Habsburške nasljedne zemlje: razlika između inačica
m dodan razmak |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Germany 1648 after the Peace of Westphalia.jpg|mini|desno|350px|Habsburški posjedi nakon [[Vestfalski mir|Vestfalskoga mira]] [[1648.]] prikazani su žutom bojom. Od zemalja označenih žutim Nizozemska i Burgundija nisu se ubrajale među nasljedne zemlje.]] |
[[Datoteka:Germany 1648 after the Peace of Westphalia.jpg|mini|desno|350px|Habsburški posjedi nakon [[Vestfalski mir|Vestfalskoga mira]] [[1648.]] prikazani su žutom bojom. Od zemalja označenih žutim Nizozemska i Burgundija nisu se ubrajale među nasljedne zemlje.]] |
||
'''Habsburške nasljedne zemlje''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Habsburgische Erblande''), također i '''Austrijske nasljedne zemlje'''([[njemački jezik|njem.]] ''Österreichische Erbländer''), naziv je za niz zemalja unutar [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] kojima su [[Habsburg]]ovci vladali po [[nasljedno pravo|nasljednom pravu]]. |
'''Habsburške nasljedne zemlje''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Habsburgische Erblande''), također i '''Austrijske nasljedne zemlje''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Österreichische Erbländer''), naziv je za niz zemalja unutar [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] kojima su [[Habsburg]]ovci vladali po [[nasljedno pravo|nasljednom pravu]]. |
||
Među ove zemlje ubrajaju se: |
Među ove zemlje ubrajaju se: |
Inačica od 15. siječnja 2019. u 14:42
Habsburške nasljedne zemlje (njem. Habsburgische Erblande), također i Austrijske nasljedne zemlje (njem. Österreichische Erbländer), naziv je za niz zemalja unutar Habsburške Monarhije kojima su Habsburgovci vladali po nasljednom pravu.
Među ove zemlje ubrajaju se:
- Gornja Austrija
- Donja Austrija
- Štajerska
- Koruška
- Kranjska
- Istra (premda je do 1797. veći dio pripadao Mletačkoj Republici)
- Goriška (od otprilike 1500.)
- Trst
- Tirol (do 1803. bez Južnog Tirola kojim je vladao biskup Trenta i Brixena)
- Vorarlberg koji je izvorno bio niz različitih pokrajina ujedinjen tek u 19. stoljeću
- Prednjoaustrijske zemlje (Vorlande), niz područja u jugozapadnoj Njemačkoj izgubljenih 1797. (Elzas je izgubljen još 1648.)
- Salzburg, tek nakon 1805.
Od 14. do 16. stoljeća Štajerska, Koruška i Kranjska zajedno su činile Unutarnju Austriju (njem. Innerösterreich).
Područja Burgundije koja je ženidbom zadobio car Maksimilijan I. nisu se ubrajala među nasljedne zemlje.
Od uvođenja tzv. „obnovljenog ustava“ u Češkom Kraljevstvu, među nasljedne zemlje obično se računaju i Zemlje Krune sv. Vaclava među Habsburške nasljedne zemlje. To su bile:
Lužica je prešla pod vlast Saske već 1635., a veći dio Šleske osvojila je Pruska između 1740. i 1742., te je, uz Češku i Moravsku, kao Habsburška nasljedna zemlja ostala samo Austrijska Šleska.
Ostala područja kojima se u različitim povijesnim razdobljima upravljalo izravno iz središta Monarhije nije se nazivalo nasljednim zemljama. 1849. za sve zemlje kojima se upravlja iz Beča bit će uveden naziv Krunske zemlje, nakon Austro-ugarske nagodbe i stvaranja Austro-ugarske Monarhije, taj će se naslov koristiti za sve zemlje austrijskoga dijela Carstva, to jest sve one koje nisu pripadale Kruni svetoga Stjepana.