRS), Europskog udruženja očnih banaka (EEBA) te Europskog društva oftalmologa jugoistočne Europe (SEEOS). Bio je ravnatelj HZZO-a.

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi kôd]
  • Godišnje Nagrada grada Metkovića "Sv. Ilija" u području zdravstva za 2008. godinu
  • Nagrada "Ciceron" za najboljeg govornika među hrvatskim poduzetnicima
  • Priznanje za menadžera godine u jugoistočnoj Europi 2011.
  • Nagrada "International Star Diamond" za izvrsnost organizacije od American Academy of Hospitality
  • Nagrada za životno djelo Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA.
  • Nagrada grada Zagreba 2019. godine za izniman doprinos u oftalmologiji kao priznanje pridonošenju razvoja i ugleda glavnog grada Republike Hrvatske.

Politička karijera

[uredi | uredi kôd]

Uz uspješnu liječničku i poslovnu karijeru, Gabrić se više puta okušavao i na političkoj sceni, ali se iz politike povukao nakon neuspjeha Nacionalnog foruma na izborima za EU parlament u svibnju 2014. godine.

Bio je predsjednik Saveza socijalističke omladine Hrvatske (SSOH) u razdoblju 1987. – 1988.

Obnašao dužnost predsjednika Savjeta za zdravstvo SDP-a u doba Ivice Račana, a ostavku je podnio sredinom travnja 2005. godine. Bio je glavni savjetnik i voditelj izbornog stožera nezavisnog kandidata za predsjednika Republike Hrvatske Dragana Primorca 2009. godine.[4]

Osnovao je, bio nositelj liste i predsjednik Nacionalnog foruma, koji je uz HSLS, Primorsko-goranski savez i Listu za Rijeku činio kandidacijsku listu br. 12 na izborima za Europski parlament 2014. godine. Na listi je bilo 11 kandidata udruženih stranaka i nestranačkih osoba, među kojima je bilo i predstavnika nekoliko nacionalnih manjina.[5]

Slobodno zidarstvo

[uredi | uredi kôd]

Krajem veljače 2018. godine Gabrić je izabran za novog velikog meštra Velikog orijenta Hrvatske,[6] jednog od nekoliko slobodnozidarskih velikih loža koja pripada tradicionalnom ustroju. U veljači 2020. godine Gabrić se obratio Državnom odvjetništvu, prijavivši da su ga voditelji internet portala Dnevno i političkog tjednika 7Dnevno pokušavali iznuditi (da ne objave priču o njemu i njegovim kolegama u Velikom orijentu).[7] Radilo se o tome da su mu, kako se sumnja, nudili povlačenje planirane serije tekstova ako njegova klinika i zainteresirani partneri plate oglase u vrijednosti oko 200 tisuća kuna.[7][8]

Veliki orijent je 2021. promijenio svoj naziv u Velika regularna loža Hrvatske. Naredne godine, 2022., potpisana je povelja o suradnji i priznanju s Velikom ložom Francuske.[9] Na dužnosti velikog meštra bio je do 2025. godine.[10]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Jurić, Ivan. 1996. Spomendani iz prošlosti Donjeg Poneretavlja. Poglavarstvo Grada Metkovića. Metković. str. 480. ISBN 953-96865-0-4
  2. svjetlost.hr: prof. dr. sc. Nikica Gabrić; preuzeto: 16. veljače 2021.
  3. lider.media: "Nikica Gabrić: To što sam slobodni zidar niti mi je pomoglo u poslu niti očekujem da će mi ubuduće štetiti"; objavljeno: 29. veljače 2020.; preuzeto: 16. veljače 2021.
  4. predsjednicki-izbori.com: "Nikica Gabrić – malo sa SDP-om, a sad s Primorcem"Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. prosinca 2009. (Wayback Machine); objavljeno: 10. studenog 2009.; preuzeto: 16. veljače 2021.
  5. vecernji.hr: "Nikica Gabrić i Darinko Kosor predstavili kandidacijsku listu br. 12 za EU parlament"; objavljeno: 4. svibnja 2014.; preuzeto: 16. veljače 2021.
  6. Pogled u najmoćniju masonsku ložu: Veliki meštar dr. Nikica Gabrić ima plan za Hrvatsku!. dnevno.hr. 17. veljače 2020. Pristupljeno 14. svibnja 2025.
  7. a b Petrušić, Željko. 14. veljače 2020. Urednici i vlasnica tjednika i portala 7dnevno privedeni pod sumnjom da su iznuđivali Nikicu Gabrića: Navodno su od njega tražili oko 200.000 kuna. jutarnji.hr. Pristupljeno 14. svibnja 2025.
  8. Jakelić, Ivana; Kovačević Barišić, Romana. 14. veljače 2020. M. Dekanić, M. Cigoj i V. Radić osumnjičeni da su iznuđivali Nikicu Gabrića. vecernji.hr. Pristupljeno 14. svibnja 2025.
  9. Kratka povijest Velike Regularne Lože Hrvatske (VRLH). vrlh.hr. Pristupljeno 3. prosinca 2023.
  10. Sprečić, Elvis. 18. svibnja 2025. Nikica Gabrić: Masonerija nije politička sila, mi ne upravljamo državama. Ali pomažemo da one ne izgube razum. vecernji.hr. Pristupljeno 19. svibnja 2025.