Oborina

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Oborine)
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Oborine" preusmjerava ovamo. Za naselje, pogledajte Oborine (Bačko-kiškunska županija, Mađarska).
Kiša

Oborina je skupina vodenih čestica u tekućem ili krutom stanju koja iz zraka pada na tlo.

Oborine nastaju kondenzacijom ili desublimiranjem postojeće vlage u zraku. Mogu nastajati izravno na tlu, poput inja, rose, mraza, a mogu nastati i u zraku (u oblaku) iz kojeg na tlo padaju kao tekuća (kiša, rosulja) ili smrznuta voda (tuča, solika, snijeg). Nakon pada na tlo se opet može promijeniti agregatno stanje oborine, tako da pothlađene kapi vode padaju na tlo kao tekuća voda, a prilikom udara u tlo se zamrzavaju čime nastaje led.

Veličina pojedinih kondenziranih djelića mora prijeći određenu vrijednost kako bi mogla u nekom obliku padaline ponovo pasti na zemlju. Padanjem na zemlju zatvara se kruženje vode (vidi. Hidrološki ciklus).

Učestalost i prosječna količina oborina karakteristični su za odgovarajuća zemljopisna područja. Pri tome su oborine čimbenik koji određuje lokalnu klimu. To je posebno značajno za poljoprivredu koja može bez navodnjavanja biti uspješna tek nakon određene grane granice količine oborina koje određuju ekozone.

Količina oborina[uredi VE | uredi]

Većina mjerača količine padalina skuplja oborine na određenim mjestima u mjerne posude. Jedan milimetar znači, da bi na tlo pao sloj vode od jednog milimetra, kad voda ne bi otjecala. Količina se obično navodi kao l/m² (ravne površine). 1mm pri tome odgovara točno 1 litra/kvadratni metar.

Danas se uz pomoć t.zv. oborinskih radara može procijeniti ukupna količina oborina na cijeloj određenoj površini, za razliku od klasične (točkaste) metode mjerenja samo na određenim točkama. To je značajno prije svega za službe koje se bave problemima sprečavanja poplava (pomoću radarskih procjena verificiraju i kalibriraju se "točkasta" mjerenja). Pored količine oborina, važni su prije svega i intenzitet oborina i njihovo trajanje.

Dugotrajno mjerenje količine padalina (klimatologija) omogućuje statističke izračune srednje učestalosti oborinskih događaja (prije svega pljuskova), koji su rezultat međusobnog odnosa intenziteta i trajanja oborina.

Uvjeti nastanka oborina[uredi VE | uredi]

  1. Postojanje atmosferske vlažnosti (vodene pare) kao posljedica isparavanja
  2. Proces kondenzacije uglavnom kao posljedica dinamičkog hlađenja
  3. Prisustvo kondenzacijskih jezgri (čvrstih čestica) :
3.1. Higroskopske čestice (npr. oceanska sol) - proces kondenzacije započinje i prije nego što zrak postane zasićen.
3.2. Nehigroskopske čestice (npr. prašina, čestice dima, pepeo) - proces kondenzacije je uvjetovan određenim stupnjem zasićenosti.

Klasifikacija oborina[uredi VE | uredi]

Uvjeti za konvektivnu oborinu
    • Konvektivne oborine - su uvjetovane naglim zagrijavanjem zraka u kontaktu s tlom (smanjene gustoće), vodena para se uzdiže i dinamički hladi tj. kondenzira se (formiranje oborina)
    • Orografske oborine - su mehanička dizanja vlažnih vodoravnih zračnih struja (isparavanje planinskih lanaca), uslijed hlađenja se formiraju oborine.
    • Ciklonske oborine - su rezultat kretanja zračnih masa iz područja visokog tlaka (Anticiklona) i područje niskog tlaka zraka (Ciklona), uslijed hlađenja se formiraju oborine.

Zakonitosti prostorne raspodjele oborina[uredi VE | uredi]

  1. U brdima količina oborina zavisi o smjeru zračnih strujanja (privjetrina, zavjetrina).
  2. Kopnena područja imaju manje količine oborina od morskih na istoj zemljopisnoj širini (morska klima, kontinentalna klima).
  3. Velika količina oborina u blizini ekvatora i umjerenim širinama smjenjuje se s malom količinom oborina u tropima dalje od ekvatora i polarnim područjima (tropi, suptropi, područje umjerene klime, polarna klima).
  4. U tropima su istočni dijelovi tropskih mora vlažni cijelu godinu. Zapadni dijelovi vlažni su samo ljeti i u jesen.

Vrste oborina[uredi VE | uredi]

Kiša Kapi s promjerom većim od 0,5 mm
Rosulja oborina u tekućem stanju čije su kapljice manje od 0,5 mm u promjeru, lebde u zraku, padaju iz stratusa
Snijeg od temperature oko -12°C vodena para se kondenzira direktno u sitne ledene kristaliće (t.zv. resublimacija), koji se tada vežu u sniježne pahuljice
Solika zrnca leda nepravilnog oblika veličine 2 - 5 mm, sadrže zrak a mogu nastati zbog snažnih vjetrova u hladnoj fronti
Tuča smrznute kapi kiše promjera većeg od 5 mm, nastaju od jednog kristala leda kao jezgre i oko nje više slojeva smrznutih ljuski koje nastaju kad se olujni oblaci sretnu sa snažnim okomitim strujama zraka, pa se višekratno stvara oko njih sloj vode koji se zatim smrzne
Rosa vodena para, koja se noću kondenzira na bilju ili predmetima u sitne kapljice
Inje vodena para, koja se zaledi na biljkama ili predmetima

Instrumenti[uredi VE | uredi]

Oborine se mjere kišomjerima

Standardni kišomjer
Dio pluviografa koji omogućuje zapisivanje količina kiše u [mm] zavisno od vremena. Svaka vertikalna linija predstavlja vremenski odmak od 10min, a svaka slijedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4mm.
  • pluviometar ili ambrometar
    • mjerenje pojedinačnim očitanjima, registriraju dnevnu količinu oborina. To je obični Hellmanov kišomjer.
  • pluviograf ili ambrograf
    • mjere neprekidnim bilježenjem, moguća analiza raspodjele kiša u vremenu. Pluviograf s plovkom je stariji tip uređaja, a pluviograf s posudom koja se prevrće noviji.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]