Savezna Republika Jugoslavija: razlika između inačica

	Savezna Republika Jugoslavija Савезна Република Југославија
Zastava	Grb
	Himna; Hej, Slaveni
	Lokacija Savezne Republike Jugoslavije
Glavni grad	Beograd
Jezik/ci	srpski
Vlada	Republika
	Predsjednik
- 1992. - 1993.	Dobrica Ćosić
- 1993. - 1997.	Zoran Lilić
- 1997. - 2000.	Slobodan Milošević
- 2000. - 2003.	Vojislav Koštunica
	Premijer
- 1992. - 1993.	Milan Panić
- 1993. - 1998.	Radoje Kontić
- 1998. - 2000.	Momir Bulatović
- 2000. - 2001.	Zoran Žižić
- 2001. - 2003.	Dragiša Pešić
Povijest	nakon Hladnog rata
- Ustav	27. travnja 1992.
- uspostavljena	28. travnja 1992.
- Članstvo u UN-u	1. studenog 2000.
- Rekonstituirana	4. veljače 2003.
	Površina
- 2002.	102350 km²
	Stanovništvo
- 2002.	10.832.545
Gustoća	0 st/km²
Valuta	jugoslavenski dinar, euro
Pozivni broj	+381
Vremenska zona	UTC+1

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 24. veljače 2020. u 15:47

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Postoje međunarodnopravni autori koji smatraju upitnim, smije li se SRJ smatrati univerzalnim sljednikom SFRJ, ili je zapravo riječ o novoj državi.^[1] Sjedinjene Američke Države su još 1992. godine zauzele službeno stajalište da SRJ nije pravni sljednik SFRJ, nego je SFRJ prestala postojati.^[2]

Dana 14. ožujka 2002., službenici SR Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Crne Gore, uz nazočnost visokog predstavnika Europske unije, potpisali su Polazne osnove za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore, kojima je predviđeno da SRJ ubuduće nosi naziv Srbija i Crna Gora. Dana 4. veljače 2003. formirana je Državna zajednica Srbija i Crna Gora utemeljena na ravnopravnosti dviju država članica, tj. Srbije i Crne Gore.

Stanje u državi

Srbija i Crna Gora proglasile su 27. travnja 1992. Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ), s predsjednikom (1992.–93.) Dobricom Ćosićem. SRJ je obuhvaćala 102 173 km², a prema popisu iz 1991. imala je 10,4 milijuna stanovnika: Srba 62%, Albanaca 17% (procjena), Crnogoraca 5%, Madžara 3%, Muslimana 3%, i dr. Tijekom 1992–95. SRJ je bila pod međunarodnim trgovinskim sankcijama zbog sudjelovanja u ratu protiv Bosne i Hercegovine. Unutar SRJ politički je dominirala Srbija. Njezin predsjednik (1989.–97.) Slobodan Milošević bio je 1997. izabran za predsjednika SRJ. Zbog represije nad kosovskim Albancima, snage NATO-a su od 24. ožujka 1999. napadale strateške ciljeve u SRJ. Nakon sporazumnoga povlačenja jugoslavenske vojske, na Kosovu je uspostavljena privremena uprava UN-a i nadzor snaga NATO-a (od 12. lipnja 1999.). Zbog podređenoga položaja unutar SRJ, Crna Gora je od 1997. težila samostalnijoj politici. Izmijenila je financijski sustav, uspostavila vlastitu policiju i graničnu kontrolu i najavljivala neovisnost. Od kraja 1990-ih SRJ kao zajednička srbijansko–crnogorska država praktički nije funkcionirala. U rujnu 2000. za predsjednika SRJ izabran je Vojislav Koštunica, čelnik Demokratske stranke Srbije i kandidat udružene opozicije (Demokratska opozicija Srbije – DOS). Slobodan Milošević je svrgnut u prosvjedima 5. listopada 2000. Promjena vlasti olakšala je prijam SRJ u UN (1. studenog 2000.) i u druge međunarodne organizacije. Odnose unutar SRJ promijenila je i pobjeda DOS-a na parlamentarnim izborima u Srbiji, u prosincu 2000. Uz sudjelovanje Europske unije, savezni i republički lideri dogovorili su (14. ožujka 2002.) preuređenje SRJ u novu državnu zajednicu nazvanu Srbija i Crna Gora, što je provedeno donošenjem Ustavne povelje od 4. veljače 2003. Ta se zajednica raspala 2006. osamostaljenjem Crne Gore.

Republike i autonomne pokrajine

SRJ je bila podijeljena na dvije republike i na dvije autonomne pokrajine koje su bile dio Republike Srbije.

Ime	Glavni grad	Zastava	Grb	Lokacija
Srbija AP Kosovo i Metohija AP Vojvodina	Beograd Priština Novi Sad
Crna Gora	Podgorica

Poveznice

Predsjednici Savezne Republike Jugoslavije

Izvori

↑ „The Evolution of the Succession Process in Former Yugoslavia“, Enver Hasani, „Miskolc Journal of International Law“, Vol. 4. (2007) No. 2, str. 12-37
↑ "A GUIDE TO THE UNITED STATES' HISTORY OF RECOGNITION, DIPLOMATIC, AND CONSULAR RELATIONS, BY COUNTRY, SINCE 1776: KINGDOM OF SERBIA/YUGOSLAVIA", službene stranice U.S Department of State (Office of the Historian), posjećeno 15. listopada 2015.

[1] „The Evolution of the Succession Process in Former Yugoslavia“, Enver Hasani, „Miskolc Journal of International Law“, Vol. 4. (2007) No. 2, str. 12-37

[2] "A GUIDE TO THE UNITED STATES' HISTORY OF RECOGNITION, DIPLOMATIC, AND CONSULAR RELATIONS, BY COUNTRY, SINCE 1776: KINGDOM OF SERBIA/YUGOSLAVIA", službene stranice U.S Department of State (Office of the Historian), posjećeno 15. listopada 2015.

[1]

[2]

@@ Redak 66: / Redak 66: @@
 == Stanje u državi ==
+[[Datoteka:Slobodan Milosevic.jpg|mini|[[Slobodan Milošević]], 1996.]]
-Predsjednici su [[Dobrica Ćosić]], [[Zoran Lilić]], [[Slobodan Milošević]] i [[Vojislav Koštunica]]. Zemlja je bila u teškoj situaciji. Bila je izložena sankcijama [[UN]]-a, te je [[Operacija Saveznička sila|bombardirana]] iz razloga što je na [[Kosovo|Kosovu]] [[Rat na Kosovu|pokrenula]] [[etničko čišćenje]] [[Albanci|Albanaca]].
+[[Srbija]] i [[Crna Gora]] proglasile su 27. travnja 1992. ''Saveznu Republiku Jugoslaviju'' (SRJ), s predsjednikom (1992.–93.) [[Dobrica Ćosić|Dobricom Ćosićem]]. SRJ je obuhvaćala 102 173 km², a prema popisu iz 1991. imala je 10,4 milijuna stanovnika: [[srbi|Srba]] 62%, [[albanci|Albanaca]] 17% (procjena), [[crnogorci|Crnogoraca]] 5%, [[Madžari|Madžara]] 3%, [[Muslimani (narod)|Muslimana]] 3%, i dr. Tijekom 1992–95. SRJ je bila pod međunarodnim trgovinskim sankcijama zbog sudjelovanja u [[rat u BiH|ratu protiv]] [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Unutar SRJ politički je dominirala Srbija. Njezin predsjednik (1989.–97.) [[Slobodan Milošević]] bio je 1997. izabran za predsjednika SRJ. Zbog [[rat na Kosovu|represije nad kosovskim Albancima]], snage [[NATO]]-a su od 24. ožujka 1999. [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|napadale strateške ciljeve u SRJ]]. Nakon sporazumnoga povlačenja jugoslavenske vojske, na [[Kosovo|Kosovu]] je uspostavljena [[UNMIK|privremena uprava UN-a]] i nadzor snaga NATO-a (od 12. lipnja 1999.). Zbog podređenoga položaja unutar SRJ, Crna Gora je od 1997. težila samostalnijoj politici. Izmijenila je financijski sustav, uspostavila vlastitu policiju i graničnu kontrolu i najavljivala neovisnost. Od kraja 1990-ih SRJ kao zajednička srbijansko–crnogorska država praktički nije funkcionirala. U rujnu 2000. za predsjednika SRJ izabran je [[Vojislav Koštunica]], čelnik Demokratske stranke Srbije i kandidat udružene opozicije ([[Demokratska opozicija Srbije]] – DOS).
+Slobodan Milošević je svrgnut u [[Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.|prosvjedima]] [[5. listopada]] [[2000]]. Promjena vlasti olakšala je prijam SRJ u [[UN]] (1. studenog 2000.) i u druge međunarodne organizacije. Odnose unutar SRJ promijenila je i pobjeda DOS-a na parlamentarnim izborima u Srbiji, u prosincu 2000. Uz sudjelovanje [[EU|Europske unije]], savezni i republički lideri dogovorili su (14. ožujka 2002.) preuređenje SRJ u novu državnu zajednicu nazvanu [[Srbija i Crna Gora]], što je provedeno donošenjem ''Ustavne povelje'' od 4. veljače 2003. Ta se zajednica raspala 2006. osamostaljenjem Crne Gore.
-Od [[1992]]. na vlasti joj je diktator Slobodan Milošević, protiv kojega se prosvjedovalo, a svrgnut je u [[Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.|prosvjedima]] [[5. listopada]] [[2000]].
 == Republike i autonomne pokrajine ==