Goražde

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Goražde. Za naselje u općini Berane, Crna Gora, pogledajte Goražde (Berane, Crna Gora).
Goražde
Gorazde Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Bosansko-podrinjska Goražde
Sjedište Goražde
Načelnik Muhamed Ramović
Površina 252 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

36.496 (1999.)
144.8/km²
Goražde
Goražde na karti BiH
Goražde
Goražde
Goražde na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Bosansko-podrinjska županija Goražde
Općina/Grad Goražde
Zemljopisne koordinate 43°40′02″N 18°58′36″E / 43.6673112°N 18.9765501°E / 43.6673112; 18.9765501Koordinate: 43°40′02″N 18°58′36″E / 43.6673112°N 18.9765501°E / 43.6673112; 18.9765501
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 16.273 (1991.)
Pošta 73300 Goražde
Pozivni broj (+387) 38

Goražde je grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjske županije Goražde, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Glavna naselja općine su Goražde, Bačci i Vitkovići.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

U gornjem toku rijeke Drine, otprilike u središtu njenog gornjeg toka, nalazi se grad Goražde. Grad ima povoljan geografski i strateški položaj. Smješten je na istočnim obroncima planine Jahorine, na nadmorskoj visini od 345 m, 43° 40' sjeverne geografske širine, te 18° 58' istočne geografske dužine. Pjesnik bi uočio da se grad nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima.

Goražde noću

Grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe ljepotica Drina, koja nizvodno od grada, otprilike oko jedan kilometar gubi svoje pravo ime i prelazi u umjetno jezero. Dolina Drine bila je glavna raskrsnica, odnosno prometna arterija na području istočne Bosne. Važan je to put za Primorje, Srbiju, Crnu Goru, dobra veza sa Sarajevom i drugim krajevima. Za sve ove puteve znali su stari Rimljani, srednjovjekovni Dubrovčani i mnogi drugi. Poseban značaj Goraždu u prometnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustiprača - Foča izgrađena 1939. godine. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde - Tjentište - Čemerno - Gacko - Dubrovnik.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Goražde

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Goražde imala je 37.573 stanovnika , raspoređenih u 187 naselja.

Stanovništvo općine Goražde
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 26.296 (69,98%) 25.142 (68,09%) 24.544 (70,76%)
Srbi 9.843 (26,19%) 9.107 (24,66%) 9.293 (26,79%)
Hrvati 80 (0,21%) 99 (0,26%) 179 (0,51%)
Jugoslaveni 789 (2,09%) 1.851 (5,01%) 168 (0,48%)
ostali i nepoznato 565 (1,50%) 725 (1,96%) 501 (1,44%)
ukupno 37.573 36.924 34.685

Goražde (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Goražde
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 9.568 (58,79%) 6.746 (51,80%) 5.266 (55,53%)
Srbi 5.584 (34,31%) 4.376 (33,60%) 3.675 (38,75%)
Hrvati 62 (0,38%) 75 (0,57%) 133 (1,40%)
Jugoslaveni 663 (4,07%) 1.495 (11,48%) 100 (1,05%)
ostali i nepoznato 396 (2,43%) 330 (2,53%) 308 (3,24%)
ukupno 16.273 13.022 9.482

Turski popis stanovništva 1468./1469.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo Goražda 1468./1469.
godina broj sela broj kuća odrasli djeca broj stanovnika
1468./1469. / 144 / / 835

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Ahmovići, Baćci, Bahovo, Bakije, Bare, Batkovići, Bezmilje, Biljin, Bogušići, Borovići, Boškovići, Brajlovići, Bratiš, Brekovi, Brezje, Brijeg, Budići, Butkovići, Butkovići Ilovača, Crvica, Čitluk, Čovčići, Čurovi, Ćatovići, Ćehajići, Deševa, Donja Brda, Donja Bukvica, Donji Bogovići, Dučići, Džindići, Faočići, Gaj, Glamoč, Gočela, Goražde, Gornja Brda, Gornja Bukvica, Gornji Bogovići, Grabovik, Gunjačići, Gunjevići, Gusići, Guskovići, Hadžići, Hrančići, Ilino, Ilovača, Jagodići, Jarovići, Kalac, Kamen, Kazagići, Knjevići, Kodžaga Polje, Kola, Kolijevke, Kolovarice, Konjbaba, Konjevići, Kosače, Kovači, Kraboriš, Kreča, Kučine, Kušeši, Kutješi, Laleta, Lukarice, Markovići, Mirvići, Mirvići na Podhranjenu, Morinac, Mravi, Mravinjac, Mrkovi, Nekopi, Orahovice, Oručevac, Osanica, Osječani, Ostružno, Ozrenovići, Paraun, Perjani, Pijestina, Pijevac, Plesi, Podhranjen, Poratak, Potrkuša, Prisoje, Radići, Radovovići, Raškovići, Ratkovići, Rešetnica, Rosijevići, Sedlari, Sijedac, Skravnik, Slatina, Sofići, Spahovići, Šabanci, Šašići, Šehovići, Šemihova, Šućurići, Tupačići, Ušanovići, Utješinovići, Vitkovići, Vlajčići, Vraneši, Vranići, Vranpotok, Vrbica, Vremci, Vučetići, Zabus, Završje, Zorovići, Zupčići, Žigovi i Žilići, te dijelovi naseljenih mjesta: Blagojevići, Donje Selo, Hubjeri, Podkozara Donja, Radijevići, Sopotnica, Uhotići i Žuželo.

Od dijela prijeratne općine Goražde, koji je ušao u sastav Republike Srpske, formirana je općina Novo Goražde.

Uprava[uredi VE | uredi]

Općina Goražde je podjeljena na 20 mjesnih zajednica: Goražde I, Goražde II, Goražde III, Goražde IV, Vitkovići, Osječani, Berič, Osanica, Ilovača, Mravinjac, Vranići, Posestra, Faočići, Rešetnica, Kraboriš, Orahovice, Bogušići, Hubjeri, Sadba i Zupčići

Povijest[uredi VE | uredi]

Povoljna klima, plodno tlo, bogatstvo šuma kao i druga prirodna bogatstva pružala su ovom kraju dobru mogućnost da se u davnoj prošlosti na mjestu današnjeg grada nasele ljudi. Ovdje postoje tragovi života iz prapovijesti, a arheološka iskopavanja potvrđuju da su naselja Popov Do, Zupčići, Podhranjen i još neka druga mjesta bili naseljeni već u mlađem kamenom dobu. Naselja iz okoline Goražda: Sopotnica, Zidine (Kopači), potiču iz rimskog perioda. Kako je sam grad nastao ili kako je dobio naziv, nema sigurnih podataka, ali se zna da se ime grada prvi put spominje 1397. godine. Iz te srednjovjekovne prošlosti ima dosta spomenika koji govore o životu na ovom prostoru. Uglavnom su to pisani nadgrobni spomenici - stećci.Zna se da su na području današnjeg Goražda u doba Kraljevine Hrvatske bila mala naselja Goražda.

Je li je grad dobio ime od korijena riječi gorjeti, ili po tome što mu je okolina bogata šumama - gorama, sigurno se ne zna. Smatra se da je točna tvrdnja filologa Gorana Vukovića da ime Goražde vodi korijen od slavenske riječi Gorazd.

Period turske vladavine[uredi VE | uredi]

Kada su Osmanlije u 16. stoljeću počeli s osvajanjem balkanskih zemalja na udaru je bila srednjovjekovna Bosna. Goražde je 1465. godine palo u turske ruke. Taj period obilježen je i ekonomskim razvojem. Iako je grad 413 godina bio pod turskom vlašću i imao većinom muslimansko stanovništvo, nije dobio tursko-orijentalno obilježje.

Period austro-ugarske vladavine[uredi VE | uredi]

Poslije Turske Bosnom je 1878. godine zavladala Austro-Ugarska monarhija. Te iste godine Austro-ugarska vojska ulazi u Goražde. U samom gradu gradi važnu vojarnu 1886. godine. Danas je to obnovljena osmogodišnja škola koja nosi naziv "Husein-ef. Đozo" (ranije O. Š. "Nikola Tesla"). Od 1886. je u Goraždu postojala crkva Presvetog Srca Isusova, [1] od 1899. i župa. Sjedište župe premješteno je 1921. u Višegrad. Župna kuća nalazila se u središtu Goražda. Imala je prizemlje i kat, potkrovlje i cijelu bašču do Drine. Prostrano katoličko groblje nalazi se na izlazu iz Goražda, prema Kopačima.

Prvi svjetski rat[uredi VE | uredi]

Prvi svjetski rat BiH, pa i Goražde dočekali su pod austro-ugarskom okupacijom. U tom ratu stanovništvo Goražda, uglavnom muslimansko, masovno je stradalo od srpske i crnogorske vojske. Bio je to osmi genocid nad muslimanima.

Međuratno razdoblje[uredi VE | uredi]

Na ovom je prostoru 1940. godine živjelo oko 3 tisuće Hrvata katolika, što je nemali broj u odnosu ukupni broj stanovnika ovog dijela BiH u prvoj polovini 20. stoljeća. [2]

Drugi svjetski rat[uredi VE | uredi]

Tijekom Drugog svjetskog rata Goražde preživljava teške dane. Sam grad više puta prelazi iz jednih u druge neprijateljske ruke. Komadanje Jugoslavije i njena podjela negativno su se odrazile i na samo Goražde. U travnju 1941. godine u grad ulaze njemačke i talijanske jedinice, vlast formiraju i jedni i drugi, a osim toga formirana je i vlast Nezavisne države Hrvatske (NDH). Kako je tada stanovništvo grada u nacionalnom pogledu bilo mješovito, opet se našla prilika za međusobno sukobljavanje. U tom sukobu najviše strada muslimansko stanovništvo. Za vrijeme tog, devetog po redu genocida nad Bošnjacima, četnici su klali Muslimane na goraždanskom mostu i bacali ih u Drinu. U spomen na taj dan obilježava se Dan sjećanja 26. siječnja.

Stradale su i katoličke časne sestre, Družbe kćeri Božje ljubavi, poznate pod imenom Drinske mučenice. U drugom je svjetskom ratu goraždanska župa gotovo uništena. Župnik don Ivan Miletić uhićen je u Višegradu i potom ubijen.

U Titovoj Jugoslaviji[uredi VE | uredi]

Sva preostala imovina župe u Goraždu nacionalizirana je nakon drugog svjetskog rata. Crkva je pretvorena u konjušnicu, pa u skladište i potom je porušena.[2] Popuštanjem konzervativnih komunističkih snaga stvaraju se uvjeti za obnovu vjerskog života. Dotad su katolici bili bez prostora za obavljanje bogoslužja. Goraždanska je župa obnovljena je na Markovo 1989. godine. Za župske je potrebe kupljena jedna kuća u kojoj je župski stan i u sklopu nje kapelica sv. Dominika. Ondašnji je vrhbosanski nadbiskup i metropolit dr. Marko Jozinović blagoslovio kapelicu u sklopu nove župne kuće te svečano proglasio otvorenom obnovljenu župu Goražde, koja je od tad pod zaštitom sv. Dominika.[2] Upraviteljem župe bio je i vlč. Boris Salapić, poslije vicekancelar u Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom, prefekta sjemeništaraca te vicerektor u Nadbiskupskom sjemeništu "Petar Barbarić" u Tranviku[3] i član predsjedništva Biskupske konferencije BiH.[4]

Rat u Bosni i Hercegovini[uredi VE | uredi]

Završetkom Drugog svjetskog rata ovdje se živjelo u nadi da se više nikada neće ponoviti strahote rata. Prije svega Muslimani su imali ogromno povjerenje u svoje susjede, no, dogodilo se ono najgore. U ratu Goražde i stanovništvo grada našlo se u posebno teškom položaju. Goloruko stanovništvo pruža otpor, kako ne bi doživjelo sudbinu Čajniča, Rogatice, Foče ili Višegrada. Grad je bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine brašna za porodicu bio je "Put spasa" do Grepka. A onda je i taj put bio presječen.

Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je operacija Krug u kolovozu 1992. godine. Operacije su izvele Prva i Tridesetprva drinska udarna brigada. Borbe su trajale četrdeset dana i završile su trijumfalnim ulaskom u grad oslobodilačkih jedinica preko jakih srpskih uporišta Desana i Površnice. Akcija je izvedena na dva ratišta, napadom na kote Hranjen i Oštro na jednoj strani i Petibor, Trovrh i Tvičjak na drugoj strani. Izvođenjem operacije "Krug" neprijatelju je nanesen težak poraz. Oslobođeno je 150 km2 prostora, došlo se do oružja i municije. Ova je operacija omogućila gradu da bar donekle normalno živi.

Nakon oslobađanja 150 km2 na lijevoj obali Drine, dana 14. rujna 1992. godine počela je akcija za oslobođenje teritorija na desnoj obali Drine. Akcija je uspješno završena 18. rujna 1992. godine, a izvele su je jedinice Četrdesettreće i Tridesetprve drinske brigade. Razbijena su srpska uporišta na Kolijevkama, Visevicama i Biljinu, te oslobođena naselja Bare, Krsnica, Zupčići, Potkozara i još neka sela.

Velikosrbi su granatirali župnu kuću i kapelicu tijekom osvajanja po BiH od 1992. godine. Uz to poslije su i muslimanske snage opljačkale i demolirale i kuću i kapelicu. Protjerani su preostali malobrojni Hrvati katolici s područja župe, tako da je čak i poslije rata, nakon "povratka" u župi ima tek pedesetak.[2]

Poslije rata[uredi VE | uredi]

Nada za oživljavanjem zajednice nije umrla nakon rata. Poslije rata prvi je župnik bio vlč. Ivan Mršo, "apostol istočne Bosne". Okupio je raspršenu zajednicu katoličkih vjernika u istočnoj Bosni: Foči, Goraždu, Palama, Rogatici, Rudom i Višegradu. Obnovio je razorenu župnu kuću i kapelu sv. Dominika. Premda su ostali u vrlo malom broju, goraždanski Hrvati ostali su čvrsto uvezani. Iz povezanosti se realizirala ideje o osnutku Udruge Hrvata Sveti Dominik Goražde. [2]

Za oporavak Goražda pomogli su Amerikanci Steve Reitz i supruga Kim, zbog kojih su Goražde došli na glas kao gradić z kojeg ljudi ne odlaze, već dolaze živjeti.[5] U Goražde su prvi put došli 1997. godine. 2001. za stalno su se nastanili u Goraždu. U početku je ovaj pastor crkve iz Stewarta u Floridi dijelio hranu i odjeću te djelovao na obnovi kuća. Nakon što je pokrenuo svoj Hope Center, pokrenute su radionice i druge aktivnosti. [6] Danas su zbog svog rada među najpopularnijim Goraždanima. Organizirali su brojne humanitarne akcije, obrazovne programe (škole engleskog, informatike za djecu, edukacija Goraždana za proizvodnju hrane i dr.), a od općine su u naselju Rasadnik na periferiji Goražda dobili 43 dunuma zemljišta na kojem će podići plantažu malina. Najavili su da će sav zarađeni novac od prodaje reinvestirati u nove projekte u Goraždu. Humanitarna organizacija Reitzovih UFM International Goraždanima je mnogo puta pomogla, osobito onima slabog imovnog stanja. [7] Zbog raščišćavanja velikih snježnih nanosa s gradskih ulica 2012., pohvalio ih je načelnik općine Muhamed Ramović. [6] Dao im je javnu zahvalu i dobili su posebno priznanje Skupštine općine. Radikalne islamističke skupine, njihovi portali i njihove društvene mreže tvrde da Reitzovi preko humanitarnih aktivnosti žele muslimansku djecu prevesti na kršćanstvo. Goraždani su takve tvrdnje odbacili, poručivši preko društvenih mreža da je američki bračni par Reitz "ugledan i uvažen u gradu na Drini i da su im njegovi stanovnici beskrajno zahvalni za sve što rade".[7] Prosinca 2014. okončana je sadnja prvih pet tisuća sadnica maline na Rasadniku. Reitz je planirao da proljeća 2015. bude još toliko posađeno. Namjerava da ovo bude desetogodišnji projekt koji će na danom zemljištu osigurati mještanima zapošljavanje i ukazati na neiskorišteni potencijal ovog grada.[6]

Prije rata ovo je bio jedan od najrazvijenijih mjesta bivše države. Za rata je sve opustošeno. Zbog pametne gospodarske politike općine, u ovaj su kraj dovedeni veliki poslovi i investicije, neiskorištene prostore dali su onima koji žele ulagati, ulagačima su omogućili olakšice i stvorili poduzetnički ambijent. Ulagači su dobili zemljište za jednu marku, uz uvjet da ondje zaposle ljude. Tako je nezaposlenost u Goraždu danas samo pet posto. Danas je najpoželjnije mjesto za život i u nj se doseljavaju ljudi iz cijele BIH koji ovdje započinju novi život.[8]

Danas je upravitelj župe Goražde Željko Čuturić, glavni vojni kapelan Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Pastoralni suradnik je don Marcel Babić, stručni savjetnik u Uredu katoličkog dušobrižništva Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine.[9]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • Pobjeda Rudet
  • Pobjeda Technology
  • Ginex
  • Bekto Precisa
  • GP Drina
  • HI AZOT
  • Prevent Safety
  • Prevent Goražde
  • Bingo

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Grad Goražde, Facebook Fotografije, Stara župna crkva Presvetog Srca Isusova u Goraždu iz 1886., srušena 1957.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Hrvatska riječ, Subotica g: Zaboravljeni. Hrvati u istočnoj Bosni, 19. rujna 2008. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)
  3. Nadbiskupsko sjemenište 'Petar Barbarić' - Travnik Odgojitelji (pristupljeno 7. lipnja 2016.)
  4. Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine Predsjednik i članovi (pristupljeno 7. lipnja 2016.)
  5. Dnevnik.hr Dorijan Elezović: VIDEO Gradić u BiH iz kojeg ljudi ne odlaze, već dolaze živjeti!, 25. ožujka 2014. (pristupljeno 30. travnja 2016.)
  6. 6,0 6,1 6,2 Dnevni avaz Al.B.: Stiv ima podršku sugrađana i neće ići iz Goražda, 17. prosinca 2014. (pristupljeno 30. travnja 2016.)
  7. 7,0 7,1 Dnevni list.ba M. Osmović: Žele protjerati Amerikance iz Goražda?, članak bez datuma (pristupljeno 30. travnja 2016.)
  8. Net.hr Ivana Barać: Općina koja slovi kao najpoželjnije mjesto za život, a sada je jasno i zašto, 26. ožujka 2014. (pristupljeno 30. travnja 2016.)
  9. KTA BK BIH (kta/m.b.): Župa sv. Dominika u Goraždu proslavila dan svog nebeskog zaštitnika, 10. kolovoza 2009. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)
  10. Moj Žumberak Josip Šintić Zlatko: In memoriam Vlatko Nemec Švabo/Goražde, 29. 01. 1938. – Zagreb, 21. 05. 2014. , 28. svibnja 2014. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)
  11. http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=album&albumID=130
  12. Grad Goražde, Facebook Fotografije, Stara župna crkva Presvetog Srca Isusova u Goraždu iz 1886., srušena 1957.
  13. KTA BK BiH kta/kum: Trostruko duhovno-kulturno slavlje u Foči, 21. svibnja 2014. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]