Podgradina (Livno, BiH)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Podgradina
Podgradina na karti BiH
Podgradina
Podgradina
Podgradina na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegbosanska županija
Općina/Grad Livno
Zemljopisne koordinate 43°43′N 16°58′E / 43.71°N 16.97°E / 43.71; 16.97Koordinate: 43°43′N 16°58′E / 43.71°N 16.97°E / 43.71; 16.97
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 797
Kameni križ kraj crkvice sv. Ilije, Rešetarica.01991.JPG
Kameni križ kraj crkvice sv. Ilije, Rešetarica

Podgradina je naseljeno mjesto u sastavu općine Livno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na Rešetarici su živjeli stari Iliri i Rimljani. Arheološkim istraživanjima 1989. godine potvđeno da je ovdje bilo veliko starorimsko koje se prostiralo od Rešetarice sve do brežuljka Tabije, iznad današnjeg sela Podgradine. Arheološka istraživanja su otkrila temelje starokršćanske bazilike i potvrdila da je ovo bogato arheološko nalazište. Bazilika je bila najopremljenija od svih bazilika onog vremena u zaleđu Narone i Salone. U samoj bazilici nađeni su artefakti. Područje Podgradine Hrvati su naselili u 7. stoljeću. Na području Rešetarice podigli su svoje naselje. 1469. godine osmanski osvajači dolaze ovamo, spaljuju naselje i staru crkvu na mjestu današnje crkve sv. Ilije, ubijaju i progone stanovništvo. Osvajači se nisu zadovoljili spaljivanjem crkve, nego su nastavili s mučenjem i ubijanjem stanoviništva tadašnje Rešetarice i stali tek kada su pobili gotovo cjelokupno stanovništvo i tri fratra koja su se zatekla u crkvi. U narodu se zadržala predaja da su Turci s uništenjem naselja zakopali zvonike crkve u neki bunar. Fra Anto Šakić 1928. pokrenio je akciju izgradnje crkve. Prigodom kopanja temelja za crkvu 1928. godine na povijesnom mjestu zvanom Rešetarica radnici su otkrili još starije temelje za koje se pretpostavlja da su upravo temelji crkve koju su sagradili Hrvati prije mnogo stoljeća, u razdoblju od 7. do 12. stoljeća. Nađeni su starohrvatski grobovi s predmetima kao mačevi, oruđe, nakit s kojima su Hrvati pokapali svoje pokojne, a potječu iz razdoblja od 8. do 9. stoljeća. Pronađene iskopine čuva se u franjevačkom muzeju na Gorici u Livnu. Arheološka istraživanja obavljena su vrlo kasno, tek 1987. i 1989., jer u komunističkoj Jugoslaviji Hrvati se nisu smjeli baviti utvrđivanjem svoje povijesti jer se to smatralo antijugoslavenstvom. Godine 1991. godine arheološka ekipa predvođena Svetozarom Pudarićem iskopane nalaze s lokaliteta ranokršćanske bazilike i starohrvatske nekropole na Kraljičinom nasipu (Rešetarici) u Podgradini odnijela je u Sarajevo gdje su netragom nestali, te tako nisu završila gdje su morala biti, u obližnjem franjevačkom muzeju. Na Rešetarici je danas crkva sv. Ilije. Svake se godine 20. srpnja kraj te crkvice održava se sveta misa u čast svetom Iliji Gromovniku.[1]

Arheološko područje Rešetarica s ostacima ranokršćanske bazilike, dvije nekropole i pokretnim naslijeđem je nacionalni spomenik BiH.[2]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Podgradina
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 782 (98,11%) 731 (99,18%) 365 (98,91%)
Srbi 1 (0,12%) 1 (0,13%) 3 (0,81%)
Muslimani 0 0 0
Jugoslaveni 0 2 (0,27%) 0
ostali i nepoznato 14 (1,75%) 3 (0,40%) 1 (0,27%)
ukupno 797 737 369

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.