Opsada Knina 1522.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Opsada Knina (1592.)
sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi
TenenPagano1522.png
Prikaz Knina na karti Matea Pagana iz 1522. godine
Vrijeme rani svibanj - 29. svibnja 1522.
Mjesto Knin, Kraljevina Hrvatska (danas Republika Hrvatska)
Ishod osmanska pobjeda
Sukobljene strane
Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg Osmansko Carstvo Coat of arms of Croatia 1495.svg Kraljevina Hrvatska
Zapovjednici
Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg Gazi Husrev-beg
Mahmud-beg
Murat-beg Tardić
Coat of arms of Croatia 1495.svg Mihovil Vojković
Postrojbe
oko 25.000 vojnika s dosta topništva[1] par stotina vojnika

Opsada Knina bila je opsada Kninske tvrđave godine 1522., nakon razaranja i masovnog iseljavanja grada Knina i Kninske okolice. Predstavlja posljednji udes Knina, koji je tokom srednjeg vijeka u određenim razdobljima bio glavni grad Kraljevine Hrvatske.[2]

Opsada[uredi | uredi kôd]

Mahmud-beg iz Hercegovačkog sandžaka zaobišao je Knin i sa svojom vojskom krenuo prema Lici, s ciljem da odsječe Knin sa sjevera i spriječi dolazak pojačanja. Mahmud-begova vojska utaborila se u blizini rijeke Cetine, a ubrzo se vojska koju je predvodio Gazi Husrev-beg, sandžak-beg Bosanskog sandžaka, vratila iz provale u Kranjsku prema Hrvatskoj. Gazi Husrev-beg osvojio je manje utvrde u blizini Knina i potpuno ga okružio, udruživši svoje snage s Mahmud-begom. Njihova združena vojska imala je oko 25.000 ljudi i veliki broj topova. Započeli su s danonoćnim bombardiranjem kninske tvrđave početkom svibnja. Zapovjednik kninske obrane bio je hrvatski plemić Mihovil Vojković iz Klokoča, koji je na raspolaganju imao mali garnizon branitelja.[3]

Saznavši za opsadu, hrvatski ban Ivan Karlović započeo je okupljati vojsku za pomoć opkoljenom Kninu. Zatražio je pomoć i iz nadvojvodine Austrije. Dok je Karlović pripremao vojsku, Osmanlije su nastavili s opsadom i pokrenuli tri velika napada na Knin. Mihovil Vojković predao je tvrđavu 29. svibnja, nakon pregovora s Gazi Husrev-begom u kojima je dobio dopuštenje da sa svojim trupama i građanima mirno napusti Knin.[3][4]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Vjekoslav Klaić: Knin za turskog vladanja, p. 258
  2. TINIENSIA ARCHAEOLOGICA HISTORICA TOPOGRAPHICA II., Stjepan Gunjača, Starohrvatska prosvjeta, sv.III br.7 eujan 1960., str.84-95, 138-141
  3. a b Klaić 1998, str. 382–383. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor sa oznakom: CITEREFKlaić1998 (pomoć)
  4. Ćiro Truhelka: Gazi Husrefbeg, njegov život i njegovo doba, p.20

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Klaić, Vjekoslav. 1988. Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća. IV. ZagrebCS1 održavanje: ref=harv (link)