Tel Beer Ševa: razlika između inačica
m sit. |
m WP:HTML5 i/ili sitno |
||
Redak 9: | Redak 9: | ||
|država = {{ZD+X/I|IZR}} |
|država = {{ZD+X/I|IZR}} |
||
<br> |
<br> |
||
{{Lokacijska karta|Izrael|width=150|float=center |
|||
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |
||
|label=Tel Beer Ševa|position=left |
|label=Tel Beer Ševa|position=left |
||
|lat_deg=31|lat_min=24|lat_sec=52|lat_dir=N |
|lat_deg=31|lat_min=24|lat_sec=52|lat_dir=N |
||
|lon_deg=34|lon_min=84|lon_sec=10|lon_dir=E |
|lon_deg=34|lon_min=84|lon_sec=10|lon_dir=E |
||
}}<small>Lokacija Tel Beer Ševe u Izraelu</small |
}}<small>Lokacija Tel Beer Ševe u Izraelu</small> |
||
}} |
}} |
||
'''Tel Beer Ševa''' ([[hebrejski]]: תל באר שבע) je ruševina drevnog grada u pustinji [[Negev]], u južnom [[Izrael|Izraelu]], istočno od modernog grada [[Beer Ševa]] i zapadno od [[beduini|beduinskog]] naselja [[Tel Ševa]]. Za njega se vjeruje da je biblijski grad Be'er Ševa<ref>Do ovog zaključka došao je arheolog prof. Yohanan Aharoni, koji je iskapao na ovom lokalitetu od 1969.-1976. god., zajedno s prof. Ze'ev Herzogom sa Sveučilišta u [[Tel Aviv]]u</ref> koji se više puta spominje u [[Tanakh]]u kada se opisuje rasprostiranje Izraelske zemlje ([[Eretz Yisrael]]): "od Beer Ševe do [[Dan (stari grad)|Dana]]" ([[Knjiga o Sucima]] 20:1-3 i [[Prva knjiga o Samuelu]] 3:19-21). |
'''Tel Beer Ševa''' ([[hebrejski]]: תל באר שבע) je ruševina drevnog grada u pustinji [[Negev]], u južnom [[Izrael|Izraelu]], istočno od modernog grada [[Beer Ševa]] i zapadno od [[beduini|beduinskog]] naselja [[Tel Ševa]]. Za njega se vjeruje da je biblijski grad Be'er Ševa<ref>Do ovog zaključka došao je arheolog prof. Yohanan Aharoni, koji je iskapao na ovom lokalitetu od 1969.-1976. god., zajedno s prof. Ze'ev Herzogom sa Sveučilišta u [[Tel Aviv]]u</ref> koji se više puta spominje u [[Tanakh]]u kada se opisuje rasprostiranje Izraelske zemlje ([[Eretz Yisrael]]): "od Beer Ševe do [[Dan (stari grad)|Dana]]" ([[Knjiga o Sucima]] 20:1-3 i [[Prva knjiga o Samuelu]] 3:19-21). |
Inačica od 20. travnja 2020. u 15:07
Biblijske ruševine Megido, Hazor i Tel Beer Ševa | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Izrael
|
Godina uvrštenja | 2005. (29. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | ii, iii, iv, vi |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO |
Tel Beer Ševa (hebrejski: תל באר שבע) je ruševina drevnog grada u pustinji Negev, u južnom Izraelu, istočno od modernog grada Beer Ševa i zapadno od beduinskog naselja Tel Ševa. Za njega se vjeruje da je biblijski grad Be'er Ševa[1] koji se više puta spominje u Tanakhu kada se opisuje rasprostiranje Izraelske zemlje (Eretz Yisrael): "od Beer Ševe do Dana" (Knjiga o Sucima 20:1-3 i Prva knjiga o Samuelu 3:19-21).
Ime grada potječe od hebrejskih riječi Tel ("gradina"), Be'er ("bunar") i Ševa što može značiti "sedam" ili "prisega".
Povijest
Arheolozi su pronašli dokaze o naseljenosti od bakrenog doba (oko 4000. pr. Kr.) do 16. stoljeća. Ovakva dugotrajna naseljenost je potrajala zahvaljujući obilju podzemnih voda, o čemu svjedoče mnogi bunari u okolici.
Beer Ševa se spominje u Knjizi Postanka (Post 21,22-34) gdje piše o Abrahamu i njegovu savezu s Abimelekom. Izak je sagradio oltar u Beer Ševi (Post 26,23-33). Jakov je sanjao ljestve koje dopiru do neba nakon napuštanja Beer Ševe (Post 28,10-15 i 46,1-7). Beer Ševa je pripadala teritoriju plemena Šimunova i Judina (Jš 15,28 i 19,2). Prorok Ilija je u Beer Ševi potražio sklonište nakon Izabeline naredbe da ga smaknu (1 Kr 19,3). Sinovi su proroka Samuela u Beer Ševi bili suci (1 Sam 8,2). Prorok Amos spominje Beer Ševu u govoru o idolatriji (Am 5,5 i 8,14).
Sama utvrda s citadelom potječe iz vremena Judejskog kraljevstva oko 10. stoljeća pr. Kr. Ulice tog grada su pravilna mreža s odvojenim područjima uprave, vojske, trgovine i stanovanja. Zbog toga se smatra prvim planiranim naseljem u ovom području. Znamenita je i velika cisterna i raskošan sustav navodnjavanja koji su isklesani u stijenama ispod grada. Na lokalitetu je otkriven i veliki "rogati" oltar koji je rekonstruiran, a koji ima nekoliko bogato ukrašenih kamenja koja su kasnije rabljena na drugim građevinama. On je vjerojatno ostatak starijeg paganskog hrama kojeg je tijekom vjerskih reformi porušio kralj Ezekija (Druga knjiga o Kraljevima 18:4).
Posljednji stanovnici Beer Ševe bili su građani Bizanta koji su napustili grad u sedmom stoljeću. Turci, koji su upravljali područjem Palestine od 16. stoljeća, nisu pokazivali veliko zanimanje za Beer Ševu. Grad je danas nacionalni park Tel Beer Ševa, a 2005. godine je, zajedno s gradovima Hazor i Megido, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
-
Turistički vidikovac iznad Tel Beer Ševe -
Gradska vrata -
Rekonstrukcija "rogatog" oltara -
Skladište -
Podzemni kanal za vodu
Izvori
Vanjske poveznice
- Israel National Parks Authority
- Photos from the archaeological site
- 360 degrees panorama of Tel Beer Sheva
|