Južni Slaveni: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 4: | Redak 4: | ||
[[Datoteka:Myzhka nosiya ot Gabra.jpg|70px|right|thumb|Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast.]] |
[[Datoteka:Myzhka nosiya ot Gabra.jpg|70px|right|thumb|Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast.]] |
||
'''Južni Slaveni''' |
'''Južni Slaveni''' južni su ogranak [[Slaveni|slavenske]] grane [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]], nastanjen od alpskog područja južno od [[Drava|Drave]] na jug do [[Grčka|Grčke]], i od jadranske obale na istok do obala [[Crno more|Crnog mora]] južno od [[Dunav]]a, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina). Skupine Slavena doprle su u ove krajeve (prema dijelu "migracijskim" teorijama) u 2. polovici 7. stoljeća, a njihov ustroj je bio plemenski. Neke skupine zacijelo su bile prije dolaska slavenizirane ([[Hrvati]]) a neke nakon što su prodrli u ove krajeve (Bugari). |
||
Narodi koji predstavljaju skupinu Južnih Slavena su: |
Narodi koji predstavljaju skupinu Južnih Slavena su: |
Inačica od 3. veljače 2021. u 23:02
Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina). Skupine Slavena doprle su u ove krajeve (prema dijelu "migracijskim" teorijama) u 2. polovici 7. stoljeća, a njihov ustroj je bio plemenski. Neke skupine zacijelo su bile prije dolaska slavenizirane (Hrvati) a neke nakon što su prodrli u ove krajeve (Bugari).
Narodi koji predstavljaju skupinu Južnih Slavena su:
- Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, Sandžak u Srbiji, sjevernoj Crnoj Gori;
- Bugari sa svojim islamiziranim ogrankom Pomacima;
- Crnogorci u Crnoj Gori koji su zamijenili prastanovnike Bukumire, Kriče i druge, i čija je organizacija do ne tako davnih vremena bila tribalna;
- Goranci, u području Gore (Srbija), susjednim predjelima Albanije i dva sela u Makedoniji.
- Hrvati u Hrvatskoj,velikim dijelovima Bosne i Hercegovine te u manjem dijelu i Srbije (Bačka (dijelovi Bunjevaca i Šokaca) i Srijem (Šokaca)), Janjevci,(Kosovo) koji su dobili ime po selu Janjevu, i manjim enklavama u Rumunjskoj (Krašovani), Mađarskoj i Austriji (gradišćanski Hrvati), Italiji (moliški Hrvati) i Crnoj Gori.
- Makedonci u Makedoniji kojima pripadaju i Torbeši;
- Slovenci na sjeverozapadu, Slovenija, područje Koruške u Austriji i Furlanije-Julijske krajine u Italiji;
- Srbi u Srbiji, velikim dijelovima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, te dijelom u Hrvatskoj, na Kosovu, u Rumunjskoj, Mađarskoj, Albaniji, Grčkoj, Slovačkoj i Češkoj.
Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani (Hrvati i Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i katolici (Hrvati). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.
Vanjske poveznice
- Miriam B. Murphy, South Slav Community in Midvale
- Slavenska mitologija
- Magazin Bošnjaka Kosova na bošnjačkom jeziku
Izvori
1 Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. ISBN 0-8147-5520-8