Walter Scott: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 19. lipnja 2021. u 13:20

Walter Scott (Edinburgh, 15. kolovoza 1771. - Abbotsford, 21. rujna 1832.), škotski pjesnik i romanopisac, često nazivan "ocem povijesnog romana".

Od djetinjstva je pokazivao interes za povijest, pjesništvo, neobična putovanja i fantastične pripovijesti. Sakupljao je škotske balade i 1802. javio se zbirkom "Minstrelsko pjesništvo sa škotske granice". Na početku je pisao isključivo poeziju s temama iz srednjeg vijeka i škotske povijesti. Kao moralist, u svojim se djelima zalaže za pobjedu dobra. Junaci njegovih romana hrabri su i velikodušni, a pravda na kraju nadjača nepravdu. U svojoj prozi daje dramatične zaplete, viteške običaje i snažne ličnosti, a karakteriziraju ga poznavanje škotske i engleske prošlosti te romantičarska raspoloženja.

Nakon što je 1813. odbio položaj poete laureatusa, Scott se okrenuo pisanju povijesnih romana. Prvi u nizu više od 20 romana bio je "Waverly" (1814.). Uslijedili su: "Crni patuljak" (1816.), "Rob Roy" (1817.), "Srce Midlothiana" (1818.) i "Ivanhoe" (1820.), koji su naišli na široki odjek među čitateljima. Svojim djelima snažno je utjecao na pisce u SAD-u i Europi, među mnogima i na Augusta Šenou, kojeg često nazivaju "hrvatskim Walterom Scottom".

Zanimljivo je da su svi njegovi romani do 1827. izlazili pod raznim pseudonimima. Uz slavne priče u stihovima i romane, Scott je napisao i niz drama, kojima nije postigao toliki uspjeh. Prema Goetheu preveo je i našu Hasanaginicu na engleski jezik.

Walter Scott umro je 1832.

Izabrana djela

Waverly (1814.)
Crni patuljak (The Black Dwarf, 1816.)
Rob Roy (1817.)
Srce Midlothiana (The Heart of Midlothian, 1818.)
Lammermoorska zaručnica (The Bride of Lammermoor, 1819.)
Ivanhoe (1820.)
Nigelovi doživljaji (The Fortunes of Nigel, 1822.)
Quentin Durward (1823.)
Život Napoleona Bonapartea (The Life of Napoleon Buonaparte, 1827)
Pisma o demonologiji i čarobnjaštvu (Letters on Demonology and Witchcraft ,1831.)

@@ Redak 4: / Redak 4: @@
 Od djetinjstva je pokazivao interes za [[povijest]], [[Poezija|pjesništvo]], neobična putovanja i fantastične pripovijesti. Sakupljao je škotske balade i [[1802.]] javio se zbirkom "Minstrelsko pjesništvo sa škotske granice". Na početku je pisao isključivo poeziju s temama iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i škotske povijesti. Kao moralist, u svojim se djelima zalaže za pobjedu dobra. Junaci njegovih romana hrabri su i velikodušni, a pravda na kraju nadjača nepravdu. U svojoj prozi daje dramatične zaplete, viteške običaje i snažne ličnosti, a karakteriziraju ga poznavanje škotske i [[Engleska|engleske]] prošlosti te [[romantizam|romantičarska]] raspoloženja.
-Nakon što je [[1813.]] odbio položaj ''poete laureatusa'', Scott se okrenuo pisanju povijesnih [[roman]]a. Prvi u nizu više od 20 romana bio je "Waverly" ([[1814.]]). Uslijedili su: "Crni patuljak" ([[1816.]]), "Rob Roy" ([[1817.]]), "Srce Midlothiana" ([[1818.]]) i "Ivanhoe" ([[1820.]]), koji su naišli na široki odjek među čitateljima. Svojim djelima snažno je utjecao na pisce u [[SAD]]-u i [[Europa|Europi]], među mnogima i na [[August Šenoa|Augusta Šenou]], kojeg često nazivaju "hrvatskim Walterom Scottom".
+Nakon što je [[1813.]] odbio položaj ''poete laureatusa'', Scott se okrenuo pisanju povijesnih [[roman]]a. Prvi u nizu više od 20 romana bio je "Waverly" ([[1814.]]). Uslijedili su: "Crni patuljak" ([[1816.]]), "Rob Roy" ([[1817.]]), "Srce Midlothiana" ([[1818.]]) i "[[Ivanhoe]]" ([[1820.]]), koji su naišli na široki odjek među čitateljima. Svojim djelima snažno je utjecao na pisce u [[SAD]]-u i [[Europa|Europi]], među mnogima i na [[August Šenoa|Augusta Šenou]], kojeg često nazivaju "hrvatskim Walterom Scottom".
 Zanimljivo je da su svi njegovi romani do [[1827.]] izlazili pod raznim pseudonimima. Uz slavne priče u stihovima i romane, Scott je napisao i niz [[drama]], kojima nije postigao toliki uspjeh. Prema [[Goethe]]u preveo je i našu [[Hasanaginica|Hasanaginicu]] na [[engleski jezik]].