Murter: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Dodali istinu i tako Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz}} |
{{dz}} |
||
{{ otok | |
{{ otok | |
||
|Ime = |
|Ime = italija |
||
|zemljovid = [[Datoteka: |
|zemljovid = [[Datoteka:italija_-_Murter.PNG|250px|]] |
||
|smještaj = |
|smještaj = Italija |
||
|otočje = |
|otočje = Sjevernotalijanski otoci |
||
|koordinate = {{coord|43|49|15|N|15|35|32|E|display=inline,title}} |
|koordinate = {{coord|43|49|15|N|15|35|32|E|display=inline,title}} |
||
|država = |
|država = Italija |
||
|gl.naselje = [[Murter (Murter-Kornati)|Murter]]<br> [[ |
|gl.naselje = [[Murter (Murter-Kornati)|Murter]]<br> [[Jelići]]<br> [[Jezera]]<br> [[Selo partizani ]] |
||
|površina = 17,58<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> |
|površina = 17,58<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> |
||
|obalna crta = 42,605<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> |
|obalna crta = 42,605<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> |
||
Redak 13: | Redak 13: | ||
|slika = [[Datoteka:Betina, island of Murter, Croatia - harbour 14.10.2007. 076.jpg|250px]]<br>mjesto Betina |
|slika = [[Datoteka:Betina, island of Murter, Croatia - harbour 14.10.2007. 076.jpg|250px]]<br>mjesto Betina |
||
}} |
}} |
||
'''Murter''' Je otok pun talijana, partizana i ribara. |
|||
'''Murter''' je sjevernodalmatinski otok površine 17,58 km<sup>2</sup>. Naselja na otoku su [[Betina]], [[Tisno]], [[Jezera]] i [[Murter (Murter-Kornati)|Murter]] koji je najveće i najstarije mjesto na otoku, a s kopnom je spojen kratkim [[most]]om u mjestu [[Tisno]]. Otok Murter danas je značajna turistička destinacija s brojnim kulturno-povijesnim znamenitostima, prirodnim plažama i nenaseljenim otocima u neposrednoj blizini. |
|||
[[Datoteka:Road bridge to island of Murter, in Tisno, Croatia, 14.10.2007.jpg|mini|lijevo|200px|Most u Tisnom]] |
[[Datoteka:Road bridge to island of Murter, in Tisno, Croatia, 14.10.2007.jpg|mini|lijevo|200px|Most u Tisnom]] |
||
Inačica od 12. travnja 2019. u 09:25
italija | |
---|---|
Otok | |
mjesto Betina | |
Datoteka:Italija - Murter.PNG | |
Položaj | |
Koordinate | 43°49′15″N 15°35′32″E / 43.82083°N 15.59222°E |
Smještaj | Italija |
Država | Italija |
Otočje | Sjevernotalijanski otoci |
Fizikalne osobine | |
Površina | 17,58[1] km2 |
Duljina obale | 42,605[1] km |
Stanovništvo | |
Glavno naselje | Murter Jelići Jezera Selo partizani |
Broj stanovnika | 5100 |
Murter Je otok pun talijana, partizana i ribara.
Povijest
Otok su naseljavali Iliri jos u pretpovijesno doba. Prvi put ga spominje grčki prirodoznanstvenik Ptolomej pod imenom Scardon. Povijesni kontinuitet održan je i kroz vremena vladavine Rima o čemu svjedoče ostaci rimskog naselja Colentum, brojne ruševine rimskih ljetnikovaca, freske i mozaici razasuti po kopnu i moru. Ostatke antičkoga grada Colentuma danas je velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživio procvat najvjerojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.- 68.) i Vespazijana (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. g. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Pretpostavlja se da je slavensko stanovništvo prilikom dolaska zateklo prazno antičko naselje i tu se naselilo.
Pod hrvatskim imenom "Srimač" spominje se 1251. godine kada ugarsko-hrvatski kralj Bela proglašava granice Šibenske komune. U to vrijeme na otoku se nalaze samo dva naselja: Veliko Selo (Villa Magna), danas Murter i Jezera, dok Betina i Tisno nastaju u kasnijim stoljećima za vrijeme naseljavanja pred turskim provalama.
Godine 1298. Murter je imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se glagoljica i bosančica. Godine 1866. u Murteru osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga.
Otok Murter spominje se prvi put 1318. g. pod imenom "Insula Mortari", prema kojemu je kasnije nazvano i mjesto Murter. Od 1740. g otok se naziva Murter.
Gospodarstvo
Veći dio otoka prekriven je stoljetnim stablima maslina i smokava što su i glavne tradicionalne kulture koje uzgaja domaće stanovništvo. Dinko Zavorović, šibenski povjesničar, zapisao je 1597. godine da je otok dobro obrađen zahvaljujući napornom radu njegovih stanovnika i da se ondje proizvodi vrhunsko vino. Osim zemljoradnje, zanimanje stanovnika bilo je brodogradnja (tradicionalni drveni brodovi su gajeta, loger, leut), ribarstvo i stočarstvo. U novije vrijeme, zbog iznimnih prirodnih potencijala pokretač gospodarskog razvoja je turizam.
Poznate osobe
- U rodnom kraju svojih roditelja, na Murteru, pokopan je student I. godine filmske i televizijske režije Luka Skračić koji je smrtne ozljede zadobio u velikosrpskom raketiranju Zagreba ispred zgrade ADU. [2]
- Jerko Skračić
Poveznice
- Latinsko idro, međunarodna jedriličarska regata u pomorju otoka Murtera
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Murter |
Izvori
Galerija
-
Otok Murter
|