Salonitanska biskupija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Salonitanska biskupija (lat. Dioecesis metropolitana Salonitana), antička biskupija i metropolija sa sjedištem u Saloni (današnji Solin).

Povijest[uredi VE | uredi]

Bila je osnovana vjerojatno tijekom 3. stoljeća, a prvi povijesni izvori o biskupima toga grada potječu s početka 4. stoljeća kada je za Dioklecijanova progona 304. godine podnio mučeništvo biskup Dujam (Domnius).[1]

Snažan razvoj te kršćanske zajednice i porast njenog ugleda u pokrajini Dalmaciji i čitavom Zapadnom Iliriku potvrđuju u to doba podignute velike bazilike od kojih je jedna bila biskupska u gradu i četiri grobišne izvan gradskih zidina.[2] Također, početkom 5. stoljeća u Saloni je djelovao biskup Hezihije († 426.), poznat u cijelom tadašnjem kršćanskom svijetu. Od negova vremena solinski su biskupi imali metropolitanski položaj, a u 6. stoljeću dobivali su i nadbiskupsku čast.[3]

Do pada Salone 614. ondje je stolovalo dvadesetak biskupa, a kršćani koji su se sklonili u Dioklecijanovu palaču, obnovili su za cara Heraklija staru salonitansku biskupiju i metropoliju, ali sada sa sjedištem u Splitu.[4]

Popis salonitanskih biskupa[uredi VE | uredi]

  1. sv. Venantius Martyr (250.-257.)
  2. sv. Domnius (Dujam) Antiohijski (284.-304.)
  3. Prim (305.-325.)
  4. Maksim I. (326.-346.)
  5. Leontije (365.-381.)
  6. Galan (381.-391.)
  7. Simferij (391.-405.)
  8. Hezihij (405.-426.)
  9. Pashazij (426.-443.)
  10. Cezarije (443.-460.)
  11. Justin (460.-473.)
  12. Glicerije (474.-480.)
  13. Honorije I. (481.-505.)
  14. Januarije (505.-510.)
  15. Stjepan (510.-527.)
  16. Honorije II. (528.-547.)
  17. Fortinijan (547.-554.)
  18. Petar (554.-562.)
  19. Probin (562.-566.)
  20. Natal (582.-592.)
  21. Maksim II. (596.-610.)
  22. Teodor (610.-614.)

Vidi još[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatska opća enciklopedija, str. 96.
  2. Hrvatska opća enciklopedija, str. 96.
  3. Hrvatska opća enciklopedija, str. 96.
  4. Hrvatska opća enciklopedija, str. 97.

Literatura[uredi VE | uredi]