Lištani

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Lištani
Lištani na karti BiH
Lištani
Lištani
Lištani na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegbosanska županija
Općina/Grad Livno
Zemljopisne koordinate 43°52′33″N 16°46′34″E / 43.8758°N 16.7760°E / 43.8758; 16.7760Koordinate: 43°52′33″N 16°46′34″E / 43.8758°N 16.7760°E / 43.8758; 16.7760
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 490
Pozivni broj (+387) 34

Lištani naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]. Smješteno je na padinama Dinare, na jugozapadnom dijelu Livanjskog polja, 24 km udaljenosti od Livna, na putu za Bosansko Grahovo.

Povijest i kultura[uredi VE | uredi]

Staro je rimsko, a kasnije slavensko naselje Pelva. Naselje je idealno postavljeno za nadgledanje cjelokupnog livanjskog polja od Livna do Crnog Luga. U naselju je postojala ranokršćanska bazilika kao i više ranokršćanskih groblja. Tijekom arheoloških istraživanja 2003. godine otkiven je natpis popa Tjehodraga, jedan od najstarijih natpisa na hrvatskoj ćirilici.

Sustavna arheološka istraživanja na lokalitetu Podvornice u Lištanima kod Livna, rezultirala su otkrićem

  • rimske nekropole,
  • ranokršćanskoga kompleksa sastavljenoga od dviju bazilika,
  • krsnoga zdenca i nekropole te
  • starohrvatskoga i kasnosrednjovjekovnoga groblja. Tijekom dosadašnjih šest istraživačkih kampanja istraženo je 195 grobova. Među nalazima s ovoga lokaliteta izdvaja se na dva dijela razlomljena vapnenačka ploča s natpisom pisanim crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije i hrvatskom ćirilicom na kojem se spominje pop Tjehodrag i njegovih pet umorenih sinova. Ploča se nalazi u lapidarnoj zbirci Franjevačkog muzeja i galerije na Gorici-Livno.

Na udaljenosti 500 metara je kasnosrednjovjekovna nekropola sa stećcima. Lokalitetom dominira željeznodobna gradina, koja je u suton antike preuređena u utvrdu (castrum). U stručnoj je literaturi lokalitet Podvornice bio poznat pod imenom “Crkva Sv. Ruže”. U Lištane se locira Pelva, putna postaja (mansio) s rimske ceste Salona – Servitium koja je spajala Dalmaciju s Panonijom. [2]

Arheološko područje Lištani – Podvornice, proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [3] Istraživano je u nekoliko navrata, a svi rezultati nisu još objavljeni.

Još jedno povijesno područje – prapovijesni tumul i nekropola sa stećcima, Veliki i Mali Han, proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [4]

U stručnoj je literaturi lokalitet Podvornice bio poznat pod imenom “Crkva Sv. Ruže”. U Lištane se locira Pelva, putna postaja (mansio) s rimske ceste Salona – Servitium koja je spajala Dalmaciju s Panonijom.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1991.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]:

ukupno: 490

  • Hrvati - 489 (99,80%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1 (0,20%)

2013.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 546

  • Hrvati - 542 (99,27%)
  • Muslimani - 2 (0,37%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2 (0,37%)

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 24. listopada 2019.
  2. Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
  3. Arheološko područje Podvornice. kons.gov.ba pristupljeno 13. srpnja 2016
  4. Povijesno područje Veliki i Mali Han. kons.gov.ba pristupljeno 13. srpnja 2016
  5. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  6. Slobodan Praljak. [https://www.slobodanpraljak.com › ...PDF Ratno zdravstvo HVO - Slobodan Praljak Ratno zdravstvo HVO - Slobodan Praljak] (Hrvatski i engleski). CIP – zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 659536 ISBN – 978 – 953 – 7597 – 00 – 9 pristupljeno CIP – zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 659536 ISBN – 978 – 953 – 7597 – 00 – 9