Grimorij: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m Uklonjena promjena suradnika 89.172.194.140, vraćeno na zadnju inačicu suradnika RedBot |
||
| Redak 71: | Redak 71: | ||
* ''Knjiga sjenki'', [[wicca]]nski grimorij autora [[Greald Gardner|Geralda Gardnera]] |
* ''Knjiga sjenki'', [[wicca]]nski grimorij autora [[Greald Gardner|Geralda Gardnera]] |
||
== |
==Bilješke== |
||
*Grimorij Danas (2011) |
|||
*Današnji grimoriji su duži od ostalih sva pojedinost rituala ili prizivanja je detaljno opisana. |
|||
Najpoznatiji grimorij je Buckland's Complete Book of Witchcraft.U njegovoj knjizi se radi o Noćnim ritualima i svaka pojedinost je detaljno opisana. |
|||
Ljudi vjeruju kako im Magija pomaže u zdravlju i sreči,ali da bi se magija koristila svaki mag mora vjerovati da magija postoji i da je stvarna. |
|||
Prizivanje demona ili anđela bez grimorija bi moglo dovesti do velike nesreće.Moguća je smrt prizivača ili opsjednutost.Također i micanje stvari bez razloga. |
|||
Za korištenje grimorija i rituala najbolje je na noć punog mjeseca.Tada su rituali i prizivanje duhova najutjecajniji.Također ako se prizivaju duhovi,anđeli,demoni obavezno je napraviti magični krug i posvetiti ga. |
|||
*Ostale Knjige i Rituali: |
|||
*11 Lessons in Modern Magick by Donald Michael Kraig |
|||
*A Practical Guide to Witchcraft and Magick Spells |
|||
*Anna Riva's Candle Burning Magic(SpellBook of Rituals for Good and Evil) |
|||
*Awakening The Third Eye |
|||
*Francis Barrett - The Magus (book 1) |
|||
*Francis Barrett - The Magus (book 2) |
|||
*Gates of Dozak |
|||
*Instant haos |
|||
*Israel Regardie - The Complete Golden Dawn System of Magic |
|||
*Konstantinos - Summoning Spirits, The Art Of Magical Evocation |
|||
*The Goetia Ritual Book |
|||
*The Greater Key of Solomon - Book 1 |
|||
*The Key To Solomon's Key (Secrets Of Magic & Masonry) |
|||
*The Lesser Key Of Solomon - Lemegeton I - Ars Goetia |
|||
*The Lesser Key of Solomon - The 2nd Book of the Lemegeton |
|||
*The Necromantic Ritual Book (Some People Consider It FAKE) |
|||
*Vol-3-Mysteria-Magica |
|||
*Waite, AE - 1913 The Book Of Ceremonial Magic (Book Of Black Magic And Pacts) |
|||
*Wiccan - E-Book - Alexandrian Book of Shadows (WICCA) (102 Pages) (Witch Craft, Druid, Occult, Magick, Spells) |
|||
*Frater Malak - The Mystic Grimoire Of Mighty Spells and Rituals |
|||
*Gothic_Grimoire_-_Konstantinos |
|||
*Grimoire Bestiae |
|||
*Wicca - The Craft - Grimoire of Eclectic Magick - Version 1 |
|||
==Bilješke== |
|||
<references/> |
<references/> |
||
Inačica od 4. veljače 2012. u 01:48
.jpg)
Grimorij, također grimoar, (fr. grimoire) ili Knjiga sjenki, je tekstualni priručnik magije. Ovakvi priručnici poznati su širom Europe još od srednjeg vijeka.
Grimoriji sadrže upute kako napraviti magijske objekte, poput talismana i magičnog kruga, kako izvoditi magične čarolije, prizivati anđele i demone, daju njihova imena i karakteristike, nabrajaju čini za ljubav, ozdravljenje, uništenje neprijatelja, bogatstvo, bacanje uroka i slično. Za mnoge takve knjige i rukopise vjerovalo se kako i same imaju magijska svojstva.
Većina grimorija su apokrifni spisi koji su autorstvo atributirali znamenitim povijesnim osobama kako bi djelima dali autoritet i značaj.
Etimologija
Riječ "grimorij" ili "grimoar" vuče podrijetlo od starofrancuske riječi grammaire koja proizlazi od grčkog "grammatikos" u značenju pisana riječ. Taj izraz se počeo rabiti u srednjem vijeku za sve necrkvene knjige, koje su kao takve bile sumnjičene kao knjige magije. S vremenom se izraz lokalizirao isključivo na ona djela koja su doista sadržavala tekstove magije i okultnog.
Povijest
Stari vijek
Najstariji magijski tekstovi pronađeni su arheološkim iskapanjima u Egiptu i na glinenim pločicama iz Asurbanipalove knjižnice iz 7. stoljeća pr. Kr.[1], te zapisi rituala i prizivanja iz sumerskog grada Uruka, datirani u 5. i 4. stoljeće pr. Kr.[2]
Židovi su imali, također, razvijenu okultnu tradiciju. Prema biblijskoj tradiciji, autorstvo nad okultnim tekstovima pripisivano je još od antike židovskim patrijarsima i prorocima poput Henoka (Knjiga Henokova), Mojsija ( Knjige Mojsijeve) i Salomona (Clavicula Salomonis, Salomonov zavjet iz 1.-3. stoljeća i dr.).[3]
U vrijeme helenizma utjecaj židovske magije proširio se i na Egipat, gdje se isprepleo s egipatskom magijom. O tome svjedoče grčko-egipatski magijski papirusi pronađeni u 19. stoljeću na području nekadašnjeg helenističkog Egipta.[4]
Priznavanje kršćanstva kao jedine službene religije u Rimskom Carstvu, potisnulo je stara vjerovanja koja su žigosana kao poganska i neprimjerena za kršćane.
Srednji vijek
Prvi europski grimoriji nastajali su u srednjem vijeku, no u njima se očitava i starija hermetička tradicija, zasnovana na antičkim tradicijama i židovskom misticizmu. Širenje ezoterične misli na europski kontinent započelo je preko Iberijskog poluotoka pojavom arapskih i židovskih magijskih tekstova.
Najpoznatiji grimoriji u razdoblju srednjeg vijeka bili su:
- Picatrix, 12. stoljeće
- Sefer Raziel, 13. stoljeće
- Honorijeva knjiga zakletvi (Liber Juratus), 13. stoljeće
- Mojsijev mač (Harba de-Mosha), 14. stoljeće
- Knjiga svete magije Abra-Melina maga, 1458.
- Heptameron seu Elementa magica, 1496.
Renesansa i barok
Prodorom novoplatonističke ezoterije s Istoka, padom Carigrada 1453., nastaju brojni magijski rukopisi koji autorstvo uglavnom pripisuju kralju Salomonu. U razdoblju djelovanja inkvizicije i lova na vještice, mnogi su grimoriji završili na "Indeksu zabranjenih knjiga" (Index Librorum Prohibitorum).
Najvažniji magijski tekstovi razdoblja renesanse i baroka su:
- Ključ kralja Salomona, 15. stoljeće
- De occulta philosophia libri tres, 1533.
- Arbatel de magia veterum, 1575.
- Grand Albert, 16. stoljeće
- Lemegeton Clavicula Salomonis, 17. stoljeće
Početkom 17. stoljeća pojavljuju se prvi tiskani grimoriji, čime takva literature postaje dostupnija širem krugu obrazovanih ljudi.[5]
18. i 19. stoljeće
Unatoč pojavi prosvjetiteljstva, razvoju znanosti i racionalizma, vjerovanja u magiju i vještičarstvo preživjela su u Europi. U ovom vremenu nastaju i neki novi magijski tekstovi koji većinom imaju pretenziju postaviti vrijeme svog postanka u dalju prošlost kako bi dobili na vjerodostojnosti i auru tajanstvenosti:
- Petit Albert, 18. stoljeće
- Crno pile, 18. stoljeće
- Grimorium Verum, navodno tiskana 1517., no zapravo potjeće iz 18. stoljeća
- Enchiridion Leonis Papae, 1749.
- Šesta i sedma Mojsijeva knjiga, 18. ili 19. stoljeće
- Grimorij pape Honorija (Grimorium Honorii), 18. ili 19. stoljeće
- Magus, autora Francisa Baretta iz 1801.
- Grand Grimoire, navodno izdan 1522., ali vjerojatno nije nastao prije 19. stoljeća
- Knjiga svetog Ciprijana, pretendira na 1510. kao godinu tiskanja, ali prvi spomen je tek iz 1802.[6]
20. stoljeće
U 20. stoljeću je, također zabilježena pojava određenih magijskih priručnika, ali i prva navala brojnih modernih grimorija.
Neki od važnijih knjiga iz ovog razdoblja su:
- Tajni Turielov grimorij
- Necronomicon, grimorij iz novela H. P. Lovecrafta
- Simonov necronomicon, nastao po uzoru na onaj literarni
- Knjiga sjenki, wiccanski grimorij autora Geralda Gardnera
Bilješke
- ↑ Magija, str. 59.
- ↑ Davies, Owen, str. 8.
- ↑ Grimoires, str. 15.
- ↑ Davies, Owen, str. 9.-10.
- ↑ Havens, Nigel, str. 38.
- ↑ Davies, Owen, str. 114.
Literatura
- Davies, Owen, Grimoires, A History of Magic Books, Oxford University Press, New York, 2009. ISBN 978-0-19-920451-9
- Havens, Nigel, Tradicija čarobnjaštva, Nova Arka, Zagreb, 1996. ISBN 953-6123-31-2
- Knight, Thomas H., Magija, Zagrebačka naklada, Zagreb, 2001. ISBN 953-6234-91-2
Vanjske poveznice
- Internet Sacred Text Archives: Grimoires (engl.)
- Magical Athenaeum - zbirka magijskih rukopisa i knjiga u PDF formatu (engl.)
.svg){kind=small}