Crkveni redovi: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ca:Orde monàstic
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 27 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q2061186 na Wikidati
Redak 9: Redak 9:
[[Kategorija:Katoličanstvo]]
[[Kategorija:Katoličanstvo]]


[[ar:رهبانية]]
[[br:Urzh leaned]]
[[bs:Vjerski red]]
[[ca:Orde monàstic]]
[[cs:Řád (církev)]]
[[de:Ordensgemeinschaft]]
[[en:Religious order]]
[[eo:Ordeno (eklezio)]]
[[es:Comunidad religiosa]]
[[et:Ordu]]
[[fa:رهبانیت]]
[[fa:رهبانیت]]
[[fi:Sääntökunta]]
[[fi:Sääntökunta]]
[[fr:Ordre religieux]]
[[ga:Ord Rialta]]
[[hu:Szerzetesrend]]
[[it:Ordine religioso]]
[[ja:修道会]]
[[ko:수도회]]
[[la:Ordo religiosus]]
[[lb:Uerden (Relioun)]]
[[li:Kloasterorde]]
[[nl:Kloosterorde]]
[[no:Religiøs orden]]
[[pl:Zakon]]
[[pt:Ordem religiosa]]
[[ru:Монашеский орден]]
[[sk:Rehoľný rád]]
[[sl:Cerkveni red]]
[[uk:Чернечий орден]]

Inačica od 21. ožujka 2013. u 14:04

Crkveni redovi (redovništvo) crkvene su ustanove utemeljene na pravilima (regulama) zajedničkoga života, radi svjedočenja vjere, međusobnog pomaganja i pomaganja bližnjima. Razvijaju se iz pustinjaštva (eremiti), najprije na Istoku (IV. st.), a kasnije tzv. kontemplativni redovi (monasi) i na Istoku (bazilijanci) i na Zapadu: augustinci, pavlini, kartuzijanci, benediktinci, kao i svi redovi proizašli iz njih (trapisti, cisterciti). Postaju nositelji znanosti i obrazovanja, koje se povlači u samostane. Nastaju i viteški redovi, posebno za križarskih ratova (templari, ivanovci i dr.), a u XIII. st. tzv. prosjački redovi (franjevci, dominikanci), kojima se reformom pridružuju i karmelićani. Većinom imaju i ženske grane. Od XVI. st. osnivaju se tzv. svećenički redovi (isusovci, montfortanci), a u novije vrijeme prevladavaju tzv. družbe ili kongregacije, misijski i karitativno usmjerene, mahom i sa ženskim granama (salezijanci, palotinci, lazaristi itd.).

Literatura