Prilozi
Prilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.[2] Koriste se i za izražavanje pitanja.[3] A mogu uvoditi i odnosne ili relativne rečenice.[1] U takvim rečenicama su uvijek zamjenjive zamjeničkim relativizatorom koji.[4] Zato ih se naziva i priložnim relativnim zamjenicama.[5] Neki lingvisti ih nazivaju i zamjeničkim prilozima.[6]
Ne slažu se svi jezikoslovci o obuhvatu pojma priloga. Težak i Babić[7] za njih uzimaju nepromjenjive riječi koje se najčešće dodaju glagolima za označavanje mjesta (ovdje), vremena (nikada), namjere (uzalud), načina (onako), uzroka (zato) i količine (malo) radnje, no tvrde i da se mogu dodati pridjevima (prilično dobar), prilozima (malo prije) i imenicama (nekoliko dječaka).[8]
Vremenski prilozi[uredi | uredi kôd]
Pitanja: kada? otkada? dokada?
- kada?
- danas, večeras, noćas, jučer, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, proljeti, ljeti, jeseni, zimi, nadlani, preklani, obdan, obnoć, odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, bilo kada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon, stoprv, kom
- otkada?
- odsad, otad, oduvijek, odavna, odmalena...
- dokada?
- dosad, dotad, dogodine, dovečer...
Mjesni prilozi[uredi | uredi kôd]
Grupa mjesnih zamjeničkih priloga koji primarno označavaju statičnost koristi se mnogo češće od grupa koje primarno označavaju dinamičnost, a daleko najučestaliji je prilog tu.[9]
Odgovaraju na pitanja: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda? dokud?
- gdje?
- ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje, gore, dolje, unutra, vani, sprijeda, straga...
- kamo?
- ovamo, onamo, tamo, nekamo, nikamo, ikamo, naprijed, natrag...
- kuda?
- ovuda, onuda, tuda, nikuda, nekuda, ikuda, kojekuda...
- otkuda? odakle?
- odavde, otud, odatle, odonud, niotkuda, odozgo, odozdo, odostraga, izdaleka, izvana, izbliza...
- dokle? dokud?
- donekle, dovle, dotle, donle
Načinski prilozi[uredi | uredi kôd]
Pitanje: kako?
- kako?
- onako, ovako, tako, slučajno
Uzročni prilozi[uredi | uredi kôd]
Pitanja: zašto? zbog čega?
- zašto? zbog čega?
- zato, stoga
Posljedični prilozi[uredi | uredi kôd]
Pitanja: s kojom posljedicom/ishodom?
- s kojom posljedicom?
- uzalud, uzaman, utaman
Količinski prilozi[uredi | uredi kôd]
Pitanja: koliko? koliko puta?
- koliko?
- ovoliko, toliko, onoliko, nekoliko, malo, premalo, više, previše, prekoviše, najviše, ponajviše, manje, najmanje, ponajmanje, dosta, odveć, opet, još, sasvim, potpuno, previše
- koliko puta?
- jedanput, dvaput, triput, stoput
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Kordić, Snježana. 1995. Priložni relativizatori. Relativna rečenica (PDF). Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25. Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo. Zagreb. str. 225–259. doi:10.2139/ssrn.3460911. ISBN 953-6050-04-8. OCLC 37606491. OL 2863536W. (CROSBI). (NSK). (KGZ). Pristupljeno 8. listopada 2023.
- ↑ Vince, Zlatko. 1955. Gdje, kuda, kamo?. Jezik. Zagreb. 3 (5): 90–91. ISSN 0021-6925
- ↑ Kordić, Snježana. 2004. Prilozi gdje, kamo, kuda (PDF). Okuka, Miloš; Schweier, Ulrich (ur.). Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag. Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 21. Otto Sagner. München. str. 113. ISBN 3-87690-874-4. (CROSBI). Pristupljeno 15. srpnja 2018.
- ↑ Vitezić, Mladen. 1973. Relative clauses in English and Croatian. Filipović, Rudolf (ur.). YSCECP. Reports 8 (engleski). Faculty of Philosophy, Institute of Linguistics. Zagreb. str. 166
- ↑ Velčić, Mirna. 1987. Uvod u lingvistiku teksta. Školska knjiga. Zagreb. str. 24. ISBN 860-3-99013-1. (NSK)
- ↑ Pranjković, Ivo. 1993. Hrvatska skladnja. Biblioteka Jezikoslovlje 3. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb. str. 28. ISBN 953-1-69001-4. (NSK)
- ↑ Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. 1992. Diklić, Zvonimir (ur.). Gramatika hrvatskoga jezika: priručnik za osnovno jezično obrazovanje 7. izmijenjeno i dop. izdanje. Školska Knjiga. Zagreb. ISBN 978-86-03-00091-7
- ↑ Bilešić, Tihana. 7. srpnja 2010. Prilozi u hrvatskome standardnom jeziku (diplomski rad). Filozofski fakultet u Zagrebu
- ↑ Kordić, Snježana. 2003. Prilozi ovdje/tu/ondje, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda (PDF). JF. 59: 81. ISSN 0350-185X. OCLC 4634442433. (CROSBI). Pristupljeno 14. svibnja 2006.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| ||||||||||||||