Kvaternion: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Brojevi; dodana kategorija Kompleksni brojevi uz pomoć dodatka HotCat
+matematička svojstva
Redak 8: Redak 8:
:<math>\ ki=-ik=j</math>
:<math>\ ki=-ik=j</math>
Skup kvaterniona se označava sa <math>\mathbb{H}</math> u čast [[irska|irskom]] [[matematičar]]u [[William Rowan Hamilton|Williamu Rowanu Hamiltonu]], koji ih je prvi formulirao.
Skup kvaterniona se označava sa <math>\mathbb{H}</math> u čast [[irska|irskom]] [[matematičar]]u [[William Rowan Hamilton|Williamu Rowanu Hamiltonu]], koji ih je prvi formulirao.

== Definicija ==
U trodimenzionalnom prostoru, jedinični vektori triju dimenzija zapisuju se pomoću kvaterniona.

Kvaternion <math>q = a + b\,\mathbf{i} + c\,\mathbf{j} + d\,\mathbf{k}</math>, sastoji se od [[Skalar|skalarnog]] dijela ''a'' i [[Vektor|vektorskog]] dijela (kvaternion <math> b\,\mathbf{i} + c\,\mathbf{j} + d\,\mathbf{k}</math>).

=== Prostorne matematičke operacije ===

==== Konjugacija ====
'''Konjugacija''' je involucijska inverzna operacija, gdje operacija konugacije izvedena dvaput uzastopno vraća izvorni element. Za original <math>q=a+b\,\mathbf {i} +c\,\mathbf {j} +d\,\mathbf {k}</math>, konjugat '''q*''' znosi <math> q^{*}=a-b\,\mathbf {i} -c\,\mathbf {j} -d\,\mathbf {k}</math>. Konjugat se također može izraziti matematičkim operacijama zbrajanja i množenja, što nije slučaj sa kompleksnim brojevima:
:<math>q^* = - \frac{1}{2} (q + \,\mathbf i \,q \,\mathbf i + \,\mathbf j \,q \,\mathbf j + \,\mathbf k \,q \,\mathbf k)~.</math>
Operacija konjugacije može se koristiti za dobivanje skalarnog i vektorskog dijela kvaterniona. Skalarni dio dobiva se formulom <math>\frac{1}{2}(p+p^*)</math> dok je vektorski dio jednak <math>\frac{1}{2}(p-p^*)</math>.
==== Modul ili norma ====
Kvadratni korijen umnoška kvaterniona i njegovog konjugata naziva se '''modulom''' ili '''normom kvaterniona'''. Modul predstavlja duljinu kvaterniona unutar prostora:

<math>\|q\| = \sqrt{qq^*} = \sqrt{q^*q} = \sqrt{a^2+b^2+c^2+d^2}</math>

==== Jedinični kvaternion ====
'''Jedinični kvaternion''' je kvaternion kojemu je modul jednak 1. Operacija podjele kvaterniona i njegovog modula uvijek će dati jedinični kvaternion, još zvan i '''[[Verzor|verzorom]]''' tog kvaterniona:

<math>U_q = \frac{q}{\|q\|}</math>

[[Polarne koordinate]] kvaterniona moguće je zapisati kao umnožak modula (duljine) i jediničnog kvaterniona: <math>q=\|q\| \cdot U_q</math>.

Recipročni kvaternion moguće je opisati kao količnik konjugata i norme:

<math>q^{-1}=\frac{q^*}{\|q\|}</math>


{{mrva-mat}}
{{mrva-mat}}

Inačica od 21. veljače 2021. u 02:00

U matematici, kvaternioni su algebarsko proširenje kompleksnih brojeva. Za razliku od kompleksnih brojeva, kvaternioni imaju tri imaginarne jedinice, koje se označavaju sa i, j i k i za koje vrijedi:

Ova relacija je definicija imaginarnih jedinica kvaterniona.

Za razliku od kompleksnih i realnih brojeva, množenje kvaterniona nije komutativno i vrijedi:

Skup kvaterniona se označava sa u čast irskom matematičaru Williamu Rowanu Hamiltonu, koji ih je prvi formulirao.

Definicija

U trodimenzionalnom prostoru, jedinični vektori triju dimenzija zapisuju se pomoću kvaterniona.

Kvaternion , sastoji se od skalarnog dijela a i vektorskog dijela (kvaternion ).

Prostorne matematičke operacije

Konjugacija

Konjugacija je involucijska inverzna operacija, gdje operacija konugacije izvedena dvaput uzastopno vraća izvorni element. Za original , konjugat q* znosi . Konjugat se također može izraziti matematičkim operacijama zbrajanja i množenja, što nije slučaj sa kompleksnim brojevima:

Operacija konjugacije može se koristiti za dobivanje skalarnog i vektorskog dijela kvaterniona. Skalarni dio dobiva se formulom dok je vektorski dio jednak .

Modul ili norma

Kvadratni korijen umnoška kvaterniona i njegovog konjugata naziva se modulom ili normom kvaterniona. Modul predstavlja duljinu kvaterniona unutar prostora:

Jedinični kvaternion

Jedinični kvaternion je kvaternion kojemu je modul jednak 1. Operacija podjele kvaterniona i njegovog modula uvijek će dati jedinični kvaternion, još zvan i verzorom tog kvaterniona:

Polarne koordinate kvaterniona moguće je zapisati kao umnožak modula (duljine) i jediničnog kvaterniona: .

Recipročni kvaternion moguće je opisati kao količnik konjugata i norme:

Nedovršeni članak Kvaternion koji govori o matematici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.