|
[[Datoteka:Giulio Clovio 001.jpg|mini|150px|lijevo|<center>[[Minijatura (slikarstvo)|Minijatura]] ''Sv. Ivan iz Kölnskog evanđelja'', [[pergament]] na papiru, 1532., Knjižnica sveučilišta John Rylands, [[Manchester]].]]
Julije Klović je rođen u selu [[Grižane]] kod [[Modruš]]a u [[Vinodol]]u. Nema podataka o njegovoj mladosti i prvom školovanju. Smatra se da je oko [[1516.]] godine, s osamnaest godina, došao u [[Venecija|Veneciju]] u službu kardinala Domenica, a potom i Marina Grimanija. [[Rafael]]ov učenik [[Giulio Romano]] postaje njegovim učiteljem. Odlazi poslom u [[Mađarska|Mađarsku]], [[1523.]] godine, gdje radi za kralja Ljudevita II. Vraća se u [[Italija|Italiju]] [[1526.]] godine i u [[Rim]]u radi za kardinala Lorenza Compeggia, te tijekom Velike pljačke Rima [[1527.]] godine biva nakratko uhićen. U [[Mantova|Mantovi]] postaje svećenik, te mijenja ime iz Juraj u Julije u čast svojega učitelja i živi u samostanu Candiana kraj [[Padova|Padove]]<ref name="hle">''Hrvatska likovna enciklopedija 3. Goti-Koč'', gl. ur. Željko Domljan, ''[[Vjesnik]]'' d.d., [[Zagreb]], 2005., str. 114.-116. ISBN 953-98026-5-2</ref>. Papinskom dozvolom napušta redovništvo i radi diljem Italije prateći svog mecenu, kardinala Alessandra Farnesea: [[Firenza]] (1551.), [[Parma]] (1556.), [[Piacenza]] (1557.-58.), [[Perugia]]. Naposljetku se [[1561.]] godine vraća u Rim gdje je bio u dodiru s vodećim umjetnicima svog doba: [[Michelangelo]]m, [[Giorgio Vasari|Vasarijem]], [[Pieter Brueghel stariji|Bruegelom]], [[Pietro Colonna|Colonnom]] kao i s [[El Greco]]m kojega je preporučio kardinalu Farneseu i koji je izradio dva Klovićeva [[portret]]a.
Pokopan je u rimskoj crkvi ''[[Sveti Petar u okovima]]'' koja je slavna po Michelangelovom ''Mojsiju''.
|
