Marij El

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Republika Marij El
Респу́блика Мари́й Эл
Марий Эл Республика
 
 
Flag of Mari El.svg Coat of Arms of Mari El.svg
Zastava Marij Ela Grb Marij Ela
RussiaMariEl2005.png
Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Joškar-Ola
Službeni jezici ruski, nizinski marijski
Politički status republika
Savezni okrug Privolški
Gospodarska regija Volga-Vjatka
Predsjednik
Президент
Aleksandr Aleksandrovič Jevstifejev
Александр Александрович Евстифеев
Predsjednik Vlade
Председатель правительства
Dmitrij Jevgenjevič Frolov
Дмитрий Евгениевич Фролов
Glava zakonodavne vlasti
Глава законодательной власти
Jurij Aleksandrovič Minakov
Юрий Александрович Минаков
Površina 73. po veličini
 - ukupno 23.200 km²
 - % vode 4 %, od čega 1 % močvare %
Stanovništvo 66 po veličini
 - ukupno (2010.) 698.345
 - Gustoća 30,1/km²
Himna Himna Marij El
Vremenska zona Map of Russia - Moscow time zone.svg
Moskovsko vrijeme (UTC+3)
Automobilska oznaka 12
Karta Marij Ela.

Marij El ili Mari El, prije Mari[1] (ruski: Респу́блика Мари́й Эл; marijski: Марий Эл Республика) je federalni subjekt Ruske federacije, odnosno jedna od njenih republika. Nalazi se u Privolškom saveznom okrugu.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Marij El se nalazi u istočnom dijelu Istočnoeuropske nizine (viditi točniji naziv) Ruske Federacije, duž rijeke Volge. Močvarna Marijska depresija se nalazi u zapadnom dijelu republike. 57 % ozemlja ove republike je pokriveno šumama.

Rijeke[uredi | uredi kôd]

U Marij Elu ima 476 rijeka. Većinu ih se smatra malim rijekama, jer su uglavnom 10-50 m široke i 0,5-1,4 m duboke.

Obično se zamrznu od polovice studenog do polovice travnja. U veće rijeke spadaju:

Jezera[uredi | uredi kôd]

Ima preko 200 jezera u Marij Elu, a većina njih su površine manje od 1 km četvornog, a dubine od 1 – 3 m.

Brojna jezera se nalaze među močvarama. Močvare zauzimaju velike površine od onih veličine 10 – 70 km², do onih veličine 100 km², a obično se smrznu u prosincu. Prosječna dubina močvara je od 0,5 – 1,5 m (sve do 3 m), ali nemoguće ih je proći u jesen i u proljeće zbog poplava.

Veća jezera su:

Smrznuto jezero Jaljčik.

Gorja[uredi | uredi kôd]

Prirodna bogatstva[uredi | uredi kôd]

U republici praktički nema prirodnih resursa od industrijskog značaja. Od sirovina se mogu naci treset, mineralna voda i vapnenac.

Klima[uredi | uredi kôd]

Klima je blaga kontinentalna klima. Zime su blago hladne i sniježne. Ljeta su topla, često kišna.

  • Prosječna siječanjska temperatura: −13°C
  • Prosječna srpanjska temperatura: +19°C
  • Prosječna godišnja količina padaline: 450 – 500 mm

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Marijci, prije znani i pod imenom Čeremisi, su povolško-finski narod.

Govore dvama srodnim jezicima, nizinski marijski jezik ("Meadow Mari", "марий йылме") i brdski marijski jezik ("мары йӹлмы"). Nizinski marijski je službeni jezik u republici, s ruskim jezikom. Brdski marijski se smatra inačicom.

Marijci nisu imali označeni teritorij prije ruske revolucije 1917.. Danas samo 48,3 % Marijaca žive u Marij Elu. 4,1 % Marijaca živi izvan Ruske Federacije.

Jezero Morsko Oko.
Jezero Olanga.

Struktura po narodnosti:

Ostali narodi i etničke skupine, kojih ima preko 50, čine 3,6 % stanovništva.

  • Broj stanovnika: 727.979 (2002.)
    • gradsko: 459.687 (63,1 %)
    • selsko: 268.292 (36,9 %)
    • muško: 338.485 (46,5 %)
    • žensko: 389.494 (53,5 %)
  • žena na 1000 muškaraca: 1.151
  • Prosječna dob: 36,7 g.
    • gradska: 36,7 g.
    • seoska: 36,7 g.
    • muška: 34,0 g.
    • ženska: 39,0 g.
  • Broj domaćinstava: 263.382 (sa 717.938 ljudi)
    • gradskih: 173.246 (s 455.006 ljudi)
    • seoskih: 90.136 (s 262.932 ljudi)
  • Prosječni očekivani životni vijek: nema podataka

Povijest[uredi | uredi kôd]

Za stara marijska plemena se znalo još od 5. stoljeća. Kasnije su njihova područja bila znana kao podložnik Povolškoj Bugarskoj i Zlatnoj hordi. 1440-ih su pripojena Kazanskom Kanatu, a pripala su Ruskom Carstvu padom Kazanskog Kanata 1552. godine.

Marijska Autonomna Oblast je uspostavljena 4. studenog 1920.
Reorganizirana je u Marijsku ASSR 5. prosinca 1936. godine.

Autonomna republika Marij El u današnjem obliku je stvorena 22. prosinca 1990. godine.

Politika[uredi | uredi kôd]

Na čelu republike je predsjednik. Leonid Igorevič Markelov je izabran u siječnju 2001., te ponovno 2004. godine.
Mandat mu istječe 2008. godine.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Najrazvijenije industrije su strojogradnja, kovinoprerada, drvoprerada, proizvodnja rezane građe, trupaca, prehrambena industrija.

Većina gospodarskih društava se nalazi u glavnom gradu, Joškar-Oli, kao i u gradovima Kozmodemjansku, Volžsku i u Zvenigovu.

Prijevozništvo[uredi | uredi kôd]

U republici je jedna zračna luka, 15 željezničkih postaja, 53 autobusne postaje i riječna luka na rijeci Volgi u Kozmodemjansku (te 4 manje luke).

Kultura[uredi | uredi kôd]

Ima osam muzeja u Marij Elu. Najveći su Nacionalni muzej, Povijesni muzej i Republički muzej finih umjetnosti u Joškar-Oli te Muzej umjetnosti i povijesti u Kozmodemjansku.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Najvažnije ustanove visokog obrazovanja su Marijsko državno tehničko sveučilište, Marijsko državno sveučilište i Marijski državni pedagoški institut. Svi su smješteni u Joškar-Oli.

Vjera[uredi | uredi kôd]

Glavne vjeroispovijedi su pravoslavlje, ruski pravoslavni starovjernici i islam.

Tradicionalna marijska religija marlakršćanstvo s elementima totemizma i šamanizma se dosta ispovijeda.

Turizam[uredi | uredi kôd]

Marij El je omiljeno odredište turista iz Tatarstana. Ondje se, u dolini Ilet nalazi nacionalni park Marii Čodra, s brojnim atrakcijama, kao što su plovljenje brodom, jahanje, gljivarenje itd. Mariji Hodra je omiljeno mjesto kazanjskih tolkinista, gdje si oni odigravaju bitke.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Marij El, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 12. travnja 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Marij El