DVB-T

DVB-T

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

DVB-T je kratica za Digital Video Broadcasting - Terrestrial, europski DVB standard za digitalnu zemaljsku televiziju (DTT). Za prijenos komprimiranog signala slike i zvuka koristi se MPEG uz COFDM modulaciju. U svijetu postoje i drugi standardi digitalne televizije, kao što su ISDB-T, prihvaćen u Japanu i Brazilu, ATSC u Sjevernoj Americi, i DMB-T/H u Kini.

Standardi za digitalnu zemaljsku televiziju u svijetu

Tehnički opis DVB-T odašiljača

Brzina prijenosa - bitrate (Mbit/s) DVB-T sistema na 8 MHz kanalima (UHF)
Modulacija	FEC stopa	Zaštitni interval
		1/4	1/8	1/16	1/32
QPSK	1/2	4.976	5.529	5.855	6.032
	2/3	6.635	7.373	7.806	8.043
	3/4	7.465	8.294	8.782	9.048
	5/6	8.294	9.216	9.758	10.053
	7/8	8.709	9.676	10.246	10.556
16-QAM	1/2	9.953	11.059	11.709	12.064
	2/3	13.271	14.745	15.612	16.086
	3/4	14.929	16.588	17.564	18.096
	5/6	16.588	18.431	19.516	20.107
	7/8	17.418	19.353	20.491	21.112
64-QAM	1/2	14.929	16.588	17.564	18.096
	2/3	19.906	22.118	23.419	24.128
	3/4	22.394	24.882	26.346	27.144
	5/6	24.882	27.647	29.273	30.160
	7/8	26.126	29.029	30.737	31.668

• U Hrvatskoj, na Mux A i Mux B multipleksima koristi se 64-QAM modulacija, FEC 3/4 i zaštitni interval 1/4

DVB-T u Hrvatskoj

Prvo eksperimentalno emitiranje u digitalnoj tehnologiji započelo je 13. lipnja 2002. g. s odašiljača Sljeme. Nedugo nakon toga pušten je u rad i digitalni odašiljač na HRT domu. Krajem 2004. počelo se emitirati i s odašiljača Učka za područje Istre i Kvarnera. DVB-T odašiljači na Labinštici, Josipovcu i Srđu pušteni su u pogon u prosincu 2005., a u siječnu 2006. počelo je emitiranje s lokacije Ugljan. Krajem 2006. postavljen je odašiljač i na Vidovoj Gori i time su najgušće naseljena područja Hrvatske bila pokrivena s ukupno 9 odašiljača.

Na regionalnoj konferenciji o budućnosti digitalne televizije u Europi, održanoj u lipnju 2006. u Ženevi GE06, hrvatski su stručnjaci i pregovarači ostvarili 100% uspjeh u svojim zahtjevima. Naime, talijanska je strana bila protiv hrvatskih zahtjeva smatrajući da je njima potreban veći broj frekvencija. Takva je trenutna situacija u analogiji, zbog koje je u Hrvatskoj nemoguće dijeliti nove nacionalne koncesije zbog toga što je većina frekvencija uz more ometena signalima iz Italije. Tako je Hrvatska dobila pravo na 8 digitalnih multipleks kanala. 7 kanala s nacionalnom pokrivenošću emitirat će se u UHF frekvencijskom području, a 1 u VHF-III frekvencijskom području. To znači da bi sadašnji broj od četiri kanala na nacionalnoj razini u budućnosti mogao porasti na čak 40-tak.

Završnom odlukom Ženevske konferencije Hrvatska je podijeljena u devet digitalnih regija:

Regija	Područje
D1	dio Osječko - baranjske, Vukovarsko - srijemska i dio Brodsko - posavske županije
D2	dio Bjelovarsko - bilogorske, Virovitičko - podravska, Požeško - slavonska, dio Brodsko - posavske, dio Osječko - baranjske i dio Sisačko - moslavačke županije
D3	Međimurska, Varaždinska, Koprivničko - križevačka i dio Bjelovarsko - bilogorske županije
D4	Grad Zagreb, Zagrebačka, dio Sisačko - moslavačke, Krapinsko - zagorska i dio Karlovačke županije
D5	Istarska, dio Primorsko - goranske i dio Ličko - senjske županije
D6	dio Karlovačke, dio Ličko - senjske i dio Primorsko - goranske županije
D7	Zadarska, Šibensko - kninska i dio Ličko - senjske županije
D8	Splitsko - dalmatinska i dio Dubrovačko - neretvanske županije
D9	dio Dubrovačko - neretvanske županije

Karta digitalnih regija se može vidjeti na stranicama OiV-a Digitalne regije u Hrvatskoj

U listopadu 2007. započeo je pilot projekt Digitalna Istra ISTRAdigital kojim se omogućilo gledateljima u Istri kvalitetan prijem DVB-T signala s odašiljača Učka i desetak repetitora na području Istarske županije. U isto vrijeme TV pretplatnicima u Istri dana je mogućnost da za kupovinu DVB-T prijemika iskoriste državnu subvenciju u iznosu od 200,00 kn.

Alternativni davatelj DVB-T usluge Croatel je tijekom 2007. i 2008. godine postavio odašiljače u Zagrebu, Splitu i Rijeci i osim programa na nacionalnoj razini na njemu su se emitirali HRT plus i Discovery HD Europe u MPEG-4 standardu. U proljeće 2008. Croatel je prestao s eksperimentalnim emitiranjem.

Vlada RH je 31. srpnja 2008. donijela nacionalni projekt prelaska na digitalno emitiranje programa tzv. Switchover strategiju Digitalna Hrvatska u sklopu kojeg će se ugasiti svi analogni televizijski odašiljači do 31.12.2010.

U Hrvatskoj se u digitalnom obliku na nacionalnoj razini trenutno emitiraju dva multipleksa: multipleks A (MUX A) s programima HRT 1, HRT 2, RTL Televizija i Nova TV, i multipleks B (MUX B) u kojima se nalaze programi Nova TV, RTL Televizija, Kapital Network, HRT 1 i HRT 2. Regionalni TV programi u digitalnom obliku će se emitirati unutar posebnog multipleksa D (MUX D). Njegovo uvođenje po digitalnim regijama ulazi u završnu fazu.

Slijedom Vladine strategije prelaska na digitalno emitiranje TV signala Hrvatska agencija za telekomunikacije je 28. siječnja 2009. otvorila natječaj za operatera koji će emitirati prva dva multipleksa za područje Hrvatske. Na natječaj su se prijavili T-Com i Odašiljači i veze, te je 24. travnja 2009. Agencija je odlučila Odašiljačima i vezama izdati dozvole za desetogodišnje emitiranje signala prva dva multipleksa (MUX A i B). U kolovozu 2010. bit će poznat operater i trećeg nacionalno/regionalnog multipleksa D (MUX D)

Odašiljači i veze su 26. siječnja pokrenuli emitiranje elektronskog programskog vodiča zasad samo u multipleksu A. EPG se emitira u regiji D4 te u regijama u kojima je ugašeno analogno emitiranje programa nacionalnih televizija.

U siječnju 2010. Vijeće za elektroničke medije raspisalo je natječaj za eksperimentalno emitiranje tri specijalizirana programa unutar B multipleksa. Na natječaj su se javili Croatian Music Channel, Kapital Network, Net - Nezavisna Televizija, Nova TV i RTL Televizija, a vijeće je odlučilo izdati zasad samo privremenu dozvolu za emitiranje programu Kapital Network. 6. ožujka počelo je emitiranje Kapital Networka u mulitpleksu B na području cijele Hrvatske.

Gašenje analognog emitiranja - Switch-off

Odlukom Vlade Republike Hrvatske, a sukladno Strategiji prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa doneseni su rokovi gašenja mreže analognih odašiljača i repetitora koji emitiraju nacionalne TV programe.

Nakon ovih datuma TV program moći će se primati samo preko DVB-T prijemnika.

Regija	Datum gašenja
D05	26. siječnja 2010.
D03	03. ožujka 2010.
D07	30. ožujka 2010.
D09	27. travnja 2010.
D01	25. svibnja 2010.
D02	29. lipnja 2010.
D06	20. srpnja 2010.
D08	07. rujna 2010.
D04	05. listopada 2010.

Zbog konfiguracije terena i neizgrađenosti mreže digitalnih odašiljača i repetitora na pojedinim lokacijama ostali su uključeni analogni odašiljači s programima HTV1 i HTV2. Očekuje se da će do ljeta 2010. ti "analogni otoci" biti ugašeni jer će se dodatnim digitalnim repetitorima pokriti i ta područja.

Frekvencije SDTV digitalnih odašiljača

Parametri signala:

Modulacija: 64QAM

Omjer koda: 3/4

Zaštitni interval: 1/4

Glavni DVB-T odašiljački objekti u Republici Hrvatskoj.

• ZELENO - digitalna regija sa završenim procesom za digitalno emitiranje.
• CRVENO - digitalna regija u kojoj se uskoro završava digitalizacija.
• ŽUTO - digitalna regija u pripremi za prelazak na digitalno emitiranje.

Digitalna regija	Objekt	Nacionalni				Nacionalno/regionalni
		MUX A		MUX B		MUX D
		Kanal	Frekvencija odašiljanja [MHz]	Kanal	Frekvencija odašiljanja [MHz]	Kanal	Frekvencija odašiljanja [MHz]
D1	Belje	38	610	44	658
	Borinci					21	474
D2	Moslavačka gora**	23	490	39	618
	Papuk
	Psunj
D3	Ivanšćica*	44	658	48	690	36	594
	Kalnik
D4	Sljeme	42	642	48	690
D5	Učka	28	530	53	730	29	538
D6	Lička Plješivica	30	546	54	738
	Mirkovica
D7	Ćelevac	51	714	59	778
	Ugljan					31	554
D8	Biokovo	33	570	53	730
	Labinštica
D9	Srđ	51	714	59	778	28	530

• * odašiljač emitira u vertikalnoj polarizaciji
• ** odašiljač prirodom svog položaja spada u regiju D2 ali i dalje emitira analogni signal jer se većim dijelom koristi sa pokrivanje regije D4.

HD televizija

HDTV je televizija visoke rezolucije i kvalitete zvuka. Takav način emitiranja još uvijek nije u potpunosti zaživio, no mnoge televizijske kuće diljem svijeta već emitiraju takve programe, uglavnom satelitskim putem. Za ovakvu kvalitetu programa potrebno je prenijeti daleko više podataka nego za "običnu" televiziju, pa se stoga obavezno koristi MPEG-4 kodiranje slike. HD emitiranjem se isto tako prenosi i AC3 zvuk, odnosno Dolby Surround programi s višekanalnim zvukom.
Početkom 2007. godine Hrvatska Radio Televizija pokrenula je HDTV program HRT HD. Novi program je u eksperimentalnoj fazi i u početku se emitirao samo s jednog odašiljača, onoga postavljenom na HRT domu. Tijekom 2008. godine mreža odašiljača se malo proširila te je HRT HD postao dostupan i u drugim većim gradovima. Sredinom 2008. je na tom programu po prvi put prikazan sportski sadržaj u HD kvaliteti s dva najveća sportska događaja te godine, Europskog nogometnog prvenstva u Austriji i Švicarskoj, te Olimpijskih igara u Pekingu.

Frekvencije HDTV digitalnih odašiljača

Paramteri signala:

Modulacija: 64QAM

Omjer koda: 2/3

Zaštitni interval: 1/8

Regija	Objekt	Kanal	Frekvencija odašiljanja [MHz]
D01	Osijek, Josipovac	33	570
D04	Zagreb, HRT dom	56	754
D04	Zagreb, Sesvete	56	754
D04	Zagreb, Sveta Nedjelja	56	754
D05	Rijeka, Pulac	36	594
D05	Rijeka, Veprinac	36	594
D08	Split, Marjan	46	674

Prednosti DVB-T-a

Prema preporuci Europske komisije sve članice EU-a moraju najkasnije do 2012 g. u potpunosti isključiti analogiju (dosadašnji način emitiranja) i prijeći na digitalno emitiranje. U nekim je zemljama taj postupak već pri kraju (Velika Britanija, Francuska, Italija...) dok su neke čak iza Hrvatske koja svoje analogne sustave planira ugasiti do kraja 2010. godine.

Digitalna zemaljska televizija kvalitetom slike i zvuka nimalo ne zaostaje za digitalnom satelitskom televizijom jer je tehnologija prijenosta vrlo slična. DVB-T omogućava da se na jednoj frekvenciji gdje ste do sada mogli pratiti jedan kanal emitira 6-8 kanala u visokoj kvaliteti. Dakle ako sada uzmemo u obzir da u Zagrebu emitira 6 kanala na 6 i više različitih frekvencija, DVB-T će omogućiti 6 različitih multipleksova sa 30 i više programa. Ovo dakako otvara vrata novim programima uključujući i pay tv programe. Uz televizijske programe moguće je pratiti i radio kanale.

Novosti u digitalnoj televiziji su tzv. superteletekst koji je brži i interaktivniji od običnog teleteksta, EPG (Electronic Program Guide) programski vodič na kojem možete vidjeti raspored emitiranja programa i nešto informacija o emisijama. DVB donosi mogućnost prikaza i slike širokog omjera (widescreen - 16:9) koja više podsjeća na kino platno, u usporedbi s još uvijek mogućim prikazom 4:3. Isto tako, putem DVB-a se mogu prenositi HDTV kanali visoke razlučivosti te Dolby Surround višekanalni zvukovi za reprodukciju na sustavima kućnog kina.

Za prijem digitalne zemaljske televizije potrebna je ista antena kao i za analognu televiziju, iako postoje specijalne antene za DVB-T, te STB (Set Top Box) - uređaj za prijem digitalne zemaljske televizije kojeg možete spojiti na postojeći analogni televizijski prijemnik.

Sve one smetnje koje bi inače imali s analognom zemaljskom televizijom su uklonjene. Nema više "snijega", nema duplih slika, nema miješanja kanala, slika je, dok god je signal zadovoljavajući, vrhunska i besprijekorna. Zvuk također. Zadovoljavajući signal znači da morate imati minimalno toliko signala da se kanal može gledati bez prekida. Ukoliko signala nestane ili postane preloše kvalitete, i dalje neće biti snijega nego će se slika jednostavno "zamrznuti", ili će se početi javljati kvadratići, što ovisi o opremi za prijam. Do sada je s analognom televizijom za pristojnu sliku kvaliteta signala morala biti iznad 70%, no digitalna televizija omogućava praćenje kanala u boljoj kvaliteti i pri kvaliteti signala od oko 30%, a ponekad je potrebna manja jakost signala ukoliko imate visoku kvalitetu istog. Jačina signala može biti minimalna.

Poveznice

• DVB-S
• DVB-C
• DVB-H

Vanjske poveznice

• Odašiljači i veze
• Croatel
• Hrvatska agencija za telekomunikacije
• Skendy portal