Trident
| Trident/Trento Comune di Trento | |
|---|---|
 |
  |
| Regija: | Trentino-Južni Tirol |
| Pokrajina: | Trentino (TN) |
| Koordinate: | 46°04′N 11°07′E / 46.067°N 11.117°E |
| Visina: | 194 m[1] |
| Površina: | 157,8 km2[1] |
| Stanovništvo: | 119 359[2] (1. siječnja 2026.) |
| Poštanski broj: | 38121-38123 |
| Pozivni broj: | 0461 |
| ISTAT-broj: | 021051 |
| Svetac zaštitnik: | Sveti Vigilije |
  Trident/Trento Trident/Trento na zemljovidu Italije |
|
| Službena stranica: | www.comune.trento.it |
Trident (tal. Trento, lokalni dijalekti Trènt, njem. Trient) je talijanski grad smješten u dolini rijeke Adige u regiji Trentino-Južni Tirol i glavni grad je pokrajine Trentina. U 16. stoljeću grad je bio središte Tridentskog sabora.
Trident je od Rima udaljen 600 km sjeverno, a od Bolzana 60 km južno. Smješten je u južnom dijelu Dolomita, u dolini rijeke Adige, okružen planinama sa zapada i istoka. Oko 25 km južnije nalazi se jezero Garda.
Klima u Tridentu je kontinentalna s oštrijim zimama i svježijim ljetima nego u južnim dijelovima Italije.
Područje Tridenta je bilo naseljeno još u prapovijesti i vjeruje se da je današnje naselje osnovano u 4. tisućljećju pr. Kr. U 1. stoljeću su ga osvojili Rimljani, nazvavši ga Tridentum, što znači "Tri brda". Početkom srednjeg vijeka, zbog strateškog položaja, Trident je privukao mnoge vladare (Gote, Vizigote, Langobrarde, Bizantince), nakon čega grad pada pod utjecaj bavarskih vladara. To je područje tada bilo važno rudarsko središte i brojni su se okolni moćnici borili za prevlast nad gradom. Naposljetku su mjesni biskupi postupno preuzeli i svjetovnu vlast nad gradom i okolicom.
Od 1545. – 63. održao se Tridentski sabor kojim je određena borba Rimokatoličke crkve protiv protestantske reformacije.
Kada je Napoleon 1802. godine ukinuo crkvenu vlast nad gradom započinje vrijeme naglih povijesnih promjena za regiju Padovu. Tijekom Napoleonskih ratova Trident je bio dijelom njegove Kraljevine Italije, da bi potom ponovno postao dio Bavarske, i na kraju je pripojen Habsburškoj monarhiji i sljedećih stotinu godina pripadao krunskoj pokrajini Tirolu. No, talijanska većina u gradu i okolici nikada nije prihvatila habsburgšku vlast.
Tijekom Prvog svjetskog rata južno od grada su se odigravale iscrpljujuće borbe između vojski Italije i Austro-Ugarske. Poslije rata, Sporazumom u Saint-Germainu (1919.) južni dio Tirola, zajedno s Tridentom, je pridodan Italiji.
Prvim talijanskim poslijeratnim ustavom bila je predviđena autonomija za novonastalu pokrajinu Trentino-Alto Adige, čiji je glavni grad upravo bio Trident, ali je njezina provedba bila slaba i stalno odlagana. Ovo pitanje je zaoštrilo odnose između Italije i Austrije do te mjere da je iznešeno pred Ujedinjene Nacije 1960. godine. U pokrajini se među mjesnim Nijemcima tada javio jak secesionistički pokret, koji je jak i danas. Trident i njegova okolica, kao područja naseljena etničkim Talijanima nisu bila zahvaćena ovim procesom. U međuvremenu je autonomija pokrajine zaživjela, što je dovelo do njezinog naglog razvoja i danas se pokrajina Trentino-Južni Tirol smatra talijanskom pokrajinom s najvišom kvalitetom života, a Trident talijanskim gradom s najvišom kvalitetom života.
Broj stanovnika registriranih 1. siječnja 2026. godine bio je 119 359. Djeca i mladi činili su 15,2 %, a starije osobe 24,9 % stanovništva.[3]
| Popis stanovništva | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1921. | 51 174 | — |
| 1931. | 55 054 | +7,6 % |
| 1936. | 56 656 | +2,9 % |
| 1951. | 62 887 | +11,0 % |
| 1961. | 75 753 | +20,5 % |
| 1971. | 91 768 | +21,1 % |
| 1981. | 99 179 | +8,1 % |
| 1991. | 101 545 | +2,4 % |
| 2001. | 104 946 | +3,3 % |
| 2011. | 114 198 | +8,8 % |
| 2021. | 117 847 | +3,2 % |
| Izvori: [4][5] | ||
Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): Italija (98 771 – 85,4 %), Albanija (1852 – 1,6 %), Moldavija (1798 – 1,6 %), Pakistan (1671 – 1,4 %), Rumunjska (1367 – 1,2 %), Maroko (1240 – 1,1 %), …[6]
|
.|}
|
- 1 2 Classificazioni statistiche – anno 2026. www.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 21. veljače 2026. Pristupljeno 27. veljače 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 (PDF). ebiblio.istat.it (talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1994
- ↑ Popolazione residente per territorio – serie storica,. esploradati.censimentopopolazione.istat.it (engleski i talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku
- ↑ Resident population by sex, municipality and individual citizenship or country of birth from year 2002. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 27. veljače 2025. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)